Reč kes u karticama drugih reči |
|
Br | Vlaški | Rumunski | Srpski | Gnezdo reči | Reč u umotvorinama | Akcija |
|
460 | ban | ban | новац | ban (mn. bań) (i. m.) — 1. (mon.) novac, metalna ili papirna moneta u opticaju, ekvivalent za robu ◊ zdrîănkîńe đi bań — zvecka, pun novaca ◊ a gasît bań — našao je (zakopano) blago 2. (fig.) poređenje za blagostanje, tvrdičluk, rasipništvo i sl. ◊ pazîăsk muošu ka pi ban — čuvaju starca kao paru ◊ traĭașće ka banu-n pungă — živi kao novac u kesi ◊ banu luĭ ĭe grĭeu ka Artanu — njegov dinar je težak kao Rtanj ◊ strîvĭașće banu pi fiĭe śe — rasipa novac na bilo šta ◊ arĭe źaĭśće rarĭ — ima retke prste (rasipnik je) ◊ askultă ka bańișuoru — vredan je kao novčić (za poslušno dete) ◊ faśe ban bun — dobro zarađuje ◊ nu vrĭeduĭe ńiś kît un ban îngaurit — ne vredi ni koliko probušeni novčić 3. čest ukras na nošnji ◊ salbă đi bań — đerdan [Crn.] ♦ dem. banuț (akc. banuț), banușăl (akc. banușăl) ♦ augm. bańamă (akc. bańamă) ◊ unđ-a fi strîvit atîta bańamă? — gde li je potrošio tolike novce ? [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
4203 | ćoksoĭ | pungă ? | кеса | ćoksoĭ (mn. ćoksoaĭe) [akc. ćoksoĭ] (i. s.) — kesa ◊ a pus oo în ćoksoĭ, și s-a dus — stavio jaja u kesu, i otišao ♦ sin. kesoĭ (Prahovo) [Kmp.] ♦ dij. sin. kĭes (Rudna Glava) [Por.] ∞ kĭes | | [Vidi] |
|
|
|
5345 | ćuok đi pulă | tecșilă ? | накурњак | ćuok đi pulă [akc. ćuok đi pulă] (sint.) — (izob.) nakurnjak ◊ vrodată, kînd n-a dus uamińi izmĭańe supt śuariś, đi ĭarnă a fakut un kĭes, în kare „a-nbrakat” pula, să nu-ngĭață đi frig; ĭ-a ḑîs „ćuok đi pulă” — nekada, kada muškarci nisu nosili gaće ispod pantalona, za zimu su izrađivali jednu kesu, u koju su „oblačili” ud, da se ne smrzne od hladnoće; zvali su ga nakurnjak [Por.] ∞ ćuok | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
2268 | firoĭkă | firoică | врпца | firoĭkă (mn. firoĭke) [akc. firoĭkă] (i. ž.) — (augm.) vrpca, uzica ◊ firoĭka ĭe ață rasuśită, s-a pus la braśire, dă ĭa a fuost ļegată bripta, kare babiļi a duso-n pungă la braśirĭ, a bripta a fuost kîrśură, șî pusă-n kuorn dă berbĭek — „firojka ” je vrpca od upredenog konca, stavljala se na tkanice, o nju je bila vezana britva, koju su babe držale u kesi, a britva je bila kukasta, i udenuta u ovnujski rog ♦ / fir + -oĭkă [Mlava] ∞ fir | | [Vidi] |
|
|
|
1955 | fișîk | fișag | фишек | fișîk (mn. fișîkurĭ) [akc. fișîk] (i. s.) — fišek, papirna kesa levkastot oblika ◊ kumparaĭ đi kopiĭ bobuanță, șî dugaĭașîța ļe-nvăluĭi într-un fișîk đi arćiĭe — kupio sam bombone za decu, i prodavačica ih je uvila u fišek od hartije [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
1956 | fișîkļiĭe | fișeclie | фишеклија | fișîkļiĭe (mn. fișîkļiĭ) [akc. fișîkļiĭe] (i. ž.) — fišeklija, kožna kesa za metke ◊ fișîkļiĭa ĭe kĭes đi pĭaļe đi țînut plumbi, kare sa puartă la brîu — fišeklija je kožna kesa za držanje metaka, koja se nosi o pojasu [Por.] ∞ fișîk | | [Vidi] |
|
|
|
2393 | frîu | frâu | узда | frîu (mn. frîńe) [akc. frîu] (i. s.) — uzda, kajas ◊ kalu are frîu, vaka are kapăstru — konj ima uzde, a krava ular ◊ frîu ĭe fakut đin kurîaļe kare sa pun la kal în kap — uzde su napravljene od kaiševa koje se stavljaju konju na glavu ◊ la kal în gură sa puńe zabala, kare are la kîpatîńe alke, đi kare sînt ļegaće uzgińiļi — konju u usta stavlja se žvala, koja ima alkice sa strane, za koje se vezuju dizgine ◊ kalu sa arańiașće đintr-un kes ku zuob, kare sa kĭamă zobară — konj se hrani iz jedne kese sa zobom, koja se zove zobnica [Por.] ∞ kal | | [Vidi] |
|
|
|
6054 | krĭamińe | cremene | кремен | krĭamińe (mn.) [akc. krĭamińe] (i. ž.) — (min.) kremen ◊ ku krĭamińa, în kare a skîparat ku amnarĭu, stramuoșî nuoștri aprins fuoku — kremenom, o koji su kresali ocilom, naši preci su palili vatru ◊ krĭamińa, amnarĭu șî ĭaska a dus aĭ nuoștri aĭ batrîń într-un kĭes đi pĭaļe dupa brîu — kremen, ocilo i trud nosili su naši stari u jednoj kožnoj kesi za pojasom [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
6127 | labă | labă | шапа | labă (mn. labe) [akc. labă] (i. ž.) — (anat.) šapa ◊ numa žuavińiļi au labe — samo životinje imaju šape ◊ lăbiļi žuavińiluor au gĭară— životinjske šape imaju kandže ◊ (izr.) a pus lăbiļi pi punga ku bań — stavio šape na kesu s parama [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
2358 | obrańe | obrame | упртача | obrańe (mn. obrîăń) [akc. obrańe] (i. ž.) — 1. uprtača ◊ obrańa ĭe o sfuară skurtă, kare sa înpļećiașće đin viță đi ață đi lînă fărbuită; sa uĭtă să fiĭe gruasă ka un źeĭśt, đi sî puate să țînă greotaća — uprtača je jedan kratak konopac, koji se upliće od končanih niti obojene vune; gleda se da bude debela kao prst, da bi mogla da drži težinu ◊ obrańa sa puńe la tuot śe sa duśe-n șîaļe: la trastă, la ļagîn đi kopiĭ, la kĭasă lu șkolarĭ, da șî la kĭasă kare sa duk numa pista umîr — uprtača se stavlja na sve što se nosi na leđima: na torbu, na dečju kolevku, na školske torbice, ali i na kese koje se nose samo preko ramena [Por.] ♦ sin. baĭeră (Topla) [Crn.] 2. šara, ukras ◊ un fĭeļ đi noprś au pi șîaļe pistrițură ka obrańa, șă ļi kĭemăm: nopîrś ku obrańe — jedna vrsta zmija ima na leđima šaru nalik na pletenicu-uprtaču, pa je zovemo šarka [Por.] ◊ nopîrka pistriță pi șîaļe la nuoĭ sa kĭamă nopîrka ku baĭeră — zmija sa šarenim leđima kod nas se zove zmija „bajerka” (Topla) [Crn.] | | [Vidi] |
|
|
|
5087 | pungă | pungă | кеса | pungă (mn. punź) [akc. pungă] (i. ž.) — kesa, torbica za nošenje novca ◊ pungă a fuost kesauă în kare s-a purtat bańi, înfimtă dupa brîu — kesa je bila torbica u kojoj se nosio novac, zadenuta za pojasom ◊ la gîzdoćiń punga a fuost pļină đi bań — kod bogataša kesa je bila puna novca ♦ sin. kĭes, kĭesauă [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
5226 | puzanarĭ | buzunar | џеп | puzanarĭ (mn. puzanare) [akc. puzanarĭ] (i. s.) — džep na odeći ◊ puzanarĭ ĭe un fĭeļ đi pungă kusută pi țuală în kare sa țîn mîńiļi kînd ĭe frig, or kĭesu ku bań, or alt marunțîș — džep je vrsta kese ušivene na odeći u koju se drže ruke kad je hladno, ili kesa s novcem, ili druge sitnice ◊ puzanarĭ guol — prazan džep ◊ puzanarĭu lu toĭa — tuđi džep ◊ puzanarĭ la pîntaluoń — džep na pantalonama ◊ puzanarĭu lu burkă — džep kaputa ♦ var. pîzanarĭ, păzînar; (Tanda: pazanarĭ, păznarĭ) [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
4630 | ruod | uter | материца | ruod2 (mn. ruađe) [akc. ruod] (i. s.) — (anat.) materica (lat. uterus) ◊ ruodu ĭe luoku în burta muĭeri unđe sa poļimĭesk kopiĭi — materica je mesto u ženinom stomaku, gde nastaju deca ◊ în ruodu muĭeri ĭastă un kĭes panușîuluĭ, pļin đi apuriĭe, kare-l kĭamă apșuor — u ženinoj materici nalazi se opnasta kesa, puna tečnosti, koji se zove vodenjak ◊ ruodu uomuluĭ krĭașće-n apșuor, șî dupa noă luń, apșuoru pokńașće, pi śe sa kunuașće k-a-nśeput nașćirĭa — ljudski plod raste u vodenjaku, i posle deved meseci vodenjak pukne, po čemu se prepoznaje da je počeo porođaj [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
4452 | skobituare | scobitoare | чачкалица | skobituare (mn. skobituorĭ) [akc. skobituare] (i. ž.) — čačkalica ◊ skobituarĭa a fuost fakută đin bîćiśel supțîrĭe đi ļemn uskat, a fuost skurtă șă askuțîtă la un kap — čačkalica je bila napravljena od tankog štapića suvog drveta, bila je kratka i zašiljena na jednom kraju ◊ ku skobituarĭa s-a skobit đințî dupa mînkare — sa čačkalicom su se čačkali zubi posle jela ◊ tot nat în kasă avut skobituarĭa luĭ — svako je u kući imao svoju čačkalicu ◊ skobituariļi s-a țînut înțapaće într-un kĭes, atîrnat la kamin, lînga aragu đi mîsurat lapćiļi — čačkalice su se držale ubodene u kesu, okačenu kod kamina, pored raboša za merenje mleka ♦ var. skoabiță (Tanda)[Por.] ∞ skuabă | | [Vidi] |
|
|