Reč miĭ nije obrađena kao osnovna reč!

Reč miĭ u karticama drugih reči
BrVlaškiRumunskiSrpskiGnezdo reči  Reč u umotvorinamaAkcija
3290    ai  бели лук  2 (mn. ) (i. m.) — (bot.) beli luk ◊ a sămanat aĭ bașća pļină — posadio je punu baštu belog luka ◊ dakă puće, miĭe aĭu mult îm plaśe — ako smrdi, meni se beli luk mnogo sviđa [Stig] ♦ dij. sin. usturuoĭ [Por.] ∞ usturuoĭ  [Vidi]

469  al zburatuorĭ  zburător  змај  al zburatuorĭ [akc. al zburatuorĭ] (sint.) — (euf.) „onaj koji leti”, letač, zmaj, (astr.) kometa, bolid ◊ am vaḑut ku uoki miĭ: asară, pin kapu murguluĭ, trĭeku pista śerĭ o viđiarĭe lunguĭată, șî-m đață-n gînd kum mama mĭ-a puvestît kî așa zbuară al zburatuorĭ — video sam svojim očima, sinoć, u sumrak, prođe nebom duguljasta svetlost, i setih se kako mi je baba pričala da tako leti zmaj ♦ sin. zmău, zmîău [Por.] ∞ zbura  [Vidi]

6261  baĭe  baie  рудник  baĭe2(mn. băĭ) [akc. baĭe] (i. ž.) — (izob.) rudnik ◊ pănă n- vińit în Măĭdan, aĭ miĭ ar fost munćitorĭ la baĭe, au făkut la karbińi — dok nisu došli u Majdanpek, moji su bili radnici u rudniku, pravili su ćumur [Buf.]  [Vidi]

636  baśivă  butoi  бачва  baśivă (mn. bîăśivĭ) [akc. baśivă] (i. ž.) — bačva, sud velike zapremine za prihvat muljanog grožđa, napravljen od duga ◊ baśivă mîĭ marĭe, kuprinđe pistă duauăḑîăś đi kazańe, da aĭa ĭe pistă duauă miĭ đi kiļ — veća bačva zaprema preko dvadeset kazana, a to je preko dve hiljade litara [Crn.] ♦ dij. sin. ardou [Por.]  [Vidi]

877  bășkașî  despărţi  одвојити  bășkașî (ĭuo ma bășkașîăsk, ĭel sa bășkașîașće) [akc. bășkașî] (gl. p. ref.) — odvojiti, odvajati, podvajati, odeljivati ◊ bașkașîașće mńeĭi đin kîrd sî ļi đa uruĭală — odvaja jagnjad iz stada da ih mahrani jarmom ◊ bășkașîăsk saśi aĭ rupț đ-aĭ întrĭeź — odvajam iscepane džakove od celih [Crn.] ◊ nu vrĭeu sî ma bășkașîăsk đ-aĭ miĭ parinț — neću da se odeljujem od svojih roditelja ♦ dij. sin. đisparțî [Por.] ♦ dij. var. bășkui (Jasikovo) [GPek]  [Vidi]

819  bîrkai  bârcâi  бркати  bîrkai (ĭuo bîrkîĭ, ĭel bîrkîĭe) [akc. bîrkai] (gl.) — (srb.) brkati, čeprkati, preturati, prevrtati ◊ kare tuot îm bîrkîĭe miĭe pin trastă? — ko mi to sve brka po torbi ? [Por.]   [Vidi]

32  brînḑuĭkă  brînzică  сирко  brînḑuĭkă (mn. brînḑuĭś) [akc. brînḑuĭkă] (i. ž.) (hip.) (pej.) — sirko, čovek koji preteruje u jedenju siramiĭe mĭ-a ḑîs brînḑuĭkă kînd am fuost mik, kă n-am mînkat alta ńimika, numa brînḑă ku koļașă — mene su zvali „sirko” kad sam bio mali, jer nisam jeo ništa durgo, sem sira sa kačamkom [Por.] ∞ brînḑă  [Vidi]

913  budală  budală  будала  budală (mn. budaļе) [akc. budală] (i. ž.) — budala, prostak, čovek čije je ponašanje nesmotreno i neumesno; glupavko ◊ așa budală kum ĭe ĭel, n-a măĭ vaḑut ĭuo ku uokĭi miĭ takvu budalu kao što je on, još nisam video svojim očima ♦ sin. pļesńitčaknut, udaren [Por.]   [Vidi]

559  bukuruos  bucuros  радостан  bukuruos (bukuruasă) (mn. bukuruoș, bukuruasă) [akc. bukuruos] (prid.) — radostan, srećan, zadovoljan ◊ am fuost bukuruos kînd veńa mama pi la nuoĭ — bio sam radostan kad nas baba posećivala [Crn.] ◊ fusăĭ tare bukuruos, numa kînd vaḑuĭ ku uoki miĭ śe sa lukră, ma întristaĭ — bejah vrlo radostan, ali kad videh svojim očima šta se radi, ja se rastužih [Por.] ∞ bukura  [Vidi]

496  Buļuoț  Bulioţ  Бољевац  Buļuoț [akc. Buļuoț] (i. m.) — (ojk.) Boljevac, grad u Crnorečju, sedište istoimene opštine, nastanjen srpskim i vlaškim stanovništvom ◊ Buļuoțu arĭe vro patru miĭ đi inș — Boljevac ima oko četiri hiljade stanovnika [Crn.]   [Vidi]

923  buzdugan  buzdugan  буздован  buzdugan (mn. buzdugańe) [akc. buzdugan] (i. s.) — buzdovan 1. srednjevekovno oružje, gvozdena kugla sa drškom ◊ șî traźe Miluș buzduganu, șî ăĭ sparźe kapu la turk — i potegne Miloš buzdovan, i razbije Turčinu glavu (iz nar. prip.) 2. (zast.) močuga, drveni predmet sa drškom i čvornovatim zadebljanjem na vrhu ◊ ma rugaĭ đi ĭel s-îm fakă un maĭ, să bat la parĭ în gard, da ĭel mĭ-a fakut un buzdugan, ma duk să dau pi kap ku ĭel — molio sam ga da mi napravi malj, da nabijem kočeve u ogradi, a on mi je napravio neki buzdovan; idem da ga njime mlatnem po glavi 3. (fig.) tup i glup čovek ◊ veśińi aĭ miĭ sînt ńișći buzdugań, nu măĭ puoț ć-a tăĭnuĭa ku iĭ — moje komšije su neki buzdovani, ne može (š) (se) razgovarati sa njima 4. (fig.) muški polni organ (u nadgovaranju sa ženama) ◊ fuź, soro, înkolo, kă mi sa skuală pîrdańiku đi buzdugan, șî o sî fiĭe beļauă! — beži tamo, sele, jer će mi se dići prokleti buzdovan, pa će biti belaja! [Por.]   [Vidi]

1498  ćigori  tigori  оскудевати  ćigori (ĭuo ćigorĭesk, ĭel ćigorĭașće) [akc. ćigori] (gl.) — 1. oskudevati, živeti u nemaštini ◊ am fuost sarak, ș-am ćigorit đi tuaće — bio sam siromah, i uskudevao sam u svemu 2. žudeti, želeti ono za čim se oskudeva u nemaštini ◊ nu vor kopiĭi miĭ sî ćigorĭaskă đi ńimika — ne želim da moja deca žude ni za čim [Por.]   [Vidi]

862  dangă  danga  данга  dangă (mn. dănź) [akc. dangă] (i. ž.) — danga, linija, crta; urez; znak, beleg; žig ◊ dangă trasă ku pļeĭvazu — linija povučena olovkom ◊ fă o dangă ku kuțîtu pi blana-ĭa, însamnă unđe trîabe s-o taĭ — zareži nožem jednu liniju na toj dasci, označi gde treba da je presečem ◊ s-a puvestît kă turśi a tras dangă la uamiń ku fĭer ruoșu — pričalo se da su Turci žigosali ljude usijanim gvožđem ◊ vaḑuĭ ku uoki miĭ: trĭeku un zmău pi śĭerĭ, șî ramasă o dangă đi fuok în urma-luĭ — videh svojim očima: prolete zmaj nebom, i ostade vatreni trag iza njega [Por.]   [Vidi]

1199  datoriĭe  datorie  дуг  datoriĭe (mn. datoriĭ) [akc. datoriĭe] (i. ž.) — dug; obaveza ◊ datoriĭa îngreońaḑă viĭața, kî nu să muĭtă — dug otežava život jer se ne zaboravlja [Crn.] ♦ dij. var. dîtoriĭe ◊ grĭeu sa traĭașće, ńiśkum să skapăm đi pîrdańiśiļi đi dîtoriĭ — teško se živi, nikako da uteknemo od prokletih dugova ◊ nu iș tu miĭe datuorĭ ńimika — ne duguješ ti meni ništa [Por.] ∞ dîtori  [Vidi]

1268  dudă  dudă  дудиња  dudă1 (mn. duđe) [akc. dudă] (i. ž.) — (bot.) dudinja, dudov plod ◊ am adunat un śubîăr đi duđe đi rakiĭe — sakupio sam jedan čabar dudinja za rakiju [Crn.] ◊ ĭastă duauă fuarme đi duđe, albe șî ńagrĭe, miĭe măĭ mult îm plak aļi ńiagre — ima dve vrste dudinja, bele i crne, ja više volim crne [Por.] ♦ sin. ĭagudă [akc. ĭagudă] (Krepoljin) [Mlava] ∞ dud  [Vidi]

2284  fin  fin  кумче  fin (mn. fińi) (i. m.) — kumče ◊ dakă mi ĭel naș, kî ma bućeḑat, ĭuo sînt luĭ fin — ako je on meni kum, jer me je krstio, ja sam njemu kumče ◊ mîńe-m vin fińi miĭ în gostîĭe — sutra mi dolazi kumčad u goste ♦ supr. naș [Por.]  [Vidi]

1985  fîrtațî  fârtaţi  братимити се  fîrtațî (ĭuo ma fîrtațîăsk, ĭel sa fîrtațîașće) [akc. fîrtațî] (gl. p. ref.) — bratimiti se, sprijateljivati se, sklapati pobratimstvo, prijateljstvo, drugarstvo; ortakluk ◊ m-a-ntrabă sî ma fîrtațîăsk ku ĭel, ama miĭe nu-nd-o fi pi vuoĭe, ș-așa am ramas numa ka duoĭ kunoskuț — pitao me je da se pobratimimo, ali meni nije bilo baš po volji, pa smo tako ostali samo dva poznanika ♦ var. fîrtașî (fîrtașîăsk, fîrtașîașće) [Por.] ∞ fîrtat  [Vidi]

1958  fĭerbinće  fierbinte  врео  fĭerbinće (fĭerbinće) (mn. fĭerbinț, fĭerbinće) [akc. fĭerbinće] (prid.) — vreo, vrlo topao; vruć ◊ ĭastă lu kare-ĭ plaśe ḑamă fĭerbinće, miĭe nu — ima kome prija vrela čorba, meni ne ♦ var. ferbinće [Por.] ∞ ferbĭa  [Vidi]

1996  fofik  fofic  праменак  fofik (mn. fofiśe) [akc. fofik] (i. s.) — 1. (demin.) pramenak, čuperak kose, dlake ili vune ◊ fofik ĭe atîta lînă kît puoț sî prinḑ ku triĭ źiaĭśće — „fofik” je toliko vune koliko možeš da uhvatiš sa tri prsta ◊ a pus un fofik đi lînă la furkă, șî sa faśe maruasă, parke ĭe torkatuare mare — stavila pramenak vune na preslicu, i digla nos kao da je neka velika predilja (Tanda) 2. (fig.) a. polni nagon ◊ la skruafă ĭa trĭekut fofiku, nu-ĭ măĭ đi verît — krmači je prošla „frka”, ne traži više vepra (Rudna Glava) [Por.] ◊ fofiku vińe o parĭake ku vuorba „kĭef”: or iĭ vińe fofiku, or iĭ kĭefu đi futaĭ, tot una țî — reči „fofik” i „ćef” su par: il’ joj dođe „fofik”, ili joj „ćefne” da se jebe, isto ti je (Jasikovo) [GPek] b. polni organ, sikilj ◊ i s-a înflat fofiku, ș-a pļekat în lumĭa albă dupa pulă — (vulg.) natek’o joj je sikilj, pa je krenula u beli svet za kurcem (Blizna) ◊ pļuadă đi muĭarĭe: ĭuo, ḑîk, sî ma glumesk kîta ku ĭa, da ĭa miĭe să-ĭ manînk fofiku — kurvetina od žene: ja reko’ da se malo našalim s njom, a ona meni da joj izjedem sikilj (Rudna Glava) [Por.] c. strasna želja ◊ baba-ntr-o vrĭame a trait ku nuoĭ, numa odată ĭ-a veńit fofiku, șî sa-ntuors la feĭ-sa — baba je jedno vreme živela kod nas, a onda ju je svladala želja, i vratila se ćerki (Topla) [Crn.] ♦ / fofik (demin.) < fofoluok var. < fofoloankă — (euf.) ženski polni organ, vaginafofoluok  [Vidi]

2000  frumoșață  frumuseţe  лепота  frumoșață (mn. frumoșîățurĭ) [akc. frumoșață] (i. ž.) (pril.) — lepota, krasota, divota I. (i. ž.) a. (za ljude) fizička lepota ◊ đi frumoșața iĭ mi sa-nvîrćiașće-n kap — od njene lepote vrti mi se u glavi b. (za predmete) ukras ◊ kînd faś zakuańe đi pomană, puń pi ĭaļe frumoșîățurĭ kum am învațat đi la babiļi-nuaștre — kada mesiš „zakončiće” za daću, stavljaš na njih ukrase kakve smo naučili od naših baba c. (za društvo) mir, napredak, sreća ◊ paśe-n țară, traĭ fara raturĭ: frumoșața lumi — mir u zemlji, život bez ratova: divota jedna d. (psih.) divljenje, ushićenje ◊ mare frumoșață ĭe kă vorbarĭu nuostru ažuns la doa miĭe đi vuorbe numa la ḑîaśe-unsprîaśe sluove — velika je divota da je naš rečnik stigao do dvehiljade reči, i to na svega deset-jedanaest slova II. (pril.) (uzv.) ironično, za nešto što je ispalo naopako ◊ Frumoșață! — (iron.) Lepota! ♦ sin. mîndrĭață [Por.] ∞ frumuos  [Vidi]

2475  fum  fum  дим  fum (mn. fumurĭ) [akc. mn. fumurĭ] (i. ž.) — 1. dim ◊ fumu sa faśe đin vro arsură — dim nastaje iz nekog sagorevanja ◊ ĭastă la kasă śińiva, kă mĭarźe fumu pi kuoș — ima nekog kod kuće, jer izlazi dim kroz odžak ◊ dăm șî miĭe, să trag un fum đin lulă — daj i meni da povučem jedan dim iz lule ◊ fum alb, fum ńiegru — beli dim, crni dim 2. prašina koja se diže ◊ mînă karuța ku kaĭ, đi fumu sa rađikă dupa iĭ — tera čeze sa konjima da se prašina diže za njima [Por.]  [Vidi]

2710  graśin  păcătos  грешан  graśin (graśină) (mn. graśiń, graśińe) [akc. graśin] (prid.) — (zast.) 1. (rel.) grešan, koji ima greh ◊ nu sa ćiame atîta đi graśină, kî pi lumĭa-ĭa puaće să kadă în ĭad — ne boji se toliko grešna da na onom svetu može otići u pakao 2. uklet, proklet ◊ a fuost graśin đi la ursa înga în śasu kînd s-a naskut — bio je proklet od sudbine još u času kad se rodio 3. (za život) mučan, težak ◊ aĭ miĭ a fuost saraś, ș-am avut o kopilariĭe graśină — moji su bili siromašni, pa sam imao mučno detinjstvo ♦ sin. pacatuos [Por.] ∞ graśina  [Vidi]

5998  însurat  însurat  ожењен  însurat (însurată) (mn. însuraț, însuraće) [akc. însurat] (prid.) — (o muškarcima) oženjen ◊ uomu kare ĭe însurat ku fata mĭa, miĭe vińe źińire — čovek koji je oženjen mojom ćerkom, meni je zet ◊ traĭu ĭ-a trĭekut ku nasu-n kărț, parke a fuost însurat ku ĭaļe, atîta ĭ-a fuost drag đi ĭaļe — život je proveo sa nosom u knjigama, kao da je bio oženjen njima, toliko ih je voleo [Por.] ∞ însura  [Vidi]

5337  întîń  întâi  прво  întîń [akc. întîń] (br.) — prvo ◊ întîń șî-ntîń, aĭa nu puaće fi așa kum sa puvestîașće — prvo i prvo, to ne može biti tako kako se priča ◊ aĭde întiń să veđem śi ĭe adavarat đin aĭa — hajde prvo da vidimo šta je istinito od toga ◊ măĭ întîń ažuns kopiĭi luĭ, pă aĭ miĭ prvo su stigla njegova deca, pa moja ◊ nu sa șćiĭe kare ĭe întîń la rînd — ne zna se ko je prvi na redu [Por.] ♦ dij. var. întîĭ [Kmp.]  [Vidi]

5055  kald  cald  топло  kald (kaldă) (mn. kalḑ, kalđe) [akc. kald] (prid.) — toplo ◊ a ĭeșît suariļi, afară ĭe tare kald — izašlo je sunce, napolju je jako toplo ◊ apa-n rîu ĭe kaldă, pućem ńi skalda kînd gaćim ku lukro-sta — voda u reci je topla, možemo se kupati kad svršimo s ovim poslom ◊ kînd sa uĭtă la mińe, ku uoki-ĭa aiĭ vînîț, miĭe îm fu kald la ińimă — kad me je pogledala tim njenim plavim očima, meni bi toplo oko srca ♦ supr. frig [Por.]  [Vidi]

3452  kărpińiș  cărpeniș  грабик  kărpińiș (mn.) [akc. kărpińiș] (i. m.) — (bot.) grabik, grabova šuma ◊ kînd ń-a-mparțît tata, miĭe đin padure mĭ-a kaḑun numa ńișći kărpińiș la Pođina Mare — kad nas je otac delio, meni od šume zapao samo neki grabik na Velikoj Padini ♦ var. karpińiș [Por.] ∞ karpin   [Vidi]

2776  koļa  colea  онде  koļa [akc. koļa] (pril.) — onde, nedaleko ◊ koļa, ńiđeparće đi nuoĭ — onde, nedaleko od nas ◊ vaḑuĭ ku uoki miĭ lupu: sari koļa pista gardu strunźi, șî sa perdu în padure gruasă — videh vuka svojim očima: preskoči onde ogradu tora, i izgubi se u gustoj šumi ♦ / skr. < akoļa [Por.] ∞ akoluo  [Vidi]

4911  krîu  crou  удубљење  krîu (mn. krîurĭ) [akc. krîu] (i. s.) — (o formi) udubljenje, plića rupa, jama; bara ◊ krîu ĭe o adînkatură în pomînt, în kare sa adună apa — krou je udubljenje u zemlji u kome se skuplja voda ◊ tuoț stramoșî miĭ avut krîu în barba, numa ĭuo nam — svi moji preci su imali rupicu u bradi, samo ja nemam ♦ (augm.) krovan ♦ (demin.) kroviț ♦ var. krou [Por.]  [Vidi]

3135  kukuruḑ  cucuruz  кукуруз  kukuruḑ (mn. kukuruḑă) [akc. kukuruḑ] (i. m.) — (bot.) kukuruz ◊ înainća đi kukuruḑ, la nuoĭ s-a pus miĭu — pre kukuruza kod nas se gajio proso ◊ kînd krĭașće, kukuruḑu măĭ întîń slubuađe papușă, đin kare krĭașće druga — kad izraste, kukuruz najpre pušta lutkicu, iz iz koje se razvije klip ◊ kukuruḑ optak, kukuruḑ ku uopt rîndurĭ đi buobe — kukuruz osmak, kukuruz sa osam redova zrna ♦ dij. sin. porumb [Kmp.]  (Ima umotvorina!)[Vidi]

3983  kunoșća  cunoaște  познавати  kunoșća (ĭuo kunuosk, ĭel kunoașće) [akc. kunoșća] (gl. p. ref.) — poznavati; upoznati ◊ a vrut sî sa kunuaskă ku mińe, ama miĭe baĭatu nu mi sa-mparut — hteo je da se upozna samnom, ali se meni momak nije dopao ◊ ńi kunoșćem înga đi miś — poznajemo se još od malena ◊ dakă nu sa kunuosk akuma, sa va kunoșća vrodată sigurat — ako se ne znaju sada, jednom će se upoznati sigurno [Por.]  [Vidi]

5097  malaĭ  mălai  проја  malaĭ (mn. malaĭe) [akc. malaĭ] (i. s.) — (nutr.) proja ◊ malaĭ sa faśe đin fańină đi kukuruḑ, în kare sa puńe kîta fańină đi grîu, șî sa plumađașće în apă fĭartă — proja se pravi od kukuruznog brašna, u koje se doda malo pšeničnog, i mesi se u vreloj vodi ◊ pin povĭeșćiļi lu aĭ batrîń, pănă n-ažuns kukuruḑu, malaĭu s-a fakut đin fańină đi miĭ prema pričanju starih, dok nije stigao kukuruz, proja se pravila od brašna prosa ♦ up. turtă [Por.]  [Vidi]

5999  marĭeț  măreț  свечан  marĭeț (marĭață) (mn. marĭeț, marĭață) [akc. marĭeț] (prid.) — 1. (o izgledu) svečan, doteran ◊ fĭaćiļi sa înbrakat marĭeț, șî s-a dus la źuok — devojke su se svečano obukle, i otišle na igranku 2. (psih.) ponosan, gord ◊ Rumîńi ar trăbuĭa să fiĭe tare marĭeț kă sa gasît kă ļimba luor are pista șasă miĭe đi vuorbe — Vlasi bi trebalo da budu jako ponosni što se otkrilo da njihov jezik ima preko šest hiljada reči [Por.] ∞ mare  [Vidi]

2888  mĭeu  meu  мој  mĭeu [akc. mĭeu] (zam.) — moj ◊ tata mĭeu a perit ćinîr, da muma mĭa a trait mult — moj otac je poginuo mlad, a moja majka je živela dugo ◊ śe pula mĭa va măĭ vrĭa uomo-la ku mińe — šta li još koj moj hoće onaj čovek sa mnom ◊ a mĭeu, a tĭeu, a luĭ, a luor: tot una ĭe — moje, tvoje, njegovo, njihovo: svejedno je [Por.] ♦ dij. var. mĭev (Krepoljin) ◊ mult mi duor după a mĭev puișuor — mnogo čeznema za mojim pilencetom (ljubavnicom) [Hom.]   (Ima umotvorina!)[Vidi]

6115  moļidvă  agheazmă  света водица  moļidvă (mn. moļidve) [akc. moļidvă] (i. ž.) — (rel.) sveta vodica ◊ moļidva ĭe apă kare la Boćaḑă o śećașće popa, ș-o-nparće la kređințuoșî kare în ḑîua-ĭa vin adîns dupa ĭa — sveta vodica je voda koju na Bogojavljanje očita sveštenik, i deli vernicima koji tog dana dolaze posebno zbog nje ◊ aĭ miĭ ńiśkînd nu s-a dus la bisîarikă, numa kîćodată mama sa duśa dupa moļidvă, să stropĭaskă vićiļi đi buaļe — moji nikad nisu išli u crkvu, samo je baba ponekad odlazilla da uzme svetu vodice, da škropi stoku protiv bolesti ♦ sin. apă sfîntă [Por.]  [Vidi]

2819  ńinvațat  neânvăţat  неук  ńinvațat (ńinvațată) (mn. ńinvațaț, ńinvațaće) [akc. ńinvațat] (prid.) — neuk, neobrazovan; neiskusan; nedoučen ◊ nu m-a dat a aĭ miĭ la șkuală, ș-am ramas ńinvațată — nisu me moji dali u školu, i ostala sam neuka [Por.] ∞ învața  [Vidi]

6057  o miĭe  mie  хиљаду  o miĭe (mn. doă miĭ) [akc. o miĭe] (br.) — hiljadu ◊ doă miĭ đi ań a trĭekut đi kînd a trait aiśa la nuoĭ Rimļeńi — dve hiljade godina je prošlo odkada su ovde kod nas živeli Rimljani ◊ kată o miĭe đi dinarĭ, da aĭa nu kuaștîĭe măĭ mult đi śinsuće — traži hiljadu dinara, a to ne košta više od petsto [Por.]   [Vidi]

3181  parĭa  părea  чинити се  parĭa (?) [akc. parĭa] (gl.) — (zast.) 1. činiti se, pričiniti se; svideti se, dopadati se; ◊ mi sa-m pare kă nu sa ogođiașće una ku alta — čini mi se da se ne slaže jedno s drugim ◊ ĭel aĭa a fakut, ama miĭe nu mi s-a-m parut ńiśkum — on je to uradio, ali se meni nije dopalo nikako ◊ tare mi sa-m pare — jako mi se sviđa 2. radovati se, biti srećan, zadovoljan; tugovati, žaliti ◊ mult îm pare bińe pintru ĭa — mnogo se radujem zbog nje ◊ iĭ pare rău đi feĭ-sa, kă nu traĭașće bun ku uomî-su — žali ćerku, jer ne živi dobro sa mužem ◊ uom fara ińimă, nu-ĭ pare rău đi ńima — čovek bez srca, ne žali ni za kim [GPek]   [Vidi]

5160  prĭaćin  prieten  пријатељ  prĭaćin (mn. prĭaćiń) [akc. prĭaćin] (i. m.) — prijatelj ◊ mĭ-a fuost prĭaćin bun înga đi la kopilariĭe — bio mi je dobar prijatelj još od detinjstva ◊ așća sînt tuoț prĭaćińi miĭ ovo su sve moji prijateji ♦ supr. ńeprĭaćin [Por.]  [Vidi]

2180  ragaz  răgaz  пауза  ragaz (mn. ragazurĭ) [akc. ragaz] (i. s.) — (ret.) a. pauza, odmor, prekid ◊ kum n-o duare gura, kînd puvestîașće atîta făra ragaz — kako je ne bole usta, kada priča toliko bez prekida (Tanda) ◊ fakuĭ kîta ragaz la lukru, să pun śuava-n gură — napravio sam malu pauzu u radu, da stavim nešto u usta (Rudna Glava) b. prilika ◊ am fuost la șîḑîtuare, tuoț puvestîră una-ntruuna, șă nu-m đațîră ragaz să ḑîk șî ĭuo śeva — bio sam na sedeljci, svi su neprekidno pričali i nisu mi dali priliku da i ja nešto kažem ◊ dăm șî miĭe kîta ragaz să ḑîk śe am, kî đ-asară numa tu puvestîășć — daj i meni malo prilike da kažem šta imam, jer od sinoć samo ti pričaš (Tanda) [Por.]  [Vidi]

2119  rozăv  rozăv ?  розе  rozăv (rozăvă) (mn. rozăvĭ, rozăve) [akc. rozăv] (prid.) — (color) (ret.) roze, ružičastmiĭe îm plaśe vin rozăv — meni se sviđa roze vino ♦ var. rozaćik [GPek]  [Vidi]

4000  rușîńe  rușine  срамота  rușîńe (mn. rușîń) [akc. rușîńe] (i. ž.) — 1. sramota, bruka; skandal ◊ asta śe fak iĭ ku nuoĭ ĭe numa o rușîńe mare — to što oni čine sa nama je samo jedna velika sramota ◊ đi śe va fi rușîńe la rumîń să spună kă sînt rumîń, rar kare șćiĭe să spună — zašto je Vlahe sramota da kažu da su Vlasi, malo ko zna da objasni ◊ a da đi rușîńe — obrukati se 2. stid ◊ la rumîńi aĭ ćińirĭ s-a bagat rușîńa în uasă kă sînt rumîń, đ-așa buală nuĭe ļak — mladim Vlasima stid što su Vlasi ušla je u kosti, i od te boljke leka nema ◊ iĭ rușîńe la oraș să spună kă ĭe rumînă, kî tuoț o sî sa rîdă đi ĭa, ș-o sî zbată žuok — stidi se u gradu da kaže da je Vlajna, jer će joj se svi smejati i rugati ◊ șćiĭe rumîńașće, ama iĭ rușîńe sî vorbĭaskă — zna vlaški, ali se stidi da priča ◊ puțîń rumĭń a măĭ ramas lu kare nuĭe rușîńe kă sînt rumîń — malo je Vlaha ostalo koji se ne stide što su Vlasi ◊ n-are đi śe să ńi fiĭe rușîńe, sa vĭađe frumuos kă ļimba rumăńaskă are pista patru miĭe đi vuorbe, da ĭe rînduită numa o śinśimĭa vorbarĭuluĭ — nema zašto da nas bude stid, lepo se vidi da vlaški jezik ima preko četiri hiljade reči, a obrađena je tek jedna petina rečnika ♦ sin. rîs [Por.]  [Vidi]

4571  skađa  scădea  опадати  skađa (ĭuo skad, ĭel skađe) [akc. skađa] (gl.) — (o nivou) opadati ◊ apa-n lak pista vară skađe gata pănă la žumataće — voda u jezeru preko leta opada gotovo do pola ◊ mama mĭ-a ļegat faļiĭe đi krumpiĭ pi lînga gît, șî miĭe fuoku pănă la ḑîuă a skaḑut — baba mi je obložila kriške krompira oko vrata, i meni je temperatura do zore opala ♦ up. kađa [Por.]  [Vidi]

4737  skimotoșală  schimonoseală  неред  skimotoșală (mn. skimotoșăļe) [akc. skimotoșală] (i. ž.) — nered ◊ s-a dus, da skimotoșala mĭ-a lasat miĭe să sîruĭ — otišli su, a nered su ostavili meni da sredim ♦ skr. skimoșală ♦ var. skimotosală [GPek] ∞ skimotoșî  [Vidi]

4218  skruafă  scroafă  крмача  skruafă (mn. skruafe) [akc. skruafă] (i. ž.) — 1. (zool.) krmača ◊ a avut aĭ miĭ în sat doă skruafe șî un maskur — imali su moji na selu dve krmače i jednog vepra ◊ skruafa are śinś purśiĭ — krmača ima petoro prasadi ◊ la skruafă iĭ s-a fakut đi verît — krmači je vreme za bukarenje 2. (pej.) aljkavuša ◊ fata ĭe imuasă ka skruafa — devojčica je prljava kao krmača ◊ sa tîvaļiașće pin morśila ka skruafa — valja se u blatu kao krmača ♦ sin. puarkă [Por.] ∞ puork  [Vidi]

2931  skurtatură  scurtătură  ократак  skurtatură (mn. skurtaturĭ) [akc. skurtatură] (i. ž.) — 1. (o dužini) okratak, kratež, koji je kraći od uobičajene dužine ◊ a tunat în traușă ku o skurtatură đi bît, șî kînd a sarit kînoćeĭi aĭ miĭ la ĭel, n-avut ku śe sî sa apire — ušao je u dvorište sa jednim kratežom od štapa, i kada su moje psine skočile na njega, nije imao čime da se brani ◊ fĭaćiļi puartă o skurtatură đi sukńe, n-au ku śe ńiś kuru s-astruśe — devojke nose okratak od suknje, nemaju čime ni dupe da pokriju 2. (o rastojanju) (zast.) prečica ◊ kînd lumĭa amĭers pi piśuare, s-a katat skurtaturĭ la drum, fiĭe kît đi lung să fiĭe — kad su ljudi išli pešice, tražile su se prečice na putu, ma koliko dug bio ♦ var. skurtak [Por.] ∞ skurta  [Vidi]

4855  sparźe  sparge  разбити  sparźe (ĭuo sparg, ĭel sparźe) [akc. sparźe] (gl. p. ref.) — 1. razbiti ◊ a spart truaka ku vin đi prazńik, da baba a spus kă măĭ bun a fi fuost s-a fi spart kapu đikît truaka — razbio je tikvu sa vinom za slavu, a baba je rekla da je bolje bilo da je razbio glavu nego tikvu 2. cepati ◊ n-avut lukru grĭeu: a spart pĭatră đi drum, kînd s-a fakut drumu pi Șașka — nije imao težak posao: cepao je kamen za put, kad se gradio put dolinom Šaške 3. rasturiti skup ◊ dupa amńaḑîț s-a pus pluaĭa, șî bîlśu ĭuta s-a spart — popodne je udarila kiša, i vašar se brzo rasturio 4. glasno vikati, drati se iz sveg glasa ◊ a kîpatat o palmă đi la uom, kî s-a spart la kapu-luĭ pănă ĭel a durmit — dobio je šamar od čoveka, jer se drao nad njegovom glavom dok je on spavao 5. lupati glavu zbog nekog problema ◊ n-a putut să țînă să spargă kapu în tuota ḑîua ku învățamîntu, șî s-a lasat đi șkuală — nije mogao da izdrži da svaki dan lupa glavu sa učenjem, pa je napustio školu ◊ a fuźit, da miĭe mĭ-a lasat să sparg kapu ku nakazu a ĭiĭ, parke n-am đestul nakazurĭ đ-a mĭaļe — pobegla je, a meni je ostavila da lupam glavu sa njenim problemom, kao da nemam dosta svojih muka [Por.]   [Vidi]

2890  sprinśenat  sprincenat  обрваст  sprinśenat (sprinśenată) (mn. sprinśenaț, sprinśenaće) [akc. sprinśenat] (prid.) — (anat.) obrvast, koji ima guste i velike obrve ◊ stramoșî miĭ a fuost tuoț sprinśenaț, ka duamńe pazîașće — moji preci su bili svi obrvasti, kao sačuvaj me bože ♦ var. sprinśanat, sprinśanuos [Por.] ∞ sprinśană  [Vidi]

4756  suna  suna  јечати  suna (ĭuo sun, ĭel sună) [akc. suna] (gl. p.) — ječati, odzvanjati ◊ kîntă bandașî la nuntă, sună tuota vaļa — sviraju trubači na svadbi, ječi cela dolina ◊ sa-ngînă klopîțîļi la stînă, sună śuośiļi da miĭe ińima žuakă đi drag — odzvanjaju zvona na stadima, ječe brda a meni srce igra od radosti ♦ up. rasună [Por.]  [Vidi]

4684  suoț  soț  муж  suoț (mn. suoț) [akc. suoț] (i. m.) — 1. muž, bračni drug ◊ a trait bun ku suoțu iĭ đintîń — živela je dobro sa svojim prvim mužem 2. parnjak, drug ◊ daskulu ń-a-nparțît, șî miĭe đi suoț în klupă kađe Truță — učitelj nas je podelio, i meni za parnjaka u klupi pade Petar ♦ sin. parĭake [Por.]  [Vidi]

2548  șapćime  șeptime  седмина  șapćime (mn. șapćimĭ) [akc. șapćime] (i. ž.) — sedmina ◊ avut tata kopiĭ mulț, șî kînd ń-a-nparțît, miĭe mĭ-a kaḑut abĭa o șapćime đi moșîĭe — imao je otac mnogo dece, i kad nas je odelio, meni je zapala jedva sedmina imanja [Por.] ∞ șapće   [Vidi]

2067  śin-suće  cinci sute  петсто  śin-suće [akc. śin-suće] (br.) — petsto, petstotina ◊ îț sînt datuorĭ śin-suće đi dinarĭ, ț-am dat patru suće, a măĭ ramas sî-ț dau măĭ o sută — dužan sam ti petsto dinara, dao sam ti četristo, ostalo je da ti dam još sto ◊ śin-suće đi miĭ petsto hiljada ◊ skriĭem: 5555, śećim: śinś miĭ śin-suće śinḑăś șî śinś — pišemo: 5555, čitamo: pet hiljade petsto pedeset i pet [Por.] ∞ śinś  [Vidi]

2066  śinsprîaśe  cincisprezece  петнаест  śinsprîaśe [akc. śinsprîaśe] (br.) — petnaest ◊ ĭepćin, kuaștîĭe numa śinsprîaśe dinarĭ — jeftino, košta samo petnaest dinara ◊ am fuźit đi la kasă kînd am înpļińit śinsprîaśe ań — pobegao sam od kuće kad sam napunio petnaest godina ◊ ńiś śinsprîaśe la sută n-a glăsuit đi ĭel — ni petnaest odsto nije glasalo za njega ◊ śinsprîaśe miĭ petnaest hiljada ◊ a măĭ ramas śinsprîaśe ḑîļe, pă sa-nkĭaĭe anu — ostalo je još petnaest dana do isteka godine ♦ / < śin(ś) — „pet” + spră„prema” + (ḑ)îaśe„deset” [Por.] ∞ śinś  [Vidi]

2540  trisprîaśe  treisprezece  тринаест  trisprîaśe [akc. trisprîaśe] (br.) — trinaest ◊ doasprăśe șî unu sînt trisprîaśe — dvanaest i jedan jesu trinaest ◊ trisprîaśe uorĭ — trinaest puta ◊ trisprîaśe ḑîļe — trinaest dana ◊ trisprîaśe miĭ trinaest hiljada [Por.] ∞ triĭ  [Vidi]

2879  uokĭ  ochi  око  uokĭ (mn. uoki) [akc. uokĭ] (i. m.) — 1. (anat.) oko, organ čula vida ◊ mĭ-a tunat prașu în uokĭo-l stîng — upao mi je trun u levo oko ◊ am vaḑut ku uoki miĭ video sam svojim očima ◊ fată ku uoki ńegri — crnooka devojka 2. vid, vidokrug ◊ ăl vaḑuĭ kalumĭa kum zbuară pi śer, ș-odată mi sa pĭerdu đin uokĭ, da śerĭu sańin, fara nuvirĭ — video sam ga dobro kako leti nebom, i odjednom mi se izgubi iz vida, a nebo vedro, bez oblačka ◊ batrîn, ama înga are uokĭ buń — star, ali još uvek ima dobar vid 3. (fig.) pažnja, budnost, opreznost ◊ će duś la ĭel, ama bagă sama, țîńe uoki đeșkiș, kă nu șćiĭ śe ć-așćată — ideš kod njega, ali pazi, drži oči otvorene, jer ne znaš šta te čeka [Por.]  (Ima umotvorina!)[Vidi]

11  veśin  vecin  сусед  veśin (mn. veśiń) (i. m.) — (zast.) sused, komšija ◊ ĭuo am trait bińe ku veśińi miĭ, numa kîta ku veśina am fuost kam ńibunaćik — ja sam dobro živeo sa mojim susedima, samo sam sa susetkom bio malo nevaljao ♦ sin. komșîĭe, komșîu [Por.]   (Ima umotvorina!)[Vidi]

1000  vorbarĭ  vorbari  речник  vorbarĭ (mn. vorbarĭе) [akc. vorbаrĭ] (i. m.) — rečnik ◊ vorbarĭu nuostru a adunat o miĭe đi vuorbĭe numa la „a” șî la „b” — naš rečnik je sakupio hiljadu reči samo na slovo „a” i „b” [Por.] ∞ vorbi  [Vidi]

2339  źungĭa  junghia  заклати  źungĭa (ĭuo źungîĭ, ĭel źungîĭe) [akc. źungĭa] (gl. p. ref.) — (fig.) zaklati, preklati, zatreti; slomiti; uništiti ◊ prinsăĭ bugarĭu, fata mînsa, șă-l trăbui źungĭa frumuous, ama-ĭ miĭ nu-m đațără — uhvatih Bugarina, majčicu mu, i trebaše ga lepo zaklati, ali mi moji ne dadoše [Mlava] ♦ dij. var. žungĭa [Por.]  [Vidi]


NASTAVAK PRETRAGE PO OBLASTIMA USMENE KNJIŽEVNOSTI ?

ŠAlJI KOMENTAR:
TRIMITE COMENTARUL
:

66188 
aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź