Reč fagu nije obrađena kao osnovna reč!

Reč fagu u karticama drugih reči
BrVlaškiRumunskiSrpskiGnezdo reči  Reč u umotvorinamaAkcija
3504  albină ursaskă  bondar  бумбар  albină ursaskă [akc. albină ursaskă] (sint.) — (ent.) bumbar (Bombus terrestois) ◊ albină ursaskă ĭe guangă sîrbaćikă, ńagră, flokuasă, șî măĭ mare đi kît albina domńaskă — bumbar je divlja buba, crna, dlakava, i veća od domaće pčele ◊ albină ursaskă faśe kuĭb pi supt pomînt — bumbar pravi gnezdo pod zemljom ◊ albină ursaskă faśe fagurĭ ku mńare dulśe, ka șî albina domńaskă — bumbar pravi saće sa slatkim medom, kao i domaća pčela ◊ mńarĭa lu albina ursaskă a fuost mare dulśață a păkurarilor — med bumbara bio je velika čobanska poslastica ◊ albina ursaskă are ak ku kare muśkă ka vĭaspĭa, đi măĭ mulće uorĭ, da durĭarĭa ĭe măĭ tare đi kît alu albińiļi domńeșć — bumbar ima žaoku kojom ujeda kao osa, više puta, a bol je jači od ujeda domaćih pčela ◊ aku lu albină ursaskă nu ramîńe în muśkatură, șî ĭa dupa śe muśkă nu muare ka albina domńaskă — žaoka bumbara ne ostaje u ujedu, i on posle ujeda ne umire kao domaća pčela ◊ o kĭamă albină ursaskă kă mńarĭa iĭ măĭ đes a mînkat urșî, fînkă kuĭbu ļ-a fuost skund sapat supt pomînt — zove se medveđa pčela jer su njen med najčešće jeli medveti, pošto im je gnezdo bilo plitko ukopano pod zemljom ♦ sin. bumbarĭ [GPek] ◊ albina ursaskă are kuru galbin — bumbar ima žutu zadnjicu (Tanda) [Por.] ∞ albină   [Vidi]

1802  fagur  fagur  саће  fagur (mn. fagu) [akc. fagur] (i. m.) — saće, ploča od voska sa ćelijama u koje pčele stavljaju med ◊ aźutaĭ la dĭeda să muće stupi, șî kîpataĭ duoĭ fagurĭ đi mńare — pomogoh dedi da premesti košnice, i dobih dva saća s medom [Por.]  [Vidi]

2649  gindă  ghindă  жир  gindă (mn. ginḑ) [akc. gindă] (i. ž.) — (bot.) žir ◊ gindă au gorunu, śaruońu, fagu žir imaju hrast, cer, bukva ◊ đemult s-a mînat puorśi în padure la munće, sî sa arańiaskă ku gindă — nekada su se svinje terale u šumu na planini, da se hrane žirom ♦ sin. žîr ♦ up. gorun, fag, śaruoń [Por.]  (Ima umotvorina!)[Vidi]

4411  ļinsuare  linsare  лизање  ļinsuare (mn. ļinsuorĭ) [akc. ļinsuare] (i. ž.) — lizanje, oblizivanje ◊ lu urs ĭe măĭ dulśe ļinsuarĭa kînd ļinźe faguru đi mńare — medvedu je najslađe lizanje kad liže saće sa medom ◊ vaka nu sa lasă đi ļinsuare, pănă nu ļinźe vițălu întrĭeg — krava ne prekida lizanje, dok ne oliže celo tele [Por.] ∞ ļinźa  [Vidi]

4779  skriĭa  scria  писати  skriĭa (ĭuo skriu, ĭel skriĭe) [akc. skriĭa] (gl. p. ref.) — pisati ◊ vrodată đi bătrîńață s-a skriĭat numa ku konđeĭu — nekada davno pisalo se samo kondeljom ◊ păkurari a skris pi butorśiļi faguluĭ, or kă pi śuperś — pastiri su pisali na stablima bukve, ili na pečurkama ◊ muĭerļi đemult n-a șćut ńiś să skriĭe, ńiś să śećaskă — žene nekad nisu znale ni da pišu, ni da čitaju ♦ sin. konđeĭa [Por.]  [Vidi]

4100  śară  ceară  восак  śară [akc. śară] (i. ž.) — vosak ◊ śara sa faśe đin fagurĭ đi mńarĭe — vosak se pravi od pčelinjih saća ◊ đin śară măĭ mult sa fak lumanărĭ — od voska se najviše izrađuju sveće [Por.]   [Vidi]


NASTAVAK PRETRAGE PO OBLASTIMA USMENE KNJIŽEVNOSTI ?

ŠAlJI KOMENTAR:
TRIMITE COMENTARUL
:

113797 
aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź