Reč așćet u karticama drugih reči |
|
Br | Vlaški | Rumunski | Srpski | Gnezdo reči | Reč u umotvorinama | Akcija |
|
2901 | altkumva | alcumva | друкчије | altkumva [akc. altkumva] (pril.) — drukčije, drugačije, na drugi način ◊ ĭuo am așćetat să fiĭe trĭaba-sta altkumva rașîtă, da nu așa — ja sam očekivao da će ovaj problem biti drukčije rešen, a ne ovako ♦ var, altkum ♦ sin. altfĭeļ [Por.] ∞ alt | | [Vidi] |
|
|
|
446 | așćeta | aștepta | чекати | așćeta (ĭuo așćet, ĭel așćată) [akc. așćeta] (gl.) — čekati, očekivati, iščekivati, sačekivati, dočekivati ◊ nu ma așćeta, nu vin — ne čekaj me, ne dolazim ♦ var. așćepta [Por.] ♦ dij. var. așťepta [Kmp.] | | [Vidi] |
|
|
|
839 | boznakît | boznacât ? | богзнаколки | boznakît (boznakîtă) (mn. boznakîț, boznakîće) [akc. boznakît] (prid.) — (dosl.) „bog zna koliko”, izraz za nešto što ima neodređeno veliku meru ◊ a veńit un uom, boznakît đi mare — došao je jedan ogroman čovek ◊ a luvat o palugă boznakîtă, ș-a-nśeput sî bată — dohvatio je jednu veliku motku, i počeo da bije ◊ boznakît đi kînd ăl așćet — dugo ga čekam (sam bog zna koliko) ♦ / bozna < srb. „bog zna ” + kît — vl. „koliko” ♦ var. buoznakît, buznakît [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
2482 | ćistît | cistât | чист | ćistît2 (ćistîtă) (mn. ćistîț, ćistîće) [akc. ćistît] (prid.) — (srb.) čist, očišćen ◊ am ćistît kalumĭa, ș-akuma nu mi rușîńe, kă așćet guoșći ku kasa ćistîtă — čistila sam dobro, i sada me nije stid, jer čekam goste sa čistom kućom ♦ supr. imuos [Por.] ∞ ćistî | | [Vidi] |
|
|
|
2481 | ćistuoćiță | cistociţă | чистачица | ćistuoćiță (mn. ćistuoćiț) [akc. ćistuoćiță] (i. ž.) — (srb.) (inov.) čistačica ◊ așćetaĭ tuota ḑîua într-un kuodńik să vină duolturu, la urmă nu veńi duolturu numa veńi o ćistuoćiță șî sa luvă dupa mińe đ-akolo — čekao sam čitav dan u jednome hodniku da dođe doktor, na kraju ne dođe doktor nego dođe jedna čistačica, i otera me odande [Por.] ∞ ćistî | | [Vidi] |
|
|
|
2114 | do- | do- | до- | do- (pref.) — prefiks u glagolskim složenicam koji označava završetak radnje osnovnog glagola ◊ la ńișće vuorbe sa puńe „do” đinainće, kînd vrĭa sî sa spună kî ĭe vrun lukru, dupa multă vrĭame, gata — nekim rečima se stavlja „do” ispred, kad se želi reći da je radnja, posle dužeg vremena, gotova ◊ doveńi (do + veńi): așćetară tuota ḑîua să vină, la urmă ĭel doveńi, ama sara, kînd n-a măĭ fuost ńima — čekali su ceo dan da dođe, na kraju je on konačno stigao, ali uveče, kada više nije bilo nikog ◊ așa vuorbe sînt: dofaśa (do + faśa, „doraditi”), dokînta (do + kînta, „dopevati”), dopuńa (do + puńa, „dostaviti”), dopļińi (do + [în]pļińi, „dopuniti”, „napuniti”), doaźunźa (do + aźunźa, „dostići”, „dospeti”), dostorî (do + storî, „dotući”, „zatreti”, „uništiti”), șî alćiļi — takve reči su: doraditi, dopevati, dostaviti, dopuniti, dostići (dospeti), dotući, i druge [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
2590 | doaḑăś | douăzeci | двадесет | doaḑăś [akc. doaḑăś] (br.) — dvadeset ◊ doaḑăś, doaḑăś șî unu, doaḑăś șî duoĭ ... — dvadeset, dvadeset i jedan, dvadeset i dva ... ♦ var. duaḑăś [akc. duaḑăś] ◊ duaḑăś đi ań am așćetat să vină — dvadeset godina sam čekao da dođe [Por.] ♦ dij. var. duauăḑîăś [Crn.] ∞ duoĭ | | [Vidi] |
|
|
|
1307 | durai | hurui | грмети | durai (ĭuo durîĭ, ĭel durîĭe) [akc. durai] (gl. p.) — (onom.) grmeti ♦ / < (onom.) dur! ◊ durîĭe-n śĭerĭ — grmi na nebu ◊ durîĭe șî sfulđiră în tuaće părțîļi, așćetăm ku frikă să veđem unđe o să trasńaskă — grmi i seva na sve strane, čekamo sa strahom da vidimo gde će da udari grom [Por.] ♦ dij. var. dudai (ĭuo dudîĭ, ĭel dudîĭe) / < (onom.) du! ◊ la zavĭrńit a nuvarat șî dudîĭe în śerĭ, mînă uoiļi în strungă sî nu ļi prindă pluaĭa — na zapadu se naoblačilo i grmi, teraj ovce u tor da ih ne uhvati kiša ♦ dij. sin. urla (Osnić) [Crn.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
3283 | înkeĭat | încheiat | спајање | înkeĭat1 (mn. înkeĭaturĭ) [akc. înkeĭat] (i. s.) — 1. (tehn.) spajanje, sastavjlanje, sklapanje ◊ asta fĭeļ đi înkeĭat blăńiļi nuĭe bun — ovaj način spajanja dasaka nije dobar 2. (za kalendar) (zast.) kraj, svršetak vremenskog ciklusa ◊ abĭa așćetarîm înkeĭatu anuluĭ — jedva dočekasmo svršetak godine [Por.] ∞ înkeĭa | | [Vidi] |
|
|
|
4602 | însamna | însemna | означити | însamna (ĭuo însămn, ĭel însamnă) [akc. însamna] (gl. p. ref.) — označiti, obeležiti ◊ sa însamńaḑă śuava kînd sa puńe vrun sămn pi ĭel — označava se nešto kada se na to stavi neki znak ◊ așćetăm șumarĭu să vină să ńi însîamńe ļamńiļi đi taĭat — čekamo šumara da nam obeleži drva za seču [Por.] ∞ sămn | | [Vidi] |
|
|
|
2427 | kîndva | cândva | некад | kîndva [akc. kîndva] (pril.) — nekad, nekada, neki put ◊ aĭa a fi fuost, puaće fi, kîndva, ama astîḑ aĭa sigurat nuĭe — toga je bilo, može biti, nekada, ali danas toga sigurno nema ◊ ăl așćetăm, va veńi kîndva — čekamo ga, možda će doći nekad ♦ sin. vrodată [Por.] ∞ kînd | | [Vidi] |
|
|
|
4954 | ńibaut | nebăut | непопијен | ńibaut (ńibaută) (mn. ńibauț, ńibauće) [akc. ńibaut] (prid.) — (o tečnosti) nepopijen ◊ a fuost guoșć măĭ puțîń đikîț śe s-a așćetat, ș-a ramas multă bĭare ńibaută — bilo je manje gostiju nego što se očekivalo, pa je ostalo dosta pića nepopijeno ♦ supr. baut [Por.] ∞ bĭa | | [Vidi] |
|
|
|
6079 | pićit | pitit | шћућурен | pićit (pićită) (mn. pićiț, pićiće) [akc. pićit] (prid.) — šćućurenko, poluskriven ◊ un śas întrĭeg stă pićit supt ļemn, așćetînd ĭepuru să-ĭ đa în laț — ceo sat stoji šćućuren pod drvetom, čekajući zeca da mu uleti u omču ♦ sin. ćușćit [Por.] ∞ pići | | [Vidi] |
|
|
|
5072 | ploiță | ploiță | кишица | ploiță (mn. ploiț) [akc. ploiță] (i. ž.) — (demin.) kišica, sitna ili slaba kiša ◊ đi źaba lumĭa așćetat pluaĭe, đață numa o ploiță ku doĭ-triĭ struopĭ, șî alta ńimika — uzalud su ljudi čekali kišu, udarila je samo jedna kišica sa dve-tri kapi, i ništa vișe [Por.] ∞ pluaĭe | | [Vidi] |
|
|
|
5281 | prĭamult | preamult | превише | prĭamult (prĭamultă) (mn. prĭamulț, prĭamulće) [akc. prĭamult] (prid.)(pril.) — previše, suviše ◊ prĭamulț ań avut đ-așa kopilariĭe ś-a fakut — previše godina je imao za takvu detinjariju koju je učinio ◊ prĭamult așćetat să vină vrunu — previše je čekao da neko dođe [Por.] ∞ mult | | [Vidi] |
|
|
|
5179 | skaldat | scăldare | купање | skaldat1 (mn. skaldaturĭ) [akc. skaldat] (i. s.) — kupanje ◊ kînd ĭerasăm miś, abĭa așćetasăm să gaćim lukruriļi, șă să ńi slubuadă parințî la rîu, la skaldat — kad smo bili mali, jedva bismo dočekali da posvršimo poslove, pa da nas roditelji puste na reku, na kupanje ◊ kît sî fiĭe apa-n rîu đi mikă, kopiĭi gasa ćișnă bună đi skaldat — koliko god da bude voda plitka, deca su na reci nalazila tišak pogodan za kupanje ♦ var. skaldare [Por.] ∞ skalda | | [Vidi] |
|
|
|
4785 | skulat | sculat | усправљен | skulat (skulată) (mn. skulaț, skulaće) [akc. skulat] (prid.) — 1. (o položaju) uspravljen, uspravan, dignut ◊ kînd tună narńiku în suobă, nuoĭ tuoț ăl așćetam, skulaț ka lumanarĭa — kad ulazi narednik u sobu, mi ga svi dočekamo uspravni kao sveća 2. (o budnosti) probudjen, budan ◊ kînd uoțî a-nśeput să bată la ușă, ĭuo am fuost skulat șî sprimit să pļek la lukru — kad su lopovi počeli da lupaju na vratima, ja sam bio budan i spreman da pođem na posao [Por.] ∞ skula | | [Vidi] |
|
|
|
4401 | strîmtuare | strâmtoare | теснац | strîmtuare (mn. strîmtuorĭ) [akc. strîmtuare] (i. ž.) — (geog.) tesnac, klisura ◊ kînćiku spuńe kă uoțî așćetat turśi la luok tare, la strîmtuare, a trînćit ļamńe pi iĭ șă pi tuoc ĭ-a omorît — pesma kaže da su hajduci sačekali Turke na jakom mestu, u tesnacu, oborili na njih drveće, i sve ih pobili [Por.] ∞ strîmt | | [Vidi] |
|
|
|
4877 | vrau | vraf ? | време | vrau [akc. vrau] (pril.) — vreme, trenutak; jedanput, jednom ◊ l-a așćetat un vrau, ama kînd a vaḑut kă nuĭe, ș-adunat partaļiļi șî s-a dus — čekao ga je jedno vreme, ali kad je video da ga nema, pokupio je svoje stvari i otišao ◊ a uđińit un vrau bun, șî s-a pus pi lukru — odmorili se neko dobro vreme, i nastavili sa poslom ◊ n-a ramas mult đi lukru, măĭ un vrau, șî gata — nije ostalo mnogo posla, još jednom, i gotovo [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
5346 | vro | vreo | нека | vro (zam.) — neka ◊ așćetat să vină vro insă, điźaba, n-a veńit ńima — čekao je da dođe neka osoba, uzalud, nije došao niko ◊ s-a fi fuost ĭa vro muĭare, n-a fi dudaito uomu — da je ona bila neka žena, ne bi je muž oterao ◊ nu merźa đeskulț, kă ć-ažunźe vro buală — nemoj ići bos, jer će te stići neka bolest ♦ up. vrunu, vruna, vruńi [Por.] ∞ vrunu | | [Vidi] |
|
|
|
4116 | zvînta | zvânta | просушити | zvînta (ĭuo zvînt, ĭel zvîntă) [akc. zvînta] (gl. p. ref.) — prosušiti, osloboditi se vlage ◊ sî măĭ așćetăm kîta ku sapatu, sa va măĭ zvînta pomîntu — da sačekamo malo sa okopavanjem, možda će se prosušiti zemlja ◊ la strîbatut pluaĭa, ș-a pus burka la kamîn sî sa zvînće — probila ga je kiša, i stavio je kaput kraj kamina da se prosuši ♦ sin. zbiśula [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
5778 | șuk | șuc | ред | șuk (mn. șukurĭ) (i. s.) — red, grupa ◊ a trĭekut un șuk đi kopiĭ, a mĭers aļergînd să nu sa amînaćaḑă đi șkuală — prošla je grupa učenika, išla ĭe trčeći da ne zakasni za školu ◊ dupa rat ĭerĭa mare ńistoțală, a statut șukurĭ șî șukurĭ đi lumĭe, așćetînd să ļi sa-npartă sarĭa șă gasu — posle rata bila je velika nestašica, redovi i redovi ljudi su čekali da im se dodeli so i gas ♦ sin. rînd, șîrag [Por.] | | [Vidi] |
|
|