Reč ia u karticama drugih reči |
|
Br | Vlaški | Rumunski | Srpski | Gnezdo reči | Reč u umotvorinama | Akcija |
|
1053 | țînatuorĭ | ţânator ? | држећи | țînatuorĭ (țînatuarĭe) (mn. țînatuorĭ, țînatuarĭe) [akc. țînatuorĭ] (prid.) — držeći, koji je još u snazi, koji se dobro drži uprkos godinama ◊ înkă ĭe ĭel țînatuorĭ, dakă arĭe mulț ań — još je on držeći, iako ima mnogo godina [Crn.] ∞ țîńa | | [Vidi] |
|
|
|
1115 | țurfură | zdreanţă | дроњак | țurfură (mn. țurfurĭ) [akc. țurfură] (i. ž.) — dronjak; pocepana ili pohabana odeća ◊ će uĭtă, în śe țurfurĭ sa îmbrakat, kum nu-ĭ rușîńe? — gledaj, u kakve se dronjke obukla, kako je nije stid? ◊ atîta đi sarak am fuost, đ-a-nmĭers numa-n ńișći țurfurĭe, adunaće đi pin gunuaĭe — toliko sam bio siromašan, da sam iašao samo u nekim dronjcima, sakupljenim sa đubrišta ♦ sin. zdrĭanță ♦ up. țuală [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
1116 | țurfuruos | zdrenţăros | дроњав | țurfuruos (țurfuruasă) (mn. țurfuruoș, țurfuruasă) [akc. țurfuruos] (prid.) — dronjav, pocepan ◊ ș-akuma ĭasă-n lume tuot țurfuruos, dakă lukră, ș-are đin śe s-îș fakă țuaļe uomeńeșć — i sada ide sav dronjav, iako radi, i ima odakle da sebi napravi ljudsku odeću ♦ var. zdrĭențuruos [Por.] ∞ țurfură | | [Vidi] |
|
|
|
5821 | dura | zor | зорт | dura (mn. dure) [akc. dura] (i. ž.) — zort; jurnjava ◊ a veńit suakra șî m-a luvat ku dura la lukru, dakă mis bolnauă đ-abĭa stau în piśuare — došla je svekrva i na zort me je poterala na posao, iako sam bila bolesna da sam jedva stajala na nogama ♦ sin. zuort, vuraĭală [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
2796 | Ļiskuauă | Liscoa ? | Лесково | Ļiskuauă [akc. Ļiskuauă] (i. ž.) — (ojk.) Leskovo, vlaško selo u opštini Majdanpek ◊ Ļiskuaua ĭe sat mik, răsfirat, în vaļa Pĭekuluĭ al đi Sus — Leskovo je malo, raštrkano selo, u dolini Gornjeg Peka ◊ la popiso-l đi la urmă (2011.) avut numa 348 đi inș, đin kare s-a skris kă sînt sîrbĭ 88, da rumîń 189; 22 nu s-a skris śe sînt, dakă sa șćiĭe kă ĭe satu gata tuot rumîńesk — na zadnjem popisu (2011.) imalo je samo 348 stanovnika, od kojih su se kao Srbi upisali 88, a kao Vlasi 189; 22 se nisu izjasnili šta su, iako se zna da je selo gotovo celo vlaško ◊ numiļi satuluĭ ĭe sîrbĭesk, đi la ļiemn „leska” kare ĭe pi rumîńașće „alun” — ime sela je srpsko, od drveta „leska”, koje je na vlaškom „alun” ♦ var. inov. Ļiskuavă [GPek] | | [Vidi] |
|
|
|
5261 | pipćena | pieptăna | чешљати | pipćena (ĭuo pĭapćin, ĭel pĭapćină) [akc. pipćena] (gl. p. ref.) — češljati ◊ lu fată ĭ-a fuost tare drag să pĭapćińe papușa, dakă păru papușî a fuost đi kîlț — devojčica je mnogo volela da češlja lutku, iako je lutkina kosa bila od kučine [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
4813 | sluovă | slovă | слово | sluovă (mn. sluove) [akc. sluovă] (i. ž.) — slovo ◊ muma n-a șćut ńiś o sluovă sî śećaskă, dakă a mĭers kîta la șkuală — majka nije znala ni jedno slovo da pročita, iako je išla malo u školu ◊ sluoviļi a-nvațat đin butvarĭ — slova je naučio iz bukvara [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
4676 | strîmb | strâmb | криво | strîmb2 [akc. strîmb] (pril.) — (o moralu, o pravdi) krivo, lažno ◊ a marturisît pi strîmb, ș-a mînat uomu la robiĭe dakă n-a fuost ńimik đivină — svedočio je krivo, i oterao čoveka na robiju, iako nije bio ništa kriv ◊ (ver.) măĭ greu pakat ĭe kînd uomu sa-nźuară pi strîmb în kopiĭi luĭ — najteži greh je kad se čovek krivo kune u svoju decu ♦ supr. đirĭept [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
3944 | sumĭat | sumet ? | подврнут | sumĭat (sumĭată) (mn. sumĭaț, sumĭaće) [akc. sumĭat] (prid.) — podvrnut, zavrnut ◊ mĭarźe ku śuariśi sumĭaț, dakă a ĭeșît đen morśilarĭ — ide sa zavrnutim nogavicama, iako je izašao iz blata [Por.] ∞ sumĭeta | | [Vidi] |
|
|
|
5606 | zgîrîĭat | sgâriat | гребање | zgîrîĭat2 (mn. zgîrîĭaturĭ) [akc. zgîrîĭat] (i. m.) — grebanje ◊ kopilu nu s-a lasat đi zgîrîĭat ku piruońu, dakă a kîpatat bataĭe đi la ta-su — dete nije manulo grebanje ekserom, iako je dobilo batine od oca [Por.] ∞ zgîrîĭa | | [Vidi] |
|
|
|
5279 | zgorńaĭkă | zgornire | изгонац | zgorńaĭkă (mn. zgorńeĭś) [akc. zgorńaĭkă] (i. ž.) — (izob.) (pej.) izgonac ◊ zgorńaĭkă s-a kĭemat koļașa ku kare la nuntă a dudait nașu ś-a șaḑut prĭamult șă n-a vrut să pļaśe, dakă s-a gaćit tuaće ađeturļi nunțășć — izgonac se zvao kačamak kojim se sa svadbe terao kum koji je sedeo predugo i nije hteo da pođe, iako su svi svadbeni običaji bili svršeni [Por.] ∞ zgorńi | | [Vidi] |
|
|
|
4753 | zmău | zmeu | змај | zmău (mn. zmăĭ) [akc. zmău] (i. m.) — (demon.) zmaj, (astr.) kometa, bolid ◊ zmău ĭe o viđarĭe kare zbuară pista śerĭ — zmaj je svetlost koja leti preko neba ◊ zmău tună pi kuoș în kasă unđe traĭașće vro văduvă ćinîră, sa profaśe voĭńik ș-o ia đi ibomńikă — zmaj ulazi kroz odžak u kuću u kojoj živi mlada udovica, pretvara se u muškarca i uzima je za ljubavnicu ♦ sin. al zburatuorĭ [Por.] ∞ stauă | | [Vidi] |
|
|