Reč fakă u karticama drugih reči |
|
Br | Vlaški | Rumunski | Srpski | Gnezdo reči | Reč u umotvorinama | Akcija |
|
307 | aldan | aldan | летња конопља | aldan (mn. aldań) [akc. aldan] (i. m.) — (bot.) letnja konoplja, oprašivač; muška biljka konoplje koja nema seme (Cannabis sativa) ◊ aldanu sî kunuașće pi nalțîmĭe, mîĭ nalt ĭe đi kĭt kîńipa — letnja konoplja se poznaje po visini, viša je od jesenje ◊ aldanu ĭe omeńesk, da kîńipa muĭerĭaskă — letnja konoplja je muška, a jesenja ženska ◊ aldańi sî kuļeg dupa śe ļagă kîńipa — muška konoplja se bere posle oprašivanja ◊ vuorba aldan ĭe kunoskută în Osńiśa, Vaļakuańa, Savinîț, Șarbanuț, Podguorț, Izvuoru al mik, Dobropuoļa, ka kîńipa đi vară — reč „aldan” je poznata u selima Osnić, Valakonje, Savinac, Šarbanovac, Podgorac, Mali Izvor, Dobro Polje kao letnja konoplja [Crn.] ♦ dij. var. aldań ◊ aldań ĭe kîńipa ku samînță — aldanj je konoplja sa semenom (Rudna Glava) [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
372 | apă înpușkată | apă-înpușcată | упуцана вода | apă înpușkată [akc. apă înpușkată] (sint.) — upucana, ubijena voda ◊ apă kurgatuare în kare vrîžîtuorĭu pokńașće ku puška, s-o „omuară” đi sî fakă ku ĭa đeskînćiśiļi aļi măĭ tarĭ — tekuća voda u koju vrač puca puškom, da je „ubije” da bi njome spremao najjače vradžbine ♦ (skr.) apă-npușkată [Por.] ∞ apă | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
1868 | Arnaut | Arnăut | Арнаут | Arnaut (mn. Arnauț) [akc. Arnaut] (i.m.) — (etn.) Arnaut, Arnautin; Albanac ◊ kînd am trekut pistă Albaniĭa, ń-a batut fuamĭa, źeru șî arnauțî — kad smo prelazili preko Albanije, tukli su nas glad, mraz i Arnauti [Crn.] ◊ kînd armata sîrbĭaskă s-a tras pista Albańiĭa, ńima n-a drîzńit sî fure śeva đi mînkare đi la arnauț, kî arnauțî nu ļ-a dat ńimika ńiś pi bań, numa rumîńi aĭ nuoștri a kućeḑat aĭa să fakă — kada se srpska vojska povlačila preko Albanije, niko nije smeo od Arnauta da ukrade nešto za jelo, jer Arnauti nisu davali ništa ni za pare, samo su naši Vlasi to smeli da urade ♦ sin. Șiptarĭ [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
4012 | arșiță | arșiţă | пекарка | arșiță (mn. arșiț) [akc. arșiță] (i. ž.) — (izob.) pekarka, žena koja je spremala obredne hlebove za pomanu ◊ arșițăļi a fuost babiļi dăn sat kare a șćut să fakă kolaś dă pomană, șî kare ĭ-a plumađit șî ĭ-a kuopt — pekarke su bile babe koje su znale da spremaju obredne hlebove za pomanu, i koje su ih mesile i pekle ◊ prăn povĭeșć sa țîńe minće kă dămult a fuost vrun fĭeļ dă kolaś kare s-a kuopt la suare — kroz priče se pamti da je nekada bila vrsta obrednih hlebova koji su se pekli na suncu [Stig] ∞ arđe | | [Vidi] |
|
|
|
664 | beļi | beli | белити | beļi (ĭuo beļiesk, ĭel beļiașće) [akc. beļi] (gl. p.) — 1. beliti, činiti belim; bojiti u belo ◊ ĭa ĭe la rîu đi đesńață, beļiașće pînḑa — ona je na reci od jutros, beli platno 2. guliti, drati, skidati koru ili kožu; čistiti od kore ◊ beļiașće bîtu đi alun, să-l đa đi pomană la-l muort — guli leskov štap (čisti ga od kore), da bi ga na daći nemenio pokojniku ◊ beļiașće ćiĭu, să fakă buśin — guli lipu da napravi rikalo 3. označavati, obeležavati ◊ beļiașće ļiamńiļi-n padure, însamnă otaru — obeljuje stabla u šumi, označava među 4. (fig.) stradati, doživljavati neprijatnost, nadrljati; ◊ beļiașće pula — „guli” kurac 5. (fig.) buljiti, napadno gledati ◊ đi źaba atîta beļieșć uoki-n muĭarĭa-ĭa, nuĭe ĭa đi ćińe — džaba buljiš u tu ženu, nije ona za tebe 5. (fig.) slepiti, gubiti vid ◊ numa beļieșć uoki ku atîta śećit la viđiarĭe slabă — samo slabiš vid sa tolikim čitanjem uz slabo svetlo [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
587 | bîrnarĭață | bârnăreaţă | брвнара | bîrnarĭață (mn. bîrnarĭațurĭ) [akc. bîrnarĭață] (i. ž.) — brvnara, stambeni ili ekonomski objekat, izgrađen od tesanih drvenih greda ◊ kasă bîrnarĭață ku ćindă — kuća brvnara sa tremom ◊ brnarĭață ku podrum — brvnara sa podrumom [Crn.] ◊ într-o vrĭame aĭ nuoștri a traĭit în borđiĭe, pi urmă a-nśeput să fakă kîć-o bîrnarĭață, đi triĭ-patru dîržaļe în lung șî-n lat — naši stari su prvo živeli u zemunicama, a kasnije su počelu da prave po neku brvnaru, od po tri-četiri držalje u dužini i širini ◊ bîrnarĭață s-a kĭemat șî koļiba fakută đi bîrńe, da șî aĭa kare a fuost înpļećită ku nuĭaļe, șî ļipită ku morśilă — brvnarom se zvala i koliba napravljena od brvana, a i ona koja je bila ispletena od pruća, i oblepljena blatom (Gornjane) ♦ sin. koļibă ♦ up. kasă [Por.] ∞ bîrnă | | [Vidi] |
|
|
|
617 | blîstamatură | blestemătură | проклињање | blîstamatură (mn. blîstamaturĭ) [akc. blîstamatură] (i. ž.) — a. proklinjanje, čin izricanja kletve ◊ s-a dus la vro babă să-ĭ fakă blîstamatură pintru furaluk — otišao je kod neke vračare da mu načini prokletstvo protiv krađe b. prokletstvo kao rezultat čina proklinjanja ◊ uom pîkatuos, mulće blîstamaturĭ sînt pi kapu luĭ — grešan čovek, mnogo je kletvi na njegovoj glavi [Por.] ∞ blastîma | | [Vidi] |
|
|
|
2029 | bokșă | bocșă | ћумурана | bokșă (mn. bokșe) [akc. bokșă] (i. s.) — (zast.) ćumurana ◊ bokșa đi bîtrîńață a fuost astrukată ku pomînt — ćumurana je nekada bila pokrivena zemljom ♦ var. buokșă ♦ sin. (zast.) kărbunarĭe ♦ sin. (inov.) ćumurană [Por.] ◊ kînd a vrut să fakă karbuń măĭ mulț, aĭ nuoștri adunat ļiamńe, ļ-astrukat ku pomînt, șî ļ-a dat fuok — kada su hteli da prave više ćumura, naši su sakupljali drva, pokrivali ih zemljom, i palili (Jasikovo) [GPek] ∞ karbuńe | | [Vidi] |
|
|
|
864 | burkă | burcă | капут | burkă (mn. burś) [akc. burkă] (i. ž.) — 1. kaput, gornji deo muškog odela; sako ◊ kînd ĭe frig, uamińi înbrakă burka — kad je hladno, muškarci oblače kaput ♦ (demin.) burkiță ◊ a măĭ ramas kîta đin śuarik, șî s-a rugat đi kroĭtuorĭ să-ĭ fakă șî o burkiță đi fiu-su — ostalo je malo od sukna, pa je zamolio krojača da mu sašije i kaputić za sina ♦ (augm.) burkuoń [Por.] 2. džemper ◊ muma mĭ-a înpļećit burkă đe lînă — majka mi je isplela džemper od vune ◊ babă Ĭana fărbuĭe burka — baba Jana farba džemper ◊ burka đe lînă ĭe kalduruăsă — džemper od vune je topao [Crn.] ∞ țuală | | [Vidi] |
|
|
|
923 | buzdugan | buzdugan | буздован | buzdugan (mn. buzdugańe) [akc. buzdugan] (i. s.) — buzdovan 1. srednjevekovno oružje, gvozdena kugla sa drškom ◊ șî traźe Miluș buzduganu, șî ăĭ sparźe kapu la turk — i potegne Miloš buzdovan, i razbije Turčinu glavu (iz nar. prip.) 2. (zast.) močuga, drveni predmet sa drškom i čvornovatim zadebljanjem na vrhu ◊ ma rugaĭ đi ĭel s-îm fakă un maĭ, să bat la parĭ în gard, da ĭel mĭ-a fakut un buzdugan, ma duk să dau pi kap ku ĭel — molio sam ga da mi napravi malj, da nabijem kočeve u ogradi, a on mi je napravio neki buzdovan; idem da ga njime mlatnem po glavi 3. (fig.) tup i glup čovek ◊ veśińi aĭ miĭ sînt ńișći buzdugań, nu măĭ puoț ć-a tăĭnuĭa ku iĭ — moje komšije su neki buzdovani, ne može (š) (se) razgovarati sa njima 4. (fig.) muški polni organ (u nadgovaranju sa ženama) ◊ fuź, soro, înkolo, kă mi sa skuală pîrdańiku đi buzdugan, șî o sî fiĭe beļauă! — beži tamo, sele, jer će mi se dići prokleti buzdovan, pa će biti belaja! [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
3367 | țoță | ţoţă | копа | țoță (mn. țoțe) [akc. țoță] (i. ž.) — kopa, kupasta gomila kukuruzne šaše ◊ au kuļes porumbu șî astădz au đe gînd să taie tuļeńi șî să fakă țoță — obrali su kukuruz i danas planiraju da poseku šašu i naprave kope ♦ var. țuță (Plavna) [Pad.] ♦ up. glugă [Mlava], [Crn.], stup [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
1116 | țurfuruos | zdrenţăros | дроњав | țurfuruos (țurfuruasă) (mn. țurfuruoș, țurfuruasă) [akc. țurfuruos] (prid.) — dronjav, pocepan ◊ ș-akuma ĭasă-n lume tuot țurfuruos, dakă lukră, ș-are đin śe s-îș fakă țuaļe uomeńeșć — i sada ide sav dronjav, iako radi, i ima odakle da sebi napravi ljudsku odeću ♦ var. zdrĭențuruos [Por.] ∞ țurfură | | [Vidi] |
|
|
|
1445 | ću! | ciu! ? | ту! | ću! (uzv.) — tu! uzvik, izraz čuđenja i iznenađenja ◊ ću! ardîće fuoku! — tu! vatra te spalila! [GPek] ◊ ću, brĭe! kum puaće sî fakă așa nîroḑîĭ?! — tu, bre, kako može da pravi takve ludosti?! [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
2283 | dar | dar | дал | dar1 (vez.) (part.) — 1. a. dal, il’, ili ◊ dar va fi așa, dar nu va fi, ńima nu puaće să șćiĭe — dal je tako, dal nije tako, niko ne može znati b. pa ◊ dar kum puaće altfĭeļ să-l fakă, kînd nu șćiĭe? — pa kako može drugačije da ga uradi, kad ne zna? 2. (upitna rečca) da li ◊ dar șćiĭe ĭel aĭa, or nu, aĭa o să veđiem — da li on to zna, ili ne, to ćemo videti 3. (part.) zar ◊ dar nu putuș tu sîngur sî vĭeḑ kî aĭa nu mĭarźe la bun? — zar ti nisi mogao sam da vidiš da to ne ide na dobro? ♦ var. dal [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
3355 | dîrdaĭală | dârdâială | дрхтање | dîrdaĭală (mn. dîrdaĭaļe) [akc. dîrdaĭală] (i. ž.) — 1. (med.) drhtanje, trešenje tela ◊ s-a pus frigu pi ĭel, șî la prins o dîrdaĭală đ-a trîmurat tuot ka kînd la zgîndîrat śińiva ku mîńiļi — prehladio se, i uhvatilo ga je neko drhtanje da se sav tresao, kao da ga je neko drmao rukama 2. (kor.) način igranja u kolu zvanog „drdavka” ◊ dîrdaku a žukat numa aăĭa kare a șćut să fakă pănă žuakă dîrdaĭală đin tuotă pućarĭa, șî s-o țînă mult — drdavku su igrali samo oni koji su umeli da dok igraju izvedu drhtanje celog tela, i to dugo da izdrže [Por.] ∞ dîrdai | | [Vidi] |
|
|
|
1247 | drakuos | drăcos | враголаст | drakuos (drakuasă) (mn. drakuoș, drakuasă) [akc. drakuos] (prid.) — 1. vragolast, đavolast; živahan; snalažljiv ◊ kînd ĭe śińiva drakuos, tuot îĭ mĭarźe pi mînă — kad je neko vragolast, sve mu ide na ruku 2. koji sarađuje sa đavolima ◊ șćiĭe sî skuată draśi șî s-îĭ mîńe sî fakă vrun rîău — zna da dozove đavole, i da ih natera da nečine neko zlo [Crn.] ♦ dij. sin. aldraku, adraku [Por.] ∞ drak | | [Vidi] |
|
|
|
1291 | drîndarĭ | ? | дрндар | drîndarĭ (mn. drîndarĭ) [akc. drîndarĭ] (i. m.) — (izob.) drndar, onaj koji češlja vunu pomoću naročite naprave zvane drndalo; vunovlačar ◊ drîndarĭ a fuost đe mult, akuma s-a pĭerdut — drndara je bilo nekad, sada su se izgubili [Por.] ◊ drîndari a mĭers đi la kasă la kasă, ku drndu-n șîaļe, șa drîndait lîna la uamiń — drndari su išli od kuće do kuće sa drndalom na leđima, i drndali ljudima vunu ◊ drîndari s-a rarit kînd a ĭeșît daraśiļi, da đi tuot s-a pĭerdut kînd a-nśeput sî sa fakă mașîń đi miță — drndari su se proredili kada su se pojavili grebeni, a nestali su sasvim kada su počele da se dižu vunovlačare (Jasikovo) [GPek] ∞ drîn! | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
1270 | duduraĭkă | dudă ? | дудурајка | duduraĭkă (mn. dudurîăĭś) [akc. duduraĭkă] (i. ž.) — (muz.) (izob.) dudurajka, cevčica od maslačka otvorena na oba kraja, koja se koristila kao duvački muzički instrument za dobijanje jednostavnih tonova ◊ fĭaćiļi marĭ a fakut dudurăĭś đin laptukă, ș-a sufļat în ĭaļe kînd a vrut s-îĭ audă baĭețî unđe sînt, șî sî vină sî sa gasîaskă — devojke su pravile dudurajke od maslačka, i duvale su u njih kada su želele da momci čuju gde su, i da dođu na sastanak ◊ dudurîăĭśiļi a fuost fakuće đin duauă duđe đi laptukă, una măĭ skurtă, una măĭ lungă, đ-aĭa avut duauă glasurĭ, măĭ supțîrĭe șî măĭ gruos — dudurajke su bile napravljene od dve maslačkove cevčice, jedne kraće i jedne duže, zato su imale dva glasa, niži i viši ◊ fĭaćiļi kare a fuost măĭ sprimiće, a putut în duduraĭkă sî fakă kînćik frumuos, kare a rîsunat pista vîăĭ, șî s-a-uḑît đeparće — devojke koje su bili spremnije, mogle su na dudurajci da izvedu lepu melodiju, koja je odjekivala preko dolina, i čula se nadaleko (Rudna Glava) ◊ s-a fakut dudurăĭśiļi șî đin țauă đi suok, kî laptuka pi ļivađe n-a țînut mult — pravile su se dudurajke i od zove, jer maslačak sa livade nije trajao dugo (Tanda) [Por.] ∞ dudă2 | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
1676 | đe | de | де | đe (vez.) — a. de, ne; jok ◊ đe, mă, nuĭe aĭa așa kum sa puvestîașće — de, bre, nije to tako kako se priča b. te; đa ◊ đe pļakă, đe nu pļakă, nu șćiĭe ńiś ĭel śe sî fakă, saraku — te kreće, te ne kreće, ne zna ni on sam šta da radi, siroma c. i, ili ◊ đe va vrĭa, đe nu va vrĭa, tuot una-ĭ vińe — i da hoće, i da neće, jednako mu dođe ♦ var. đi ♦ sin. ba [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
1681 | đeskînćik | descântec | бајалица | đeskînćik (mn. đeskînćiśе) [akc. đeskînćik] (i. s.) — (mag.) bajalica, basma, vradžbina 1. a. tekst koji se izgovara prilikom bajanja ◊ đeskînćiśiļi đi dragusta au măĭ frumuasă vuorbe — ljubavne basme imaju najlepše reči b. čin bajanja ◊ s-a dus la vrîžîtuare să-ĭ fakă đeskînćik đi durĭarĭe la burtă — otišao je kod vračare da mu baje protiv bolova u stomaku 2. vrste bajanja ◊ ĭastă đeskînćiśe în tuaće fĭelurĭ — ima bajalica svih vrsta ◊ đeskînćik ku al kurat — čista magija ◊ đeskînćik ku al rîău — zla magija, bajanje uz pomoć zle sile ◊ măĭ tare ĭe đeskînćiku ku al rîău, ama aĭa nu kućaḑă tot nat să lukrĭe — najače bajanje je sa zlim silama, ali to ne sme svako da radi ◊ đeskînćik đi skrisa — (dosl.) bajanje za zapisano, tj. da se ostvari zapisana sudbina ◊ đeskînćik đi dragusta — ljubavna basma ◊ đeskînćik đi naluś — basme protiv priviđenja ♦ var. điskînćik [Por.] ∞ đeskînta | | [Vidi] |
|
|
|
1752 | điskļeștare | descleștare | откљештавање | điskļeștare (mn. điskļeștîărĭ) [akc. điskļeștare] (i. ž.) — otklještavanje, opuštanje, labavljenje ◊ kînd țî sa-nkļeșćiaḑă șîaļiļi, gasîa o fată mare sî-ț fakă o „điskļeștare” — kad ti se uklješte leđa, nađi neko devojče da ti uradi jedno „otklještavanje” ♦ supr. înkļeștare [Por. ∞ điskļeșta | | [Vidi] |
|
|
|
1474 | đizļegatură | dezlegătură | одвезивање | đizļegatură (mn. đizļegaturĭ) [akc. đizļegatură] (i. ž.) — 1. odvezivanje, razvezivanje; oslobađanje od obaveze; raskid ugovora ◊ s-a dus la sud, ș-akolo a fakut đizļegatură la vuorbă ś-a fuost întra iĭ — otišli su na sud, i tamo obavili raskid ugovora koji je bio među njima 2. (mag.) bajanje za vraćanje oduzete moći, najčešće seksualne ◊ kînd nu măĭ puoț sî aĭ trĭabă ku muĭarĭa, će duś la vro vîržîtuare să-ț fakă đi đizļegatură — kad više ne možeš da imaš posla sa ženom, ideš kod neke vračare da ti baje za odvezivanje [Por.] ∞ đizļega | | [Vidi] |
|
|
|
2397 | ferĭastă | ferastră | прозор | ferĭastă (mn. ferĭeșć) [akc. ferĭastă] (i. ž.) — (tehn.) prozor ◊ ferĭasta ĭe gaura-n parĭaće pin kare tună viđiarĭa — prozor je otvor u zidu kroz koji ulazi svetlost ◊ kînd lumĭa a trait ăn borđiĭe, n-așćut đi ferĭeșć — kada su ljudi živeli u zemunicama, nisu znali za prozore ◊ kînd s-a dus turśi, a-nśeput sî fakă bîrnarĭață, ku ferestuĭś miś, la kare în luok đi stîklă a pus pĭaļe đi ĭed, kare a raso, a raso pănă nu s-a supțîĭat atîta đi s-a vaḑut pin ĭa — kada su Turci otišli, počeli su da dižu brvnare, sa malim prozorima, na koje je se stavljala jareća koža, koju su drali, drali dok se nije istanjila toliko da je postala providna ◊ la ferĭastă astăḑ sa pun feruanke — na prozor se danas stavljaju zavese ◊ a dat ku pĭatra, a spart ferĭasta — bacio kamen, razbio prozor ◊ ferĭasta đeșkisă, ferĭasta înkisă — prozor otvoren, prozor zatvoren ◊ sa uĭtă pi ferĭastă — gleda kroz prozor ◊ ḑînḑîĭe đi frig supt ferĭastă, kă ńima no-l lasă înuntru — cvokoće od hladnoće pod prozorom, jer ga niko ne pušta unutra [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
2206 | fîkatură | făcătură | чини | fîkatură (mn. fîkaturĭ) [akc. fîkatură] (i. ž.) — (mag.) čini, vradžbina ◊ vrîžîtuorļi șćiu sî fakă fîkaturĭ șî trîmisaturĭ — vračare znaju da prave čini i napratnice ♦ sin. mamută, momuată, trîmisatură [Por.] ∞ faśe | | [Vidi] |
|
|
|
1917 | fĭerarĭ | fierar | гвожђар | fĭerarĭ (mn. fĭerarĭ) [akc. fĭerarĭ] (i. m.) — gvožđar, osoba koja se bavi obradom gvožđa, ili prometom predmeta od gvožđa; kovač ◊ moșu Ĭanku Ferarĭu a fuost maĭstur mare, aăla ś-a vaḑut ku uoki a putut sî fakă đi fĭer — čiča Janko Gvožđar bio je veliki majstor, taj što je video očima mogao je da napravi od gvožđa [Por.] ∞ fĭer | | [Vidi] |
|
|
|
2624 | garînă | gărînă | чистина | garînă (mn. garîń) [akc. garînă] (i. ž.) — (geogr.) čistina, zemljište sa proređenim rastinjem; trebežina ◊ garînă sa ḑîśe đi luok în padure unđe sînt ļiamńe rare — „garina” se kaže za mesto u šumi gde je drveće retko ◊ garîna, or pogara, ĭe luok unđe lumĭa a taĭat padurĭa tuată, sî sa fakă ĭarbă đi viće — „garina”, ili „pogara”, je mesto gde su ljudi posekli svu šumu da bi iznikla trava za stoku ♦ sin. pogară, pîrluagă [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
2650 | gînd | gând | мисао | gînd (mn. gîndurĭ) [akc. gînd] (i. s.) — (psih.) 1. misao ◊ ĭut ka gîndu — brz kao misao ◊ ăĭ vińe la uom gînd urît, șî faśe aĭa śe n-ar trăbui — dođe čoveku ružna misao, i čini ono što ne bi trebalo 2. zamisao, ideja; namera; plan ◊ ĭ-a dat în gînd — setio se; dobio je ideju ◊ înga đi la ćińerĭață avut đi gînd sî fakă kasă, ama ńiśkînd n-a putut să aduńe bań đestuĭ — još od mladosti je imao nameru da napravi kuću, ali nikad nije mogao da sakupi dovoljno para ◊ are đi gînd sî sa însuare — ima nameru da se ženi 3. um; pamet ◊ nu puaće uomu să tuńe în gîndu lu muĭare — ne može čovek da uđe u ženski um ◊ nu ći purta dupa gîndu lu tuoĭa — ne povedi se za tuđom pameću 4. sećanje, pamćenje ◊ kînd îĭ dă-n gînd kum a trait la ćińerĭață, îĭ vińe sî sa plîngă — kad se seti kako je živeo u mladosti, dođe mu da plače ◊ batrîn, ama țîńe bińe-n gînd tuot ś-a-nvațat đi la parinț — mator, ali pamti dobro sve što je naučio od roditelja 5. zaboravaljanje ◊ ĭ-a luvat vuorba, ama ĭel n-a pĭerdut đin gînd ś-a vrut să spună — oduzeo mu je reč (prekinuo ga u govoru), ali on nije zaboravio šta je imao na umu da kaže ◊ ĭartă ma, tu mĭ-aĭ spus frumuos, ama m-am bulnavit, șî mĭ-a ĭeșît đin gînd — oprosti mi, ti si mi lepo rekao, ali ja sam se razboileo, pa sam zaboravio ♦ sin. minće [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
4188 | guguńață | gogoașă | крофна | guguńață (mn. guguńeț) [akc. guguńață] (i. m.) — (nutr.) krofna ◊ n-avut muma alta să ńi fakă đi fruștuk, numa ń-a pîržît ńișći guguńeț — nije imala majka šta drugo da nam spremi za doručak, nego nam je ispržila neke krofne ♦ var. guguńaće [GPek] ∞ guagă | | [Vidi] |
|
|
|
2503 | iță | iţă | нити | iță (mn. iță) [akc. iță] (i. ž.) — (tehn.) niti, deo tkačkog razboja ◊ iță sînt ață ļegaće în lață, kare sînt înșîraće pi doa bîće, bagaće pin kîpatîńiļi lu lață — niti su konci uvezani u omče, koje su nanizane na dva štapa, provučena kroz krajeve omči ◊ bîtu kare ĭe bagat đintr-o parće în lațu lu iță sa kĭamă fuśiĭu đi iță — štap koji se provlaći kroz jedan kraj omče na nitima, zove se nitnjača ◊ razbuoĭu puaće să aĭbă đi la doă pănă la șasă iță, număru luor mĭarźe dupa fĭeļu đi țasut — razboj moža da ima od dve do šest niti, njihov broj zavisi od vrste tkanja ◊ đi la fuśiu đisupra, ițăļi sînt ļegaće đi brîglarĭu lu iță, da đi la-l đi žuos sînt ļegaće ku talpițîļi — sa gornje nitnjače, niti su vezane za prečagu, a sa donje vezane su za potplace ◊ lukru lu iță a fuost kînd țîsatuarĭa kalkă pi talpiță să sa skimbĭe, șî sî fakă ruost la urḑală, đi sî puată să trĭakă sovĭeĭka pin ĭa — posao niti bio je da se smenjuju kad tkalja nagazi potplace, i da prave zev u osnovi, da bi mogla da prođe snovaljka kroz nju [Por.] ∞ razbuoĭ | | [Vidi] |
|
|
|
5513 | împarțîre | împărțire | дељење | împarțîre (mn. împarțîrĭ) [akc. împarțîre] (i. ž.) — deljenje, deoba ◊ tatî-su ĭ-adunat să fakă împarțîre la moșîĭe — otac ih je okupio da napravi deobu imanja ♦ var. înparțîre [Por.] ∞ împarțî | | [Vidi] |
|
|
|
3895 | înđemna | îndemna | нагонити | înđemna (ĭuo înđemn, ĭel înđamnă) [akc. înđemna] (gl. p. ref.) — nagoniti, nagovarati, podsticati, podbadati; mamiti, namamiti ◊ n-a fakut aĭa đi vuoĭa luĭ, numa ka kînd la înđemnat draku sî fakă așa nîsarîmbă — nije to učinio svojom voljom, nego kao da ga je nagovorio đavo da učini takvu glupost ◊ draku înđamnă uomu sî fakă rîaļe — đavo nagoni čoveka da čini zlo ◊ la bîlś tuot ńigustuorĭu ći înđamnă să kumpirĭ numa đi la ĭel — na vašaru svaki trgovac te mami da kupiš samo kod njega [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
4241 | înpreuna | împreuna | саставити | înpreuna (ĭuo înpreun, ĭel înpreună) [akc. înpreuna] (gl. p. ref.) — sastaviti, spojiti, povezati, sabrati; sastati se, skupiti se ◊ aăla kare va înpreuna pi iĭ duoĭ, mare lukru o să fakă — taj koji bude spojio njih dvoje, veliki će posao uraditi ◊ kînd sa înpreună șapće ku triĭ, sa kapîtă ḑîaśe — kad se sabere sedam i tri, dobija se deset ◊ în tota dumińika, or la vro ḑî mare, sa înpreuna baĭețî la trînćală — svake nedele, ili na neki praznik, sastajaše se momci na rvanju ♦ var. împreuna [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
2519 | învăț | învăţ | навика | învăț (mn. învățurĭ) [akc. învăț] (i. s.) — navika ◊ urît învăț are ćińerișu đi astîḑ, să duarmă pănă la amńaḑîț — ružnu naviku ima današnja mladež, da spava do podne ◊ kopiĭi treabe să strogăĭ đi miś, să nu fakă învățurĭ rîaļe — decu treba od malena strogo da vaspitavaš, da ne steknu loše navike ♦ sin. ađet, daćină [Por.] ∞ învața | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
3232 | ĭel | el | он | ĭel (mn. iĭ) [akc. ĭel] (zam.) — on ◊ ĭel a fuost bun, ama iĭ la înđemnat să fakă rîaļe — on je bio dobar, ali su ga oni naterali da čini zla ◊ am ažuns într-o vrĭame ku ĭel — stigao sam istovremeno sa njim ◊ ĭel ku ĭa a fuost o parĭake bună înga đi miś — on i ona bili su dobar par još od malena ◊ pouodu vińe ku tuot, da iĭ stau la marźină înkrîmeńiț đi frikă — poplava nadolazi, a oni stoje na obali okamenjeni od straha ◊ (u izr.) s-a dus đin ĭel, đi rău luĭ — otišla je zbog njega, zbog njegovog zlostavljanja ♦ up. ĭa [Por.] ∞ ĭuo | | [Vidi] |
|
|
|
3416 | kadîr | cădar | способан | kadîr (kadîră) (mn. kadîrĭ, kadîrĭe) [akc. kadîr] (prid.) — sposoban, kadar; spreman ◊ sa faśe kî ĭe uom đi trĭabă, da nuĭe kadîr ńiś vuorba sî țînă — pravi se da je čovek na mestu, a nije sposoban ni reč da održi ◊ l-a lasat muĭarĭa ćinîră, kă n-a fuost kadîr să-ĭ fakă trĭaba — napustila ga je mlada žena, jer nije bio kadar daje zadovolji ◊ nu ći prinđa đi lukru držăvi dakă nuĭeș kadîr să-l gaćeșć ku ispravă — ne hvataj se državnog posla ako nisi kadar da ga završiš po propisu [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
3680 | kaśulă | căciulă | шубара | kaśulă (mn. kaśuļ) [akc. kaśulă] (i. ž.) — 1. šubara ◊ kaśulă ĭe astrukamîntu kapuluĭ; kaśulă đi bîtrîńață a fuost fakută đi pĭaļe đi uaĭe, ku bițurĭ marĭ, ĭarnă să țînă đi źer, da vara sî fakă rakuare — šubara je pokrivač glave; starinska šubara bila je od ovčjeg kože, sa dugačkim pramenovima, zimi da štiti od mraza, a leti da pravi hladovinu ◊ a fuost patru fĭelurĭ đi kaśuļ batrîńe: kaśulă ku bițurĭ, kalabăț, kaśulă ku urĭekĭ, șî stragană — bilo je četiru vrste starinskuh šubara: vlasnata šubara, kupasta šubara, šubara sa naušnicama i astragana 2. kapa uopšte ◊ dupa rat, kînd s-a prins lumĭa pi la lukru pin preduzeće, a-nśeput sî puarće șî alće kaśuļ: kașkĭet, barĭetă, șăĭkaće, pîlariĭe — posle rata, kad su ljudi počeli da se zapošljavaju po preduzećima, počeli su da nose i druge kape: kačket, beretku, šajkaču, šešir [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
5578 | kîpatîń | căpătâi | јастук | kîpatîń (mn. kîpatîńe) [akc. kîpatîń] (i. s.) — 1. jastuk ◊ măĭ batrîn kîpatîń la rumîń kînd a trait în borđiĭe, a fuost tutuku — najstariji jastuk kod Vlaha kad su živeli u zemunicama, bio je trupac ◊ kînd în koļibĭ a-nśeput să fakă paturĭ, rumîńi kîpatîńiļi a umplut ku gižă — kad su u kolibama počeli da prave krevete, Vlasi su jastuke punili komušinom 2. a. početak ◊ prospuńe kuma fuost, ama înśape đi la kîpatîń — ponovi kako je bilo, ali počni od početka b. (fig.) kraj, svršetak ◊ atîta ĭe muĭarĭa tare đi kap, đi ku ĭa ńima nu puaće ĭeșî la kîpatîń — toliko je žena tvrdoglava, da sa njom niko ne može izaći na kraj ◊ kînd ažunsă la kîpatîńu drumuluĭ, sa batu la stînga — kad je stigao na kraj puta, skrenuo je levo [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
2635 | kîrd | cârd | крдо | kîrd (mn. kîrdurĭ) [akc. kîrd] (i. s.) — krdo, veći broj ovaca ili goveda koje poseduje jedno domaćinstvo ◊ kîrdu đi uoĭ sînt uoiļi kare ļi avĭem în strunga nuastră — krdo ovaca su ovce koje imamo u našem toru ◊ kîrd đi viće — krdo stoke ◊ kîrd đi uoĭ — krdo ovaca ◊ kîrd đi vaś — krdo krava ◊ kîrd đi kaprĭe — krdo koza ◊ tot nat mînă kîrdu luĭ đi uoĭ, kînd faśe stîna ku vrunu la baśiĭe — svako tera svoje krdo ovaca, kad sa nekim pravi smešu ovaca na bačiji ◊ la munće ĭastă luok sî sa fakă stînă mare, đin patru-śinś kîrdurĭ đi uoĭ — u planini ima mesta da se napravi velika smeša ovaca, od četiri-pet krda ♦ sin. śopîr, turmă ♦ up. stînă [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
6050 | kĭorđiș | chiordiș | испод ока | kĭorđiș [akc. kĭorđiș](pril.) — (o pogledu)(fig.) ispod oka, podmuklo; preteći ◊ kĭorđiș sa uĭtă aăla kare la uom sa uĭtă ku kuada uokĭuluĭ, kă vrĭa să-ĭ fakă vrun rău — ispod oka gleda onaj ko u čoveka gleda krajičkom oka, jer želi da mu nanese neko zlo [Por.] ∞ kĭuor | | [Vidi] |
|
|
|
4249 | kļet | clet | остава | kļet (mn. kļeturĭ) (i. s.) — (zast.) ostava, špajz, šupa, klet ◊ kļetu la nuoĭ a fuost o kośobiță pi la duosu kășî, în kare s-a țînut aĭa śe akuma țîńem pin podrumurĭ, or supt șupă, or în șpaĭz — klet je bio sklepani objekat iza kuće, u kome se držalo ono što danas držimo u podrumu, šupi ili špajzu ◊ kînd a-nśeput sî sa fakă koļibĭ măĭ marĭ, kļetu s-a mutat î-ńaļe, ș-așa s-a kĭemat șpaĭzu într-o vrĭame — kad su počele da se dižu veće kolibe, klet se preselio u njih, i tako se zvao špajz jedno vreme ◊ akuma kļet ḑîśem la odăĭ unđe sa țîn budonuoasîļi — sada klet zovemo odaje u kojima se drži starudija [Por.] ∞ kasă | | [Vidi] |
|
|
|
3394 | kobîrļeu | cobârlău | легало | kobîrļeu (mn. kobîrļeĭ) [akc. kobîrļeu] (i. m.) — legalo, primitivan objekat za smeštaj domaćih životinja ◊ n-avut kînd să fakă obuor dă puorś kare numa śe ĭ-a dus, numa a fakut un kobĭrļeu lîngă gard, să fiĭe puorśi înkiș numa prăsta noapće — nije imao kad da napravi obor za svinje koje je tek doterao, pa im je sklepao legalo uz ogradu, da svinje budu zatvorene samo preko noći [Stig] | | [Vidi] |
|
|
|
2873 | krețan | creţan | крецан | krețan (mn. krețańe) [akc. krețan] (i. s.) — krecan, suknja sa gustim i sitnim naborima ◊ krețanu a ĭeșît înainća lu rato-l đi-ntîń — krecan se pojavio pre Prvog svetskog rata ♦ krețanu n-a putut să-l fakă fiĭekare muĭare — krecan nije mogla da izradi bilo koja žena [Por.] ◊ krețan ĭe un fĭaļ đi țuală muĭerĭaska ku krĭețurĭ marunće — krecan je vrsta ženske odeće, sa sitnim naborima [Crn.] ♦ dij. var. krățan (Prahovo) [Kmp.] ∞ krieț | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
2961 | kuĭbar | cuibar | полог | kuĭbar (mn. kuĭbare) [akc. kuĭbar] (i. s.) — (ornit.) polog, jaje koje se ostavlja u gnezdu ◊ kuĭbar ĭe uou kare sa lasă în kuĭb, đi sî gaina outuare fakă învățu sî uave întođeuna-n loko-la — polog je jaje koje se ostavlja u gnezdu, da bi koka nosilja navikla da nosi jaja uvek na tom mestu ♦ up. uou [Por.] ∞ kuĭb | | [Vidi] |
|
|
|
2811 | luază | loază | глупост | luază (mn. luază) [akc. luază] (i. ž.) — 1. glupost, nepromišljena reč, ili postupak ◊ vorbĭașče la luază — lupa gluposti ◊ luază đi gruază — grozne gluposti ◊ atîća luază sa puvestăsk đi ĭa pin sat, da ĭa nu dă doă parîaļe — tolike glupost se pričaju o njoj po selu, a ona ne da dve pare ♦ var. lozîĭe 2. starudija, otpad ◊ podrumu s-a umplut đi luază, kînd îm vińe odată, pi tuaće ļi labîd în borugă — podrum je pun starudija, kad mi jednom dođe, sve ću ih baciti u potok 3. (tehn.) deo nekog sklopa, kome se ne zna ime ◊ muoșu Ļikă a fuost kovaś bun, dupa rat la luvat partizańi sî fakă la luază đi plug — čuča Ilija je bio dobar kovač, posle rata vlast ga je unajmila da pravi delove za plug ◊ nu s-a dus la muară, kî-ĭ s-a frînt vro luază la kar — nije otišao na vodenicu, jer mu se polomio neki deo na kolima ♦ up. lauză [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
5036 | merćig | mertic | мертик | merćig (mn. merćiźe) [akc. merćig] (i. m.) — mertik, mera; komad ◊ merćigu s-a kĭemat un parśel đi bukatură đi pi frigare, kare la Kraśun s-a dat đi pomană la lakustă, să nu fakă șćetă — mertik se zvao komad mesa sa ražnjića, koji se na Božić namenjivao skakavcima, da ne prave štetu [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
4062 | mînkare | mâncare | јело | mînkare (mn. mînkărĭ) [akc. mînkare] (i. ž.) — 1. (nutr.) jelo, hrana ◊ muoșu numa șîađe ș-așćată baba să-ĭ fakă śuava đi mînkare — čiča samo sedi i čeka da mu baba spremi nešto za jelo ◊ a fuost fuamiće mare, n-avut alta đi mînkare, numa a mînkat kuažă đi śaruoń — bila je velika glad, nisu imali ništa drugo za jelo, nego su jeli cerovu koru ◊ śuparka-sta ĭe bună đi mînkare — ova pečurka je dobra za jelo 2. obed, obrok ◊ a veńit vrĭamĭa đi mînkare, da muĭarĭa n-a gaćit prînḑu — došlo je vreme obeda, a žena nije zgotovila ručak [Por.] ∞ mînka | | [Vidi] |
|
|
|
79 | mugaĭală | muget | мукање | mugaĭală (mn. mugaĭеlurĭ) [akc. mugaĭală] (i. ž.) — (izob.) običaj za „isterivanje” suše iz sela ◊ mugaĭală ĭe ađet batrîn kare a fuost pastrat în Osńiśa — „mukanje” je bio običaj koji se sačuvao u Osniću ♦ up. muźală [Crn.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
2443 | ńiśkum | nicicum | никако | ńiśkum [akc. ńiśkum] (pril.) — nikako ◊ ńiśkum nu-nțaļieg kum a putut sî fakă așa śeva — nikako ne razumem kako je mogao tako nešto da uradi ◊ pluaĭe doă ḑîļe una-ntruuna, ńiśkum sî șća — pada kiša dva dana neprekidno, nikako da stane ♦ var. ńișkum ♦ up. ńiśđikum [Por.] ∞ kum | | [Vidi] |
|
|
|
2368 | oćig | otic | отикач | oćig (mn. oćiźe) [akc. oćig] (i. s.) — (tehn.) otikač, otik na oraćem plugu ◊ oćigu ĭe un bît măĭ lung đi kuorn, bagat la grinđiĭ, unđe sînt ruaćiļi pluguluĭ — otikač je poduži drenov štap, nabijen u gredelj, na mestu gde su točkovi pluga ◊ ku oćigu lukră uom adîns, ažutuorĭ la arat, kare ku oćigu puartă plugu să nu sa fakă pîrśurĭ — otikačem upravlja poseban čovek, pomoćnik na oranju, koji otikačem vodi plug da se izbegnu oplazine [Por.] ♦ up. orităk [Mlava] ∞ plug | | [Vidi] |
|
|
|
6006 | opinkarĭ | opincar | опанчар | opinkarĭ (mn. opinkarĭ) [akc. opinkarĭ] (i. m.) — opančar ◊ opinkarĭu ĭe uom kare ĭe maĭstur să fakă la opinś đi gumă — opančar je čovek koji je majstor za izradu gumenih opanaka ◊ opinkari a trait ș-a lukrat pin orașă, da opinśiļi a vindut pi la bîlśurĭ pin saće — opančari su živeli i radili po varošima, a opanke su prodavali na vašarima po selima [Por.] ∞ opinkă | | [Vidi] |
|
|
|
6005 | opinkă | opincă | опанак | opinkă (mn. opinś) [akc. opinkă] (i. ž.) — opanak ◊ opinka ĭe înkîlțamînt batrîńesk alu saćeń, fakută đin pĭaļe đi puork — opanak je starinska seljačka obuća, izrađen od svinjske kože ◊ opinśiļi đi puork a fakut tot nat la kasa luĭ — svinjske opanke izrađivao je svako kod svoje kuće ◊ opinśiļi đi puork s-a ļegat ku urḑîaļe îndoiće đin păr đi kapră, or ku kurauă îngustă đi pĭaļe đi puork — svinjske opanke su se vezivale uzicom upredenom od kozje dlake, ili uskim kaišem od svinjske kože ◊ dupa ratu a doĭļa, opinkari a înśeput să fakă șî opinś đi gumă — posle drugog svetskog rata opančari su počeli da prave i opanke od gume [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
5008 | pat | pat | кревет | pat (mn. paturĭ) (i. s.) — krevet, ležaj; postelja ◊ rumîńi aĭ batrîń, kare a trait pin borđeĭe, n-avut paturĭ, numa a durmit pi rugožînă, așćernută pi pomînt guol — stari Vlasi, koji su živeli u burdeljima, nisu imali krevete, nego su spavali na rogožini, prostrtoj na goloj zemlji ◊ dupa śe a-nśeput să fakă koļibĭ, rumîńi sa-nvațat să fakă șă paturĭ đi ļemn — kada su počeli da dižu kolibe, Vlasi su naučili da prave drvene krevete ◊ întra raturĭ, gîzdoćińiļi s-a momit la paturĭ đi fĭer ku madraț, kare ļ-a kumparat pin orașă — između ratova, bogataši su se namamili na gvozdene krevete sa madracima, koje su kopovali po varošima ◊ patu muorțî — samrtna postelja ◊ pat muaļe — meka postelja ♦ sin. kulkuș [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
4084 | pașćiță | păștiţă | жута шумарица | pașćiță (mn. pașćiț) [akc. pașćiță] (i. ž.) — (bot.) žuta šumarica (Anemone ranunculoides) ◊ la Pașći domaćinu să spală pe okĭ șî să duśe șî ĭa o floarĭe đe măr, ș-o urḑîkă, șî floarĭe đe kuorn, ș-o buruĭană, pașćiță o kĭamă — na Uskrs domaćin se umije, i ode da uzme cvet jabuke, jednu koprivu, cvet drena i jedan cvet koji se zove žuta šumarica ◊ șî ĭa un ou roșu șî puńe aśi în strakină, șî puńe kîta vin, șă mursîkă, șî tokĭaḑă tot, sî să fakă papară în strakină — i uzme jedno crveno jaje i stavi ga u panicu i sipa malo vina, i sve to zgnječi da se u panici napravi kaša ◊ dupa aĭa puńe un ou roșu în sîn, ĭa sakurĭa șî sa duśe în livađe, puńe sakurĭa žos, stă pe ĭa ku piśoarļi, sa întoarśe kătră răsărit șî faśe kruśe — posle toga stavi jedno crveno jaje u nedra, uzme sekiru i ode na livadu, stavi sekiru na zemlju, stane na nju nogama, okrene se ka istoku i prekrsti ◊ șî pļakă un paș înainće ku piśoru ăl đirept șî ĭar faśe kruśe, đe tri orĭ așa — i krene jedan korak napred desnom nogom, i opet se prekrsti, i tako tri puta [Crn.] ∞ Pașć | | [Vidi] |
|
|
|
3252 | păĭtașî | păitași | удружити се | păĭtașî (ĭuo ma păĭtașăsk, ĭel sa păĭtașîașće) [akc. păĭtașî] (gl. p. ref.) — udružiti se, stvorati grupu ◊ muĭeriļi sa păĭtașîăsk, să-l kînće pĭ-al muort la îngropamînt — žene se udružuju, da opevaju pokojnika na sahrani ◊ bun ĭe kî kopiĭi nuoștri sa păĭtașîăsk, ama să nu fakă vrun rău — dobro je što se naša deca druže, samo da ne naprave neko zlo ♦ sin. aduna, înpreuna [Bran.] ∞ păĭtaș | | [Vidi] |
|
|
|
4075 | pîrdańik | pârdalnic | проклет | pîrdańik (pîrdańikă) (mn. pîrdańiś, pîrdańiśe) [akc. pîrdańik] (prid.) — (rel.) proklet; đavolast ◊ pîrdańiku đi kopil, ĭară faśe nîsarîmbe — đavolasto dete, opet pravi vragolije ◊ śe să fakă, sîrmanu, kînd pîrdańika đi ursă așa l-a ursat — šta da radi, jadnik, kad ga je prokleta sudbina tako osudila ◊ pîrdańika đi vakă, ĭară s-a bagat în dîtaļină — prokleta krava, opet je ušla u detelinu ♦ sin. blîstamat [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
5317 | pîržoļi | pârjoli | спаљивати | pîržoļi (ĭuo pîržoļesk, ĭel pîržoļĭașće) [akc. pîržoļi] (gl.) — (zast.) spaljivati ◊ sa pîržoļit padurĭa sî sa fakă pașćuńe đe viće — spaljivali su se šumarci da se napravi paša za stoku ♦ sin. arđa [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
6196 | plak | plac | укус | plak (mn. plakurĭ) [akc. plak] (i. s.) — ukus, sviđanje, dopadanje; volja ◊ ĭ-a fuost tare drag đi ĭa, șî-n tođeuna ĭ-a kumparat țuaļe pi plaku iĭ — mnogo ju je voleo, i uvek joj je kupovao odeću po njenom ukusu ◊ nu l-a lasat parințî sî fakă tuot pi plaku luĭ — nisu ga puštali roditelji da čini sve po svojoj volji [Por.] ∞ plaśa | | [Vidi] |
|
|
|
4151 | plaśintă | plăcintă | плачинта | plaśintă (mn. plaśinț) [akc. plaśintă] (i. ž.) — (nutr.) plačinta, pita sa sirom i jajima ◊ plaśinta ĭe mare dulśață alu rumîń — plačinta je velika vlaška poslastica ◊ plaśinta sa faśe đin aluvat ku uauă șî ku brînḑă — plačinta se pravi od testa, jaja i sira ◊ aluvatu đi plaśintă sa plumađașće pi fund șî ku sulu sa înćinźe în fuaĭe — testo za plačinte se mesi na loparu i oklagijom razvlači u list ◊ într-o strakină sa sparg uauă șî sa zdrumikă brînḑă șî sa mĭastîkă ku ļingura sî sa fakă kufîrțău — u jednu panicu razbiju se jaja i zdrobi sira i pomeša se kašikom da se napravi nadev ◊ fuaĭa đi aluvat, înćinsă pi fund đi plaśintă, sa mînžîașće ku kufîrțău, șî sa-npîatură în șasă kuolțurĭ — list testa razvučenog na loparu za plačintu, premaže se nadevom, i preklopi u šestougaonik ◊ plaśinta sa friźe ĭn ćigańe — plačinta se prži u tiganju ◊ tuoț rumîńi fak plaśinț la Sîmbîta lu Lazîr, kă krĭed kă Lazîr-ăla a fuost vrun kopil kare a murit đi duoru lu plaśinț — svi Vlasi spremaju plačinte za Lazarevu subotu, jer veruju da je taj Lazar bio neko dete koje je umrlo od želje za plačintama ◊ kînd guod sa-ntîńit ibuomńiśi, ibuomńika la ubuomńiku iĭ ĭ-a fakut plaśinț șî ĭ-a fript puĭu — kad god su se sastajali ljubavnici, ljubavnica bi svom ljubavniku spremila plačinte i ispržila pile [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
5236 | pogară | arsură | пожаревина | pogară (mn. pogărĭ) [akc. pogară] (i. ž.) — (izob.) požarevina ◊ pogară ĭe padurĭe rară fakută ku pîržuol, đi sî sa fakă luok unđe să đa ĭarba đi paskut vićiļi — požarevina je šuma proređena požarom, da bi se stvorilo mesto gde će nići trava za napasanje stoke ♦ sin. arsură [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
4136 | porkariĭe | porcărie | свињарија | porkariĭe (mn. porkariĭ) [akc. porkariĭe] (i. ž.) — (fig.) svinjarija ◊ ńiś puorku nu faśe așa porkariĭ kum puaće uomu să fakă — ni svinja ne pravi takve svinjarije kao što može čovek da napravi [Por.] ∞ puork | | [Vidi] |
|
|
|
4324 | primeḑî | îngrădi | преградити | primeḑî (ĭuo primeḑăsk, ĭel primeḑașće) [akc. primeḑî] (gl. p. ref.) — (tehn.) pregraditi ◊ s-a adunat rîndașî la muară să primeḑaskă ĭaruga șî să fakă ĭaz — sakupili su se pomeljari da pregrade jarugu i naprave jaz ◊ pănă ĭe apa mikă, ogașu sa primeḑîașće ļesńe — dok je mala voda, potok se pregrađuje lako [Por.] ∞ primĭeḑ | | [Vidi] |
|
|
|
2528 | prokovăț | procovăţ | покровац | prokovăț (mn. prokovăće) [akc. prokovăț] (i. s.) — (ret.) pokrovac, parče tkanine za pokrivanje; salveta ◊ prokovățu ĭe un parśiel đi pînḑă, ku kare sa astrukă mînkarĭa kînd sa duśe la luok — pokrovac je parče tkanine kojom se pokriva hrana kada se nosi na njivu [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
5812 | rađe | rade | бријати | rađe (ĭuo rad, ĭel rađe) [akc. rađe] (gl. p. ref.) — 1. (o bradi) brijati ◊ barbațî đemult sa ras ku briśu, da akuma ku žîļetu — muškarci su se nekad brijali brijačem, a sada žiletom ◊ uamińi în žăļ nu s-a ras pănă la patruḑăśiļi — muškarci u žalosti nisu se brijali do četrdesetnice 2. (o koži životinje) odrati ◊ muoșu rađe pĭaļa đi puork, kă are đi gînd să ńi fakă opinś đin ĭa — čiča dere svinjsku kožu, jer namerava da nam napravi opanke od nje [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
2897 | rakiu | rachiu | ракија | rakiu (mn. rakiĭe) [akc. rakiu] (i. s.) — rakija ◊ rakiu ĭe bĭare kare sa faśe măĭ mult đin pruńe, da puaće sî sa fakă șî đin alće puame — rakija je piće koje se pravi najviše od šljiva, a može da se pravi i od drugog voća ◊ rakiu sa friźe la kazan — rakije se peče na kazanu ◊ rakiĭe đi prună — šljivovica ◊ Arnaglavĭańi frig rakiu la kazan, da Tanđeńi o kuok — Rudnoglavci „prže” rakiju na kazanu, a Tanđani je „peku” ♦ sin. țuĭkă [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
2021 | rînḑarĭ | rânzar | сириштар | rînḑarĭ (mn. rînḑarĭ) [akc. rînḑarĭ] (i. m.) — (zast.) sirištar, jagnje ili jare određeno za klanje i vađenje sirišta ◊ rînḑarĭ s-a ḑîs la mńel, or ĭed, đin kare avut đi gînd, kînd ăl taĭe, sî skuată rînḑa, șî sî fakă kĭag đin ĭa — sirištar je bilo jagnje ili jare od koga su mislili, kad ga zakolju, da izvade sirište i naprave maju [Por.] ∞ rînḑă | | [Vidi] |
|
|
|
2517 | rîșkiĭa | rășchia | намотавати | rîșkiĭa (ĭuo rîșkiĭ, ĭel rîșkiĭe) [akc. rîșkiĭa] (gl. p. ref.) — 1. namotavati pređu na motovilo ◊ sa rîșkiĭe tuorsu đi pi fus or đi pi gĭem pi rîșkituorĭ, đi sî sa fakă moutke — namotava se rpeđa sa vretena ili klubeta na motovilo, da bi se napravila kanura 2. (onom.) škripati ◊ iĭ rîșkiĭe opinśiļi pănă mĭarźe pi drum, kă đi ļiańe nu rađikă piśuariļi, numa ļi traźe pi pomînt — škripe mu opanke dok hoda drumom, jer od lenjosti ne diže noge, nego ih vuče po zemlji ◊ rîșkiĭe ku ļingura pi ćipsîĭe, o kurîță đi kańală kare sa prins pi fund — škripi kašikom po tepsiji, čisti je od masnoće koja se uhvatila na dnu (Tanda) ♦ var. rășkiĭa [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
4649 | sărituorĭ | săritor | скакутав | sărituorĭ1 (sărituare) (mn. sărituorĭ, sărituare) [akc. sărituorĭ] (prid.) — (folk.) skakutav ◊ kînd mînă draku đin baltă să fakă vrun rău, vrăžîtuarĭa iĭ dă „un ĭepur sărituorĭ” să-ĭ fiĭe đi sîmbriĭe — kad tera đavola iz bare da čini neko zlo, vračara mu daje „jednog zeca skakutavog” da mu bude plata [Por.] ∞ sari | | [Vidi] |
|
|
|
4586 | sfînțî | sfinți | освештати | sfînțî (ĭuo sfînțăsk, ĭel sfînțașće) [akc. sfînțî] (gl. p. ref.) — (rel.) osveštati ◊ puopa a sfînțît kruśa în luok unđe trăbe sî sa fakă bisîarikă — pop je osveštao krst na mestu gde treba da se podigne crkva [Por.] ∞ sfînt | | [Vidi] |
|
|
|
5177 | sîļit | silit | присиљен | sîļit (sîļită) (mn. sîļiț, sîļiće) [akc. sîļit] (prid.) — prisiljen, prinudjen ◊ n-a fi fakut ĭel aĭa đi vuoĭa luĭ, tuoț ginđesk kî ĭe sîļit đi vruńi să fakă așa — nije on to uradio od svoje volje, svi misle da je bio prisiljen od nekoga da tako uradi [Por.] ∞ sîlă | | [Vidi] |
|
|
|
4592 | sîmana | semăna | личити | sîmana2 (ĭuo samîn, ĭel samînă) [akc. sîmana] (gl.) — ličiti, nalikovati ◊ muĭarĭa trăbe să fakă kopiĭ să samińe la tatîsu — žena treba da rodi decu da liče na oca ◊ kopilașî sînt źemanarĭ, đi aĭa atîta samînă — dečica su blizanci, zato toliko liče ♦ sin. aduśa [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
3981 | Sîmĭedru | Sâmedru | Митровдан | Sîmĭedru (mn. Sîmĭedre) [akc. Sîmĭedru] (i. s.) — (kal.) Mitrovdan ◊ Sîmĭedru skimbă ḑîua da datumu nu, în tuot anuĭe a općiļa ḑî pi marćiń — Mitrovdan menja dan ali datum ne, svake godine pada osmog dana novembra ◊ la Sîmĭedru s-a đizļegat sluźiļi, kare a fuost ļegaće la Sînźuorḑ, șă ļi s-a dat sîmbriĭa — na Mitrovdan su se otpuštale sluge koje su bile unajmljene na Đurđevdan, i isplaćivao im se najam [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
4563 | sînźeriș | sânger | пасдрен | sînźeriș (mn. sînźerișă) [akc. sînźeriș] (i. m.) — (bot.) pasdren, svibovina (Cornus sanguinea) ◊ sînźerișu ĭe ļemn tufaruos, muaļe șî supțîre, đin ĭel nu sa faśe ńimika đi kasă — pasdren je žbunasto, meko i tanko drvo, od njega se ništa ne pravi za kuću ◊ păkurari sa pazăsk să nu fakă žuardă đin sînźeriș kă dakă baț vićiļi, ĭaļe sînźarĭaḑă la loko-la unđ-aĭ dat — čobani paze da ne prave prut od pasdrena, jer ako njime tučeš stoku, ona će prokrvariti na mestu gde si udario ◊ babiļi a-nvațat kopiĭi să nu frîngă ńiś să nu taĭe sînerișu, kî ĭe pakat — babe su učile decu da ne lome i ne seku pasdren, jer je greh [Por.] ∞ sînźe | | [Vidi] |
|
|
|
2596 | spatar | spătar | брдар | spatar (mn. spatarĭ) [akc. spatar] (i. m.) — (tehn.) (izob.) brdar, izrađivač brda za tkački razboj ◊ spata n-a șćut fiĭe kare să fakă, a fuost uamîń kare adîns a fakut numa la spĭaće; s-a kĭemat spatarĭ, șî a vindut spĭaćiļi mĭergînd ku ĭaļe đi la kasă la kasă — brdo nije mogao da napravi bilo ko, bilo je ljudi koji se bavili samo time; zvali su se brdari, i prodavali su brda idući od kuće do kuće [Por.] ∞ spată | | [Vidi] |
|
|
|
1837 | stragĭață | străgheaţă | подливено млеко | stragĭață (mn. stragĭeț) [akc. stragĭață] (i. ž.) — 1. (nutr.) podliveno, podsireno mleko ◊ stragĭața ĭe lapćiļi în kare ĭe pus kĭagu, șî trîabe sî sa strîngă sî sa fakă kaș — „stragjaca” je mleko u koje je stavljena maja, i koje treba da se stegne da bi se dobila kaša [GPek] ◊ stragĭața ĭe lapćiļi kînd s-apukă sî să-nkĭaźe — „stragjaca” je mleko kad počne da se siri (Luka) ◊ șî la nuoĭ ĭe stragĭață tot aĭa, lapćiļi-nkĭegat — i kod nas je „stragjaca” isto, podliveno mleko (Krivelj) [Crn.] 2. (med.) lek za oči ◊ stragĭața a fuost ļak đi uokĭ — podliveno mleko korisitlo se kao lek za oči (Blizna) 3. kaša sapuna ◊ kînd s-a fĭert sapunu, la fundu kaldări a ramas śir, la kĭmat stragĭață, ku ĭel s-a spalat pănă nu sa do slait sapunu tuot — kad se kuvao sapun, na dnu bakrača ostajala je kaša, zvala se stragjaca, njome se pralo dok se ne bi stego sav sapun (Tanda) [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
6024 | stropan | stropan | капљетина | stropan (mn. stropań) [akc. stropan] (i. m.) — (augm.) kaplja, kapljetina ◊ kînd sa pusă pluaĭa đin sańin, atîța stropań đi marĭ ńima n-a maĭ vaḑut pănă atunśa, babiļi spaĭmaće înśepură să-ș fakă kruśe — kad je počela da pada kiša iz vedra neba, tolike kapljetine još niko nije video, preplašene babe počeše da se krste ♦ / < struop+an [Por.] ∞ stropi | | [Vidi] |
|
|
|
3514 | șarpĭel | tigaie | тигањ | șarpĭel (mn. șarpĭeļe) [akc. șarpĭel] (i. s.) — tiganj ◊ a pus pe fuok șarpĭelu, să fakă dă prînḑ — stavila na vatru tiganj, da spremi ručak [Crn.] ♦ dij. sin. ćigańe, ćigaĭe [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
3481 | śerk | cerc | обруч | śerk (mn. śerkurĭ) [akc. śerk] (i. s.) — 1. (tehn.) obruč ◊ tuot śerku ĭe fakut totîrlat — svaki obruč je okruglog oblika ◊ un fĭeļ đi śerk ĭe șînă đi fĭer ku kare sa ļagă dauoźiļi la kadă — jedna vrsta obruča je metalna šina kojom se vezuju doge na kaci ◊ śerk avut șî ruata đi kar, l-a fakut kovaśi la fuaļe șî ĭ-a ḑîs șînă — obruč je imao i kolski točak, izrađivali su ga kovači na mehovima, i zvali ga šina 2. (geom.) krug ◊ kînd trăbe sî să fakă fund, măĭ întîń skrižăĭ pi blană un śerk, pă pi urmă sa taĭe ku firizu — kad treba da se napravi lopar, najpre se na dasci nacrta krug, pa se onda izreže testerom [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
4101 | śerui | cerui | увоштити | śerui (ĭuo śeruĭ, ĭel śeruĭașće) [akc. śerui] (gl. p.) — (tehn.) uvoštiti ◊ sa śeruĭașće śeva kînd sa traźe pin śară topită — uvoštava se nešto kad se provlači kroz istopljeni vosak ◊ spatarĭu ku ață śeruită a ļegat đințî la spată đi razbuoĭ — brdar je uvoštenim koncem vezivao zupce na brdu razboja [GPek] ◊ Mila Pļeșî dîn Lazńița ĭe rumîna dăntîń kare a-nśeput să fakă lumanărļi raĭuluĭ ku ață śeruită — Mila Pavlović iz Laznice je prva Vlajna koja je počela da radi rajske sveće od uvoštenog konca (Laznica) [Hom.] ∞ śară | | [Vidi] |
|
|
|
3479 | śukîrći | ciocîrti | сецкати | śukîrći (ĭuo śukîrćiesk, ĭel śukîrćiașće) [akc. śukîrći] (gl. p. ref.) — (o sečivu) seckati, deljati; kratiti ili obrađivati grubim seckanjem ◊ śukîrćiașće sa ḑîśe kînd vrunu ku kuțîtu nu taĭe đirĭept, or đi tuot, numa taĭe kîćikîta, șî strîmb — secka se kaže kad neko nožem ne seče pravo, ili skroz, nego secka pomalo, i nakrivo ◊ parinćiļi śukîrćiașće ļemnu đi ćiĭ uskat kî vrĭa să fakă o papușă ka žukariĭe đi fata mikă — roditelj delje drvo od suve lipe jer hoće da napravi lutku kao igračku za malu devojčicu ♦ var. śokîrći ♦ sin. taĭa [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
6177 | tatar | tătar | сирак | tatar (mn. tatarĭ) [akc. tatar] (i. m.) — (bot.) sirak (Sorghum vulgare) ◊ tatarĭu s-a sîmanat pi marźina luokuluĭ ku kukuruḑ, numa ku dobîndă đi fakut măturĭ — sirak je sejan po obodu njive sa kukuruzom, i koristio se samo za izradu metli ◊ în tuot kotunu satuluĭ a fuost kîći un uom kare a șćut să fakă măturĭ — u svakom zaselku bio je po neki čovek koji je umeo da izradi metle ♦ sin. mătură [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
6192 | tîrsî | târsî | трсити | tîrsî1 (ĭuo tîrsăsk, ĭel tîrsașće) [akc. tîrsî] (gl. p.) — trsiti, krčiti ◊ sa ḑîśe kă uomu tîrsașće kînd ku tîrnakuopu kurîță padurĭa đi ļamńe, să fakă luok đi arat, or ļivađe đi paskut vićiļi — kaže se da čovek trsi kad trnokopom čisti šumu od drveća, da napravi njivu za oranje, ili livadu za napasanje stoke [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
5400 | trîmisatură | trimisatură ? | напратница | trîmisatură (mn. trîmisaturĭ) [akc. trîmisatură] (i. ž.) — (mag.) napratnica, čin ◊ mumî-sa a katat đi la vrăžîtuare să ļi fakă fîkaturĭ șî trîmisaturĭ, numa să-ĭ đispartă — majka je tražila od vračare da im napravi čini i napratnice, samo da ih razdvoji ♦ up. fîkatură, nîpraćitură [Por.] ∞ trîmeća | | [Vidi] |
|
|
|
863 | ungĭaće | ungheț | рогаљ | ungĭaće (mn. ungĭeț) (i. m.) [akc. ungĭaće] — rogalj, deo kuće gde se spajaju dva zida i krov [Por.] ◊ ungĭaće ĭe kuolțu kășî, pista kare sa slubuađe vîru lu kalțarĭ, sî sa fakă strĭeșînă — rogalj je ugao kuće, preko koga se pušta vrh roga da bi se dobila nadstrešnica [GPek] | | [Vidi] |
|
|
|
3152 | veńi | veni | доћи | veńi (ĭuo vin, ĭel vińe) [akc. veńi] (gl.) — doći 1. (za kretanje) doći, dolaziti, pristizati, ići ka govorniku ◊ akuș ńi vińe muma, ńi duśe mĭnkare — uskoro će nam doći majka, donosi nam hranu ◊ tata đemult a veńit, numa s-a kulkat kî ĭe ustańit — otac je odavno došao, ali je legao jer je umoran 2. (za odnose slaganja) slagati se, uklapati se ◊ asta nu vińe la luok, măĭ trăbe lukrat —ovo ne dolazi na mesto (=ne uklapa se), treba još da se obrađuje ◊ nu vin unu ku altu, nu sînt parĭake — ne idu jedno s drugim, nisu par 3. (fig.) a. ponašati se moralno ili nemoralno, pristojno ili nepristojno ◊ aĭa ś-a fakut iĭ duoĭ bĭeț, întra lume, nu vińe ńiśkum să fakă lumĭa krĭeskută — ono što su njih dvojica uradili pijani, pred svetom, ne ide nikako da rade odrasli ljudi b. značiti ◊ ĭ-a spus drumașu śeva, ama ĭel n-a-nțaļes kum vińe aĭa — rekao mu je putnik nešto, ali on nije razumeo šta to znači [Por.] ♦ dij. var. vińi (Majdanpek) [Buf.] (Brodica) [Rom.] | | [Vidi] |
|
|
|
4290 | vîrv | vârv | врх | vîrv (mn. vîrvurĭ) (i. s.) — vrh ◊ n-a tras porkoń dăstuĭ să fakă klańa păn la vîrv — nije dovukao dovoljno stogova da sadene plast do vrha [Bran.] ♦ dij. var. vîr [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
4431 | vîtama | vătăma | озледити | vîtama (ĭuo vatîm, ĭel vatîmă:vîtamĭaḑă) [akc. vîtama] (gl. p. ref.) — (med.) ozlediti, povrediti, raniti ◊ lupu s-a bagat în strungă, ama kîńi s-a slubaḑît la ĭel, șî ĭel numa a vîtamat o uaĭe, alta șćetă n-ažuns sî fakă — vuk je upao u tor, ali su psi skočili na njega i on je samo povredio jednu ovcu, drugu štetu nije stigao da uradi ◊ s-a pus sî taĭe ļamńe, ĭ-a skapat kumva sakurĭa đin mîń, șî rău ĭ-a vîtamat piśuoru — počeo je da cepa drva, sekira mu se nekako izmakla iz ruku, i teško mu povredila nogu ♦ sin. fîrîma, lovi [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
2152 | žuoĭ | joi | четвртак | žuoĭ (mn. žuoĭe) [akc. žuoĭ] (i. ž.) — (kal.) četvrtak ◊ žuoĭ ĭe ḑîuă în stamînă întra mĭerkuĭ șî vińirĭ — četvrtak je dan u nedelji između srede i petka ♦ up. Žuoĭ marĭ, Žuoĭa vĭarđe, Žuoĭa ĭepilor ♦ var. žuoĭa (i. ž.) ♦ var. (zast.) źuoĭ [Por.] ∞ stamînă | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
1729 | źug | jug | јарам | źug (mn. źugurĭ) (i. s.) — jaram ◊ źugu sa faśe đin tutuk đi frasîn — jaram se izrađuje od jasenovog drveta ◊ źugu trîabe să șćiĭe să fakă tot stapînu kîășî, kî s-a ḑîs đimult: „kare nu șćiĭe ńiś źugu sî fakă, đi źaba traĭașće pi pomînt” — jaram treba da ume da napravi svaki domaćin, jer se nekada govorilo: „ko ne zna ni jaram da napravi, badava živi na zemlji” ◊ în źug sa înźugă vaśiļi șî buoĭi — u jaram se prežu krave i volovi ♦ var. žug [Por.] ∞ kar | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
6033 | șurguĭat | șarg | шарен | șurguĭat (șurguĭată) (mn. șurguĭaț, șurguĭaće) [akc. șurguĭat] (prid.) — 1. (color) šaren ◊ șurguĭat ĭe śuava śe are făbrurĭ măĭ mulće — šareno je ono što ima više boja 2. (fig.) (o karakteru) prevrtljivac, namazanko ◊ uom șurguĭat ĭe sprimit să fakă đi tuaće, numa să fiĭe în dobînda a luĭ — prevrtljavac je spreman da uradi svašta, samo da ima koristi [Por.] | | [Vidi] |
|
|