Reč ažuće u karticama drugih reči |
|
Br | Vlaški | Rumunski | Srpski | Gnezdo reči | Reč u umotvorinama | Akcija |
|
1556 | bogdapruost | bogdaproste | богдапрост | bogdapruost [akc. bogdapruost] (uzv.) — (rel.) bogdaprost: bog da oprosti, ključna reč u posmrtnim obredima namenjivanja pokojnicima ◊ fara bogdapruost al muort pi lumĭa-ĭa nu primĭașće ńimika đin aĭa śe-ĭ dau aĭ viĭ đi pomană — bez „bogdaprosta” pokojnik na onome svetu ne prima ništa od onoga što mu živi namenjuju na daći ♦ var. bobdapruost [Por.] ♦ dij. var. bođaprost [Tim.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
1628 | điskarka | descărca | истоварити | điskarka (ĭuo điskark, ĭel điskarkă) [akc. điskarka] (gl. p. ref.) — istovariti, rastovariti, skinuti tovar ili teret sa nekog nosača ◊ nu điskarka karu pănă nu vińe śińeva sî-ț ažuće — nemoj istovariti kola dok neko ne dođe da ti pomogne ♦ var. đeskarka ♦ supr. înkarkă [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
4654 | skopi | scopi | штројити | skopi (ĭuo skopĭesk, ĭel skopĭașće) [akc. skopi] (gl. p. ref.) — (vet.) štrojiti, škopiti ◊ a rașît tata să skopĭaskă maskuru, ș-a kĭemat komșîĭļi să-ĭ ažuće — rešio otac da štroji vepra, i pozvao komšije da mu pomognu ◊ aĭ nuoștri aĭ batrîń a șćut sîngurĭ să skopĭaskă maskuru, kalu șî berbĭeku — naši stari su znali sami da štroje vepra, konja i ovna [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
2948 | žumuļală | jumuleală | черупање | žumuļală (mn. žumuļelurĭ) [akc. žumuļală] (i. ž.) — čerupanje, čupanje ◊ s-a dus muma la ćeĭka, să-ĭ ažuće la žumuļală, kă ćeĭka are mulće gaiń đi taĭat — otišla je mati kod tetke da joj pomogne u čerupanju, jer tetka ima mnogo živine za klanje ◊ sfadă mare întra muĭerĭ, o să fiĭe akușa vro žumuļală — velika svađa među ženama, biće skoro neko čupanje ♦ var. žumuļit ♦ var. žumuļitură [Por.] ∞ žumuļi | | [Vidi] |
|
|