Reč mirus u karticama drugih reči |
|
Br | Vlaški | Rumunski | Srpski | Gnezdo reči | Reč u umotvorinama | Akcija |
|
775 | brad | brad | јела | brad (mn. braḑ) (i. m.) — (bot.) jela, vrsta zimzelenog drveta (Albies alba) ◊ blăń dă brad — jelove daske ◊ bradu ĭe viarđe șî ĭarna șî vara — jela je zelena i leti i zimi [Hom.] ◊ blana đi brad frumuos mirusă — jelova daska lepo miriše ◊ în Porĭeśa padure ku ļemn brad n-a fuost, kînd pi la Guol a dat vrun brad sîngur, aĭ batrîń a spus kă samînța ĭ-a dus pasîrĭa-n ćik đi la Munț-aĭ Albĭ — u Porečju šume sa jelovim drvetom nije bilo, kad bi se na Deli Jovanu našla po neka usamljena jela, starci su govorili da je njeno seme donela sa Karpata ptica u kljunu [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
1525 | ćiĭ | tei | липа | ćiĭ1 (mn.) (i. m.) — (bot.) lipa, (tilia platyphyllos) ◊ ćiĭu mirusă frumuos — lipa lepo miriše ◊ đin lubarĭ đi ćiĭ pîkurari fak buśin — od lipovog debla pastiri prave rikalo [Por.] ♦ dij. var. ćeĭ [Crn.] ♦ dij. var. ťiĭ [Kmp.] | | [Vidi] |
|
|
|
2244 | druog | drog | багрем | druog (mn. druoğ) [akc. druog] (i. m.) — (bot.) bagrem (Cyitisus) ◊ a-nflurit druogu, mirusă întoaťe părțîļi — procvetao bagrem, miriše na sve strane [Dun.] ♦ diĭ. sin. bagram [Crn.], bagrĭem, salkim [Por.] ∞ bagram | | [Vidi] |
|
|
|
4179 | ĭarbă ńagră | iarbă neagră | вранилова трава | ĭarbă ńagră (mn. ĭarbe ńagre) [akc. ĭarbă ńagră] (i. ž.) — (bot.) vranilova trava (Origanum vulgare) ◊ ĭarba ńagră mirusă tare frumuos — vranilova trava jako lepo miriše [Por.] ∞ ĭarbă | | [Vidi] |
|
|
|
2098 | miksă | micsă | никсица | miksă (mn. miksurĭ) [akc. miksă] (i. ž.) — (bot.) niksica, divlju zumbul (Scilla bifolia L.) ◊ miksă are mirus frumuos, puaće fi măĭ frumuos mirusă đin tuaće fluoriļi — niksica ima lep miris, možda najlepši među svim cvetovima [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
4200 | mîndrĭață | mândreață | дивота | mîndrĭață (mn. mîndrĭețurĭ) [akc. mîndrĭață] (i. ž.) — 1. divota, krasota, milina ◊ mîndrĭață đi fată — lepota devojka ◊ suarļi rasîare, păsîrļi kîntă, padurĭa mirusă, mîndrĭață odată în tuaće părțîļi — sunce izlazi, ptice pevaju, šuma miriše, divota jedna na sve strane ◊ mîndrĭață ńivaḑută — neviđena lepota; prekrasno 2. (iron.) o nekom propalom poslu ◊ mîndrĭață đi lukru, ĭară a fuźit đi la șkuală — divota jedna, opet je pobegao iz škole ♦ var. mîndriĭe ♦ sin. frumoșață [Por.] ∞ mîndru | | [Vidi] |
|
|
|
4112 | mîtaśină | mătăcină | матичњак | mîtaśină (mn. mîtaśiń) [akc. mîtaśină] (i. ž.) — (bot.) matičnjak, pčelinja metvica (Melissa officinalis) ◊ mîtaśina ĭe buĭađe ku fluare albă, șî ku mirus frumuos — matičnjak je biljka sa belim cvetom i lepim mirisom ◊ đin mîtaśină sa fĭarbe ćaĭ tare bun đi ińimă kînd zbaće, đi durĭerĭ la burtă, đi ustańală, șî đi alće durĭerĭ — od matičnjaka se kuva čaj jako dobar za srce kad lupa, za bolove u stomaku, za umor i drugo bolesti [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
2128 | pribuoĭ | priboi | здравац | pribuoĭ1 (mn. pribuaĭe) [akc. pribuoĭ] (i. s.) — (bot.) zdravac (Geranium macrorrhizum) ◊ am pus pribuoĭ în građină dă miruos șî dă frumoșață — posadio sam zdravac u bašti zbog mirisa i ukrasa [Hom] ◊ pribuoĭu ĭe buĭađa vĭarđe kare măĭ întîń dă primovara; babiļi ăl kuļieg să-l đa đi pomană l-aĭ muorț, kă iĭ sînt duorńiś đi fluorĭ mirosîaļe — zdravac je prva zelena biljka koja niče u proleće; babe ga beru da bi ga namenile pokojnicima, jer su oni željni mirisnog cveća (Rudna Glava) [Por.] ◊ pribuoĭu sa kuļiaźe numa pintru mirus frumuos — zdravac se bere samo zbog lepog mirisa (Topla) [Crn.] | | [Vidi] |
|
|
|
5322 | puțî | puți | смрдети | puțî (ĭuo put, ĭel puće) [akc. puțî] (gl.) — smrdeti ◊ puće śuava śe are muruos grĭeu șî urît — smrdi nešto što ima težak i ružan miris ◊ ńiś nu puće, ńiś nu mirusă — niti smrdi, nit miriše ◊ puće ka mortaśina — smrdi kao mrcina [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
2112 | tămîńuară | tămâioară | виола | tămîńuară (mn. tămîńuare) [akc. tămîńuară] (i. ž.) — (bot.) viola, vrsta ljubičice (Viola) ◊ tămîńuară dă pi ļivađe, pi padure nu sa află; are numa o fluare albă, or ka iļiļaku, întuarsă ka kîrļigu ku vîru-n žuos — viola raste na livadi, u šumi je nema; ima samo jedan cvet bele boje, ili boje jorgovana, iskrivljen sa vrhom na dole ◊ tămîńuară măĭ frumuos mirusă đin tuaće fluoriļi în priomovara — viola najlepše miriše od svih prolećnih cvetova ◊ tămîńuară babiļi ku drag o dau đi pomană, șî kĭamă pi aĭ muorț „să vină la primovară, pi miruos đi tămîńuară” — babe je rado namenjuju pokojnicima, pozivajući ih „da dođu u proleće, po mirisu violinom” ♦ var. tîmîńuară, tămîĭuară [Por.] ∞ viorĭauă | | [Vidi] |
|
|