Reč kîț nije obrađena kao osnovna reč!

Reč kîț u karticama drugih reči
BrVlaškiRumunskiSrpskiGnezdo reči  Reč u umotvorinamaAkcija
102  avĭa  avea  имати  avĭa (ĭuo am, ĭel are) [akc. avĭa] (gl.) — imati, posedovati ◊ avĭa - nu avĭa, tuot una ĭe — imati ili nemati, sve jedno je ◊ n-are (=nu are) ku kare — nema s kim kîț ań va puća avĭa babuța-ĭa, baș ĭe batrînă — koliko godina može imati ta bakica, baš je stara [Por.]   (Ima umotvorina!)[Vidi]

217  ažuturat  ajutora  испомагање  ažuturat (mn. ažuturaturĭ) [akc. ažuturat] (i. m.) — ispomoć, ispomaganje, uzajamno pomaganje, povremeno udruživanje ljudi radi lakšeg i bržeg obavljanju nekog posla ◊ ažuturatu nuĭe lukru ĭnprumut — ispomaganje nije pozajmica u poslu [Crn.] ∞ ažuta  (Ima umotvorina!)[Vidi]

218  babiță  babiţă ?  бабица  babiță (mn. babiț) [akc. babiță] (i. ž.) — (srb.) babica, obredni hleb na pomanama koji nema nikakav simbol ◊ pi pomană sa pun atîća babiță, kîț guoșć sînt kemaț — na daću se stavlja onoliko babica, koliko je gostiju pozvano [Buf.]  [Vidi]

2748  kîtva  câtva  мало  kîtva (kîtîva), (mn. kîțîva, kîćeva) [akc. kîtva] (prid.) — malo, u maloj količini; nekoliko ◊ a-nbîtrîńit, abĭa kîtva miśkă — ostareo, jedva se malo miče ◊ kîtîva vrĭame trĭeku, ĭel ažunsă – malo vremena prođe, on stiže ◊ kîtîva guoșć la mîne, kîtiva la ćińe, șî pitreśiem nunta — malo gostiju kod mene, malo kod tebe, pa ćemo pregurati svadbu ◊ đin aĭ kĭemaț, kîțîva baĭeț a veńit, kîțîva nu — od pozvanih, nekoliko momaka je došlo, nekoliko nije ◊ kîćiva muĭerĭ tumu dupa rat a gaćit șkuala — nekoliko žena je tek posle rata završilo školu [Por.] ∞ kît  [Vidi]

3544  nașćire  naștere  порођај  nașćire (mn. nașćirĭ) [akc. nașćire] (i. ž.) — (zast.) (med.) porođaj ◊ mama mi s-a nașćirit đi noă uorĭ, a fakut ḑaśe kopiĭ, șî dumńeḑîu va șći kîț a fi măĭ nașćirit, să n-a fi murit la nașćire ku al đi ḑăśe — baka mi se porađala devet puta, rodila je devetoro dece, i bog zna koliko bi još rodila, da nije umrla na porođaju sa desetimmuĭerļi đemult avut nașćire ușuară — žene su nekad imale lak porođaj [Por.] ∞ nașće   [Vidi]

3568  numîr  număr  број  numîr (mn. numire) [akc. numîr] (i. s.) — broj ◊ măĭ mare numîr kare l-a șćut mamî-mĭa a fuost o sută — najveći broj koji je moja baka znala bio je sto ◊ numîr mik, numîr mare — mali broj, veliki broj ◊ nu țîńe minće kîț ań are la numîr — ne zna koliko godina ima na broju [Por.]  [Vidi]

5664  tokmĭală  tocmeală  ценкање  tokmĭală (mn. tokmĭaļe) [akc. tokmĭală] (i. ž.) — (o trgovini) cenkanje, pogađanje oko cene ◊ tokmĭală ĭe kînd sa mînă vinḑatuorĭu ku ńegustuorĭu pi aĭa kîț bań kată unu, da kîț dă alalt — cenkanje je kad se teraju prodavac i nakupac oko toga koliko para traži jedan, a koliko daje drugi ◊ kînd tokmĭala sa gaćașće bun, tokmitori bĭeu aldamaș — kad se cenkanje završi uspešno, cenkatori ispijaju arvaluk [Por.] ∞ tokmi  [Vidi]

2013  vorbituorĭ  vorbitor  говорник  vorbituorĭ2 (mn. vorbituorĭ) [akc. vorbituorĭ] (i. m.) — govornik ◊ s-a adunat o granadă đi vorbituorĭ, șî tuoț vorbĭesk într-un glas, ńiś draku nu-ĭ înțaļiaźe — skupila se gomila govornika i svi pričaju u jedan glas, ni đavo ih ne razume ◊ vorbituorĭ kîț vrĭeĭ, da lukratuorĭ nuĭe ńiś unu — govornika koliko hoćeš, a radnika nema ni jednog [Por.] ∞ vorbi  [Vidi]


NASTAVAK PRETRAGE PO OBLASTIMA USMENE KNJIŽEVNOSTI ?

ŠAlJI KOMENTAR:
TRIMITE COMENTARUL
:

71370 
aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź