Reč krĭeskut nije obrađena kao osnovna reč!

Reč krĭeskut u karticama drugih reči
BrVlaškiRumunskiSrpskiGnezdo reči  Reč u umotvorinamaAkcija
228  argat  argat  надничар  argat (argată) (mn. argaț, argaće) [akc. argat] (i. m.) — (zast.) 1. nadničar, najamnik; sluga ◊ tata ku muma a fuost argaț pin sat, ama ĭară ń-a krĭeskut, să fim uamiń — otac i majka su bili seoskui nadničari, ali su nas podigli, da budemo ljudi na svom mestu 2. (fig.) čovek izmučen teškim poslovima ili tegobnim životom; mučenik ◊ ku lukru tuot argat am fuost — sa poslom sam sve mučenik bio [Por.] ∞ argasî  [Vidi]

620  bîrabar  bărăbar  барабар  bîrabar [akc. bîrabar] (pril.) — barabar, uporedo, naporedo, zajedno, izjednačeno, na ravnoj nozi ◊ bîrabar una ku alta — izjednačeno, jednako (po raznim osnovama) ◊ a krĭeskut bîrabar unu ku altu — odrasli su zajedno ◊ a mĭers bîrabar pi drum — išli su putem zajedno, naporedo ◊ nu lukrăm tot una, numa sînćem bîrabar ku plata — ne radimo isto, samo smo jednaki sa platom [Por.] ♦ var. barabar [Crn.] ∞ bîrbari  [Vidi]

970  bîzgoĭat  bâzgoiat  искежен  bîzgoĭat (bîzgoĭată) (mn. bîzgoĭaț, bîzgoĭaće) [akc. bîzgoĭat] (prid.) — 1. iskežen, izbečen; za govor ili ponašanje propraćeno grimasama ◊ kînd aĭ șći kît iș đi urît, așa bîzgoĭat la ogļindă, tu ć-aĭ lasa đi komĭenḑ — kada bi znao koliko si ružan, tako izbečen pred ogledalom, ti bi se manuo komedija 2. (fig.) koji se prenemaže, koji se razmaženo ponaša ◊ a krĭeskut în kasă domńaskă, ș-akuma puaće sî sa bîzguaĭe kît vrĭa — odrasla je u gospodskoj kući, i sada može da se prenemaže koliko hoće ♦ sin. zgîit, zgait [Por.] ∞ bîzgoĭa  [Vidi]

1073  țukat  ţucat  љубљење  țukat (mn. țukaturĭ) [akc. țukat] (i. s.) — ljubljenje ◊ a krĭeskut fećița, bună ĭe đi țukat — odraslo je devojče, dobro je za ljubljenje ♦ sin. (ret.) sărutat, sîrutat [Por.] ♦ sin. pupat [Buf.] ∞ țuka  (Ima umotvorina!)[Vidi]

3147  ćeĭkă  ceică  тетка  ćeĭkă (mn. ćeĭke) [akc. ćeĭkă] (i. ž.) — tetka ◊ ćeĭkă ĭe suora lu tata ș-alu muma — tetka je očeva i majčina sestra ◊ uomu lu ćeĭka ĭe mutușuoń — tetkin muž je tetak (teča) [GPek] ◊ am ramas sarak đi mik, pî m-a krĭeskut ćeĭkă ku mutușuońu ka pi kopilu luor — ostao sam od malena siroče, pa su me podigli tetka i teča kao svoje dete [Por.] ♦ dij. var. ćeće ◊ ćeće, unđe mutușuońu? — tetka, gde je teča? (Zlot, zapadna polovina) [Crn.] ∞ ńam  (Ima umotvorina!)[Vidi]

1499  ćigorit  tigorit  оскудан  ćigorit (ćigorită) (mn. ćigoriț, ćigoriće) [akc. ćigorit] (prid.) — oskudan, siromašan život ◊ am krĭeskut fara parinț, șî kopilariĭa-mĭa a fuost ćigorită șî amarîtă — odrastao sam bez roditelja, i moje detinjstvo je bilo oskudno i gorko ◊ mis ćigorit đi tuaće — oskudan sam u svemu [Por.] ∞ ćigori  [Vidi]

1395  ćikarĭ  cicar  шикара  ćikarĭ (mn. ćikarĭe) [akc. ćikarĭ] (i. m.) — šikara, šiprag, zemljište obraslo grmljem ◊ đarîndu pi lînga luok a krĭeskut ćikarĭ đes, đi nu măĭ puoț treśa — svuda oko njive izrasla je gusta šikara, da ne možeš proći [Por.]   [Vidi]

1264  dudîau  dudău  коров  dudîau (mn. dudîĭe) [akc. dudîau] (i. m.) — korov; budžak; travuljina ◊ oboru s-a înplut dă dudîau, nu mi puoț să ći măĭ baź în ĭal — dvorište se napunilo korova, ne možeš više da uđeš u njega ◊ mi s-a înplut straturiļi dă dudîau, ma duk să ļe pļivĭesk — leje su mi se napunile korova, idem da ih oplevim [Hom.] ♦ dij. var. dudîău [akc. dudîău]; dudău ◊ đi kînd aśiĭa nu traĭașće ńima, a krĭeskut dudău pănă-n gard — otkad tu ne živi niko, narastao je korov do ograde [Por.] ♦ dij. var. dundarĭ [akc. dundarĭ] [Crn.] ∞ dudă2  [Vidi]

1875  fataluankă  fătăloancă  девојчурак  fataluankă (mn. fătaluanś) [akc. fataluankă] (i. ž.) — deovojčurak, ženska osoba na uzrastu između devojčice i devojke ◊ a krĭeskut fećița, akuma ĭe o fataluankă întrĭagă — izrasla je dovojčica, sada je pravi devojčurak ♦ var. fîtalău [Por.] ∞ fată  [Vidi]

2195  Fundîrĭ  Fundir  Дупиш  Fundîrĭ [akc. Fundîrĭ] (i. m.) — (antr.) Dupiš, Dupište, Zadnjić, lik iz vlaške bajke ◊ Fundîrĭu ĭe kopilu al măĭ mik đintr-o povastă ku muĭarĭe kare avut mulț kopiĭ, șî iĭ a pļekat în lume, da Fundîru, kînd a krĭeskut, a pļekat să-ĭ kaće — Dupiš je najmlađe dete u jednoj bajci o majci koja je imala mnogo dece koja su sva pošla u svet, a Dupiš je, kad je odraso, krenuo za njima da ih traži ♦ var. Fundiș [Por.] ∞ fund  [Vidi]

3998  gîržab  gârjob  грбав  gîržab (gîržabă) (mn. gîržabĭ, gîržabe) [akc. gîržab] (prid.) — (med.) grbav ◊ gîržab ĭe uom kare đin vro buală ĭ-a krĭeskut șauă-n șîaļe, șî ĭel s-a-ngržobat într-o parće — grbav je čovek koji je od neke bolesti dobio grbu na leđima, pa se nakrivio na jednu stranu ♦ var. gîržobat, îngîržobat [GPek] ♦ dij. var. gîžab (Tanda) ♦ dij. sin. kokoșat (Rudna Glava) [Por.]  [Vidi]

2392  grindă  grindă  греда  grindă (mn. grinḑ) [akc. grindă] (i. ž.) — (tehn.) 1. greda ◊ grindă ĭe o bîrnă lungă đi ļiemn, śopļită-n patru mukĭe la masură — greda je dugačko drveno stablo, otesano ravnomerno sa četiri strane 2. plafon ◊ grinda la koļibĭ a fost fakută đin grinḑ, pusă bîrabar una ku alta, da întra ĭaļe a fuost pusă valurĭ — plafon na kolibama bio je iuzgrađen od paralelnih greda, između koji su bili podvaljci ◊ la grindă a fuost mulće kare-śe: kîrļiźe slobîđe, đ-atîrnat trășćiļi or kutarițîļi, pražîń đ-atîrnat skimburļi — na plafonu je bilo mnogo koje-čega: kuka slobodnih za kaćenje torbi ili korpi, motki za vešanje svečanog odela ◊ kopilu a krĭeskut pănă-n grindă — dete je izraslo do plafona [Por.]   [Vidi]

6122  ĭerbariĭe  ierbărie  травуљина  ĭerbariĭe (mn. ĭerbariĭ) [akc. ĭerbariĭe] (i. ž.) — (augm.) travuljina ◊ a ramas kasa pustîńe, ș-a krĭeskuto ĭerbariĭa — ostala je pusta kuća, i zarasla u travu [Por.] ∞ ĭarbă  [Vidi]

3676  kopilandru  copilandru  момчић  kopilandru (mn. kopilandri) [akc. kopilandru] (i. m.) — momčić ◊ kopilandru ĭe kopil, krĭeskut întra kopilariĭe șî baĭețîĭe — momčić je dečak uzrastа između dečaštva i momaštva ◊ am fuost kopilandri dupa viće, șî măĭ drag ń-a fuost să baćem puarka, đikît să aļergăm dupa fĭaće — bili smo momčići za stokom, i više smo voleli da igramu svinjicu, nego da jurimo za devojkama ♦ sin, țopîrlan [Por.] ∞ kopil  [Vidi]

3331  kosî  cosi  косити  kosî (ĭuo kosîăsk, ĭel kosîașće) [akc. kosî] (gl. p. ref.) — kositi, naročito travu za ishranu stoke ◊ fînu sa kosîașće ku kuasa — seno se kosi kosom ◊ fînka sînt ļivĭeḑîļi pi śuośiļi nuaștre grĭaļe, kî ĭe ĭarba mare șî fînuasă, la nuoĭ ĭe kosîtu măĭ grĭeu lukru saćeńesk — pošto su livade na našim brdima teške, zbog velike i guste trave, kod nas je kosidba najteži seoski posao ◊ kopil voĭńiśesk sa ĭa în sama kî ĭe krĭeskut voĭńik, kînd înśiape să kosaskă în rînd ku kosîtuorĭ aĭ batrîń — muško dete smatra se odraslim muškarcem, kad počne da kosi u grupi sa starim koscima [Por.]  [Vidi]

3356  markuș  morcov-porcesc  чичока  markuș (mn. markușă) [akc. markuș] (i. s.) — (bot.) čičoka (Helianthus tuberosus) ◊ markușu ĭe buĭađe mare, ku fluare galbină, în pomînt are krumpĭel ku kuaža roșkaćikă, or gălbinaćikă — čičoka je visoka biljka, sa žutim cvetom, u zemlji ima krtolu sa crvenkastom ili žućkastom korom ◊ nu sa țîńe minće kî markușu vrunđiva a krĭeskut sîrbaćik, numa lumĭa a luvat đi la uńi la alțî, șî la pus pin luokurĭ — ne pamti se da je čičoka negde rasla divlje, samo su je ljudi uzimali jedni od drugih, i sadili po njivama ◊ krumpĭelu lu markuș nu źeźiră, ramîńe în pomînt pista ĭarnă șî ano-lalalt markușu krĭașće sîngur — krtola čičoke se ne smrzava, ostaje u zemlji preko zime i sledeće godine čičoka niče sama ◊ s-a mînkat krumpĭelu markușuluĭ ka un fĭeļ đi dulśață, numa-l spĭeļ đi pomînt șă-l manînś ka pi puamă — krtola čičoke se jela kao vrsta poslastice, samo je opereš od zemlje i jedeš kao voćku ◊ markușu mult iĭ plaśe șî la puorś, șî kînd ăl sîmćesk pi vrun luok, iĭ tuot ăl sparg đi rîmuĭală dupa ĭel — čičoku mnogo vole i svinje, i kad ga nanjuše u nekoj njivi, one je svu raskopaju rijući za njim ◊ tumu în vrĭamĭa nuastră s-auḑît kî ĭe markușu tare bun ļak đ-aășća kare au șećer — tek u naše vreme se saznalo da je čičoka dobar lek za one koji imaju šećer ♦ var. morkuș [akc. morkuș] (Tanda) [Por.] ♦ dij. sin. nap (Rakova Bara) [Zvizd]  [Vidi]

2804  mașćuaĭkă  măștihoaie  маћеха  mașćuaĭkă (mn. mașćuoĭś) [akc. mașćuaĭkă] (i. ž.) — maćeha ◊ muma mĭ-a murit la nașćire, tata s-a pronsurat, ș-am krĭeskut ku mașćuaĭkă — majka mije umrla na porođaju, otac se ponovo oženio, i ja sam odrastao sa maćehom ♦ var. skr. mașće ◊ mumă vitrîgă — maćeha ◊ tată vitrîg — očuh [GPek] ∞ ńam  [Vidi]

2057  naĭmĭală  năimeală  најам  naĭmĭală (mn. naĭmĭaļe) [akc. naĭmĭală] (i. ž.) — (zast.) najam; najmljenje; nadničenje ◊ muma ku naĭmĭală ma krĭeskut, șî ma șkulait — majka me je sa nadničenjem podigla i odškolovala [Por.] ∞ năĭmi  [Vidi]

3537  nîkažît  necăjit  намучен  nîkažît (nîkažîtă) (mn. nîkažîț, nîkažîće) [akc. nîkažît] (prid.) — namučen, mučen ◊ kopiĭ saraś, a krĭeskut nîkažîț ka ńima pi lume — sirota deca, odrasla su namučena kao niko na svetu [Por.] ∞ nakaz   [Vidi]

5673  nîmoļi  nămoli  замуљити  nîmoļi (ĭuo nîmoļesk, ĭel nîmoļașće) [akc. nîmoļi] (gl. p. ref.) — zamuljiti, napuniti muljem ◊ pouodu a dus pomîntarĭ, ș-atîta ń-a nîmoļit luoku đi kukuruḑu, kare numa ś-a krĭeskut, nu sa măĭ vĭađe — poplava je nanela zemljište, i toliko je zamuljila njivu da se kukuruz, koji je tek iznikao, više ne vidi [Por.] ∞ namuol  [Vidi]

3839  nota  înota  пливати  nota (ĭuo nuot, ĭel nuată) [akc. nota] (gl.) — plivati ◊ am krĭeskut la munće đeparće đi rîu, đ-aĭa nu șću să nuot — odraso sam u planini daleko od reke, zato ne znam da plivam ◊ ĭel nuată tare bińe, kućaḑă șî la Dunîrĭe sî nuaće — on pliva jako dobro, sme i na Dunavu da pliva ◊ kare nu șćiĭe sî nuaće, puaće sî sa-ńaśe șîn apă skundă — ko ne zna da pliva, može da se udavi i u plitkoj vodi ◊ kînd a trĭekut Dunîrĭa, fugari đin Rumîńiĭe a notat ku truaśiļi la brîu — kad su prelazili Dunav, begunci iz Vlaške su plivali sa tikvama o pojasu [Por.]  [Vidi]

2917  ńegură  negură  тама  ńegură (mn. ńigurĭeț) [akc. ńegură] (i. ž.) — 1. tama, tmina, pomrčina; mrak ◊ đintr-odată sa nuvară, șî sa pusă o ńegură grĭa, parke a kaḑut nuapća pi pomînt — iznenada se naoblači, i nastade teška tama, kao da je noć pala na zemlju ◊ adu lumanarĭa, kă în podrum ĭe ńegura, nu sa vĭađe ńimik — donesi sveću, jer je u podrumu mrak, ne vidi se ništa 2. (fig.) neznanje, beda, teško siromaštvo, slepilo ◊ nu m-a dat tata la șkuală, am krĭeskut în ńegura — nije me dao otac u školu, odras’o sam u mraku 3. (fig.) (psih.) teška tuga, bol, patnja — kînd am-uḑît kî mĭ-a perit tata, mĭ-a kaḑut o ńegură grĭa pi kap — kad sam čuo da mi je poginuo otac, neki težak mrak mi je pao na glavu 4. (rel.) umiranje bez sveće ◊ kînd uomu muare fara lumanare aprinsă în mînă, sa ḑîśe k-a murit în ńegura, șî pi lumĭa-ĭa đi veśiĭe o să traĭaskă în ńegura — kad čovek umre bez upaljene sveće u ruci, kaže se da je umro u mraku, i na onome svetu će večno boraviti u mraku ♦ sin. ńegurĭață ♦ var. ńagură [Por.] ♦ dij. sin. întuńerik [Zvizd]  [Vidi]

5228  paduruos  păduros  шумовит  paduruos (paduruasă) (mn. paduruoș, paduruasă) [akc. paduruos] (prid.) — šumovit ◊ țînutu măĭdanuluĭ ĭe tare paduruos, tuot ĭe krĭeskut ku padure batrînă — majdanpečka oblast je jako šumovita, sva je obrasla starom šumom [Por.] ∞ padure   [Vidi]

2094  pragarĭ  prăgar  надвратник  pragarĭ (mn. pragare) [akc. pragarĭ] (i. m.) — nadvratnik, gornja greda okvira za vrata ◊ kopilu ț-a krĭeskut, numa śe n-a lovit în pragarĭ — dete ti je izraslo, samo što nije udarilo u nadvratnik [Por.] ∞ prag  (Ima umotvorina!)[Vidi]

5505  puĭkă  puică  кока  puĭkă (mn. puĭś) [akc. puĭkă] (i. ž.) — 1. (ornit.) koka, kokica, mlada kokoška ◊ puĭkă ĭe puĭ đi gaină muĭerĭesk, kare a kreskut, ama înga n-anśeput sî uave — kokica je žensko kokošje pile, koje je odraslo, ali još nije počelo da nosi jaja 2. (fig.) devojče ◊ a krĭeskut fećița, akuma ĭe puĭkă, bună đi țukat șî dragaļit — poraslo devojče, sad je koka, dobra za ljubljenje i milovanje ♦ (demin.) puĭkiță [Por.] ∞ puĭ   [Vidi]

4135  purśauă  purcea  прасица  purśauă (mn. purśaļe) [akc. purśauă] (i. ž.) — prasica ◊ purśaua ĭe purśel muĭerĭesk — prasica je žensko prase ◊ purśaua krĭeskută sa kĭamă skruafă — odrasla prasica zove se krmača ♦ (demin.) purśelușă [Por.] ∞ puork  [Vidi]

5767  ravĭež  rebej  ђокица  ravĭež (mn. ravĭežurĭ) [akc. ravĭež] (i. s.) — (pej.) (o dečjem penisu) đokica ◊ ravĭež ĭe nume blînd đi puļița kopiluluĭ — đokica je kulturan naziv za dečji kurčić ◊ pazîțî-va fećițîlor, kî la kopilașu nuostru ĭ-a krĭeskut ravĭežu — čuvajte se devojčice, jer je našem dečkiću porastao đokica ◊ ĭ-a skapat ravĭežu đin izmĭańe — ispao mu đokica iz gaća ♦ var. răvež [Por.]  [Vidi]

3733  śut  ciut  шут  śut (śută) (mn. śuț, śuće) (prid.) — 1. (anat.) šut, bez rogova ◊ śută ĭe žuavină kare trăbă să aĭbă kuarńe da n-are, kî ļ-a frînt, or n-a krĭeskut kît trăbe — šuta je životinja koja treba da ima rogove, a nema jer ih je polomila, ili joj nisu izrasli koliko treba 2. (fig.) društveno nemoćan, slab ◊ śutu ku kornuțî nu puaće, pănă l-aĭ kornuț nu-ĭ taĭe kuarńiļi — šut sa rogatima ne može, dok se rogatima ne potkrešu rogovi ♦ supr. kornut [Por.]   [Vidi]

2692  tîrban  târban  желудац  tîrban (mn. tîrbań) [akc. tîrban] (i. m.) — (anat.) želudac ◊ ĭ-a krĭeskut burta ka la vakă, kî-ĭ s-a larźit tîrbanu, saraku, n-are marźină la mînkare — naras’o mu je stomak k’o u krave, jer mu se proširio želudac, siroma, nema meru u jelu ♦ sin. burtan ♦ up. rînḑă [Por.]  [Vidi]

5444  tufan  tufan  жбунчина  tufan (mn. tufań) [akc. tufan] (i. m.) — (bot.)(augm.) žbunčina ◊ a krĭeskut papura în baltă în tufan ku tuot, kapra a putut sî sa suĭe pi ĭa — izrasla je paprat u bari u pravu žbunčinu, koza je mogla na njega da se pentra ♦ tufan < (augm.) tufă+an ♦ up. Tufan [Por.] ∞ tufă  [Vidi]

5441  tufă  tufă  жбун  tufă (mn. tufe) [akc. tufă] (i. ž.) — (bot.) žbun ◊ tufă ĭe buĭeḑarĭ đes, krĭeskut la un luok — žbun je gusto rastinje, izraslo na jednom mestu ◊ tufă ĭe măĭ đes buĭeḑarĭ đi un fĭeļ đi buĭađe — žbun je najčešće rastinje od iste vrste biljaka [Por.]  [Vidi]

3088  varḑă  varză  купус  varḑă (mn. vĭerḑ) [akc. varḑă] (i. ž.) — (bot.) kupus (Brassica oleracea) ◊ varḑa ĭe un fĭeļ đi buĭađe, kare uomu o puńe-n građină, ș-o sapă, ș-o udă, pănă nu sa kuaśe đi mînkare — kupus je jedna vrsta biljke koju čovek sadi u bašti, i okopava je i zaliva dok ne sazri za jelo ◊ varḑa are o kîpațînă mare, totîrlată, krĭeskută đin śokan, kare ĭe rîdaśina vĭerḑî, krĭașće đin pomînt șî tună adînk în îńima lu kîpațînă — kupus ima veliku okruglu glavicu, izraslu iz korena koji zalazi duboko u središte glavice ◊ luoku unđe sa puńe varḑă măĭ multă sa kĭamă vîrḑariĭe — mesto gde se sadi kupus zove se kupusište ◊ varḑa kată multă apă — kupus traži mnogo vode ◊ varḑă akră — kiseli kupus ◊ varḑă dulśe — slatki kupus ◊ rasad đi varḑă — rasad za kupus [Por.]  [Vidi]

5945  varuĭkă  văruică  пријатељица  varuĭkă (mn. varuĭś) [akc. varuĭkă] (i. ž.) — prijateljica ◊ nuoĭ doă sînćem đ-o samă, am krĭeskut amîndoă, ș-am ramas varuĭke buńe pănă-n ḑî đi astîḑ— nas dve smo vršnjakinje, odrasle smo zajedno i ostale smo dobre prijateljica do današnjeg dana [Por.] ∞ văr  [Vidi]

3152  veńi  veni  доћи  veńi (ĭuo vin, ĭel vińe) [akc. veńi] (gl.) — doći 1. (za kretanje) doći, dolaziti, pristizati, ići ka govorniku ◊ akuș ńi vińe muma, ńi duśe mĭnkare — uskoro će nam doći majka, donosi nam hranu ◊ tata đemult a veńit, numa s-a kulkat kî ĭe ustańit — otac je odavno došao, ali je legao jer je umoran 2. (za odnose slaganja) slagati se, uklapati se ◊ asta nu vińe la luok, măĭ trăbe lukrat —ovo ne dolazi na mesto (=ne uklapa se), treba još da se obrađuje ◊ nu vin unu ku altu, nu sînt parĭake — ne idu jedno s drugim, nisu par 3. (fig.) a. ponašati se moralno ili nemoralno, pristojno ili nepristojno ◊ aĭa ś-a fakut iĭ duoĭ bĭeț, întra lume, nu vińe ńiśkum să fakă lumĭa krĭeskută — ono što su njih dvojica uradili pijani, pred svetom, ne ide nikako da rade odrasli ljudi b. značiti ◊ ĭ-a spus drumașu śeva, ama ĭel n-a-nțaļes kum vińe aĭa — rekao mu je putnik nešto, ali on nije razumeo šta to znači [Por.] ♦ dij. var. vińi (Majdanpek) [Buf.] (Brodica) [Rom.]  [Vidi]

2336  znuabă  zloabă  злоба  znuabă (mn. znuabe) [akc. znuabă] (i. ž.) — 1. zloba, nedelo, zločin; spletka, intriga; smicalica ◊ bugari a fakut mare znuabe dă vrĭamĭa dă rat, da ńima nu ĭ-a suđit prăntu aĭa — Bugari su činili velika zla za vreme rata, a niko im nije sudio zbog toga ◊ nuĭe uom kum trăbe, numa faśe la znuabe, alta nu șćiĭe — nije čovek kako treba, samo pravi smicalice, drugo ne zna [Mlava] 2. (o deci) nestašluk ◊ aldrakuluĭ kopilo-sta, a krĭeskut, da nu sa măĭ lasă đi znuabe — đavolasto dete, odraslo je, a nije se manulo nestašluka (Tanda) [Por.]  [Vidi]


NASTAVAK PRETRAGE PO OBLASTIMA USMENE KNJIŽEVNOSTI ?

ŠAlJI KOMENTAR:
TRIMITE COMENTARUL
:

66339 
aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź