Reč mińe nije obrađena kao osnovna reč!

Reč mińe u karticama drugih reči
BrVlaškiRumunskiSrpskiGnezdo reči  Reč u umotvorinamaAkcija
350  adurmit  adormit  успаван  adurmit (adurmită) (mn. adurmiț, adurmiće) [akc. adurmit] (prid.) — 1. uspavan ◊ adurmită, pi mîna luĭ, am visat kum zbuor pi śĭerĭ — uspavana, na njegovoj ruci, sanjala sam da letim po nebu [Crn.] 2. pospan ◊ duarme bińe, să nu viń adurmit la lukru — spavaj dobro, da ne dođeš pospan na posao 3. (i. m.) dremež, pospanost ◊ s-a pus un adurmit pi mińe uhvatio me neki dremež [Por.] ∞ adurmi  [Vidi]

114  alîăturĭ  alături  уз  alîăturĭ [akc. alîăturĭ] (pril.) — uz, kraj, pored ◊ stîăĭ alîăturĭ ku mińe stani uz mene ◊ am fuost alîăturĭ ku ĭel kînd la lovit saźata în pĭept — bio sam uz njega kad ga je metak pogodio u grudi [Crn.] ♦ dij. var. alăturĭ [Kmp.]   [Vidi]

787  aman  aman  аман  aman [akc. aman] 1. (uzv.) — aman, uzvik prekljinjanja: pobogu! zaboga! milost! ◊ aman, brĭe, lasî-će đi mińe, nu ma nîkažî — aman, bre, mani me se, nemoj me mučiti 2. (pril.) (fig.) šipak; nikad, nikako ◊ aman îț măĭ întuarśe ĭel bańi — šipak će ti on vratiti pare ◊ ĭa pļekat muĭarĭa, aman măĭ vińe la ĭel — napustila ga je žena, nikad mu se neće vratiti [Por.]   [Vidi]

321  amar  amar  горчина  amar (mn. amarurĭ) [akc. amar] (i. m.) — 1. gorčina, gorak ukus (obično za namirnice) ◊ amaru-n lapće ĭe đin ĭarbă, kare a paskuto uoiļi — gorčina u mleku je iz trave koju su pasle ovce 2. (fig.) gorak i čemeran život ◊ am pļakat ku amaru-n mińe otišao sam pun gorčine [Crn.] ♦ dij. var. amară ◊ an traĭit numa ku durĭerĭ șî amară — živeo sam samo s bolom i gorčinom [Por.] ∞ amarî  (Ima umotvorina!)[Vidi]

463  andîra  întărâtă  задиркивати  andîra (ĭuo ma andîr, ĭel sa andîră) [akc. andîra] (gl. p. ref.) — 1. zadirkivati, izazivati, provocirati ◊ kopilo-la sî andîră đi mińe ono dete me zadirkuje ◊ nu ći andara — ne provociraj ◊ andîră pi draku — izaziva đavola [Crn.] 2. var. andără ◊ nu măĭ ma andăr đi ĭel — neću ga više zadirkitvati ♦ sin. dîra [Por.]   [Vidi]

240  apukatură  apucătură  грип  apukatură1 (mn. apukaturĭ) [akc. apukatură] (i. ž.) — (med.) 1. prehlada, grip (lat. influentia) ◊ am raśit șî ma trĭaśe apa, ka kînd o sî sa pună apukatu pi mińe prehladio sam se i probija me znoj, kao da će me uhvatiti grip 2. razne bolesti stomaka, glave i sl. ◊ apukatu sa ḑîs la măĭ mulće buaļe, nu numa la buaļe dusă đin raśală — pod gripom su se podrazumevale razne bolesti, ne samo one nastale od prehlada ♦ var. apukatu ◊ l-a prins apukatu, s-a pus apukatura pi ĭel — uhvatio ga je grip (ili neka druga bolest, koja je propraćena drhtavicom i temperaturom) ◊ đeskînćik đi apukatu, đi apukatură — bajalica protiv gripa [Por.] ∞ apuka  [Vidi]

232  arata  arăta  показивати  arata (ĭuo arăt, ĭel arată) [akc. arata] (gl. p.) — 1. pokazivati, prikazivati, ukazivati ◊ puvesta, ama nu arata ku mîna kîtra mińe pričaj, ali nemoj pokazivati rukom na mene 2. otkrivati, obelodanjivati ◊ spuńeț lukru, să nu ći arăt ĭo — priznaj delo, da te ne otkrijem ja 3. dokazivati ◊ tare đi kap, amunka uomu puaće-ĭ arata kă nu vorbĭașće đirĭept — tvrdoglav, teško mu čovek može dokazati da nije u pravu [Por.]   (Ima umotvorina!)[Vidi]

259  askuțîtură  ascuţitură  оштрица  askuțîtură (mn. askuțîturĭ) [akc. askuțîtură] (i. ž.) — 1. oštrica, sečivo ◊ a-ntuors kuțîtu ku askuțîtura kîtra mińe, ama ĭuo-l prinsăĭ đi mînă — okrenuo je nož sa oštricom prema meni, ali ja sam ga uhvatio za ruku 2. (geog.) šiljak, vrh; oštar prevoj ◊ kînd m-am dus la baśiĭe, măĭ grĭeu mĭ-a fuost la Pĭatra galbină să trĭek pista askuțîtura kîrși — kad sam išao na bačiju, najteže mi je bilo da kod Žutog kamena pređem preko oštrice krša [Por.] ∞ askuțî  [Vidi]

270  aspru  aspru  храпав  aspru (aspră) (mn. aspri, aspre) [akc. aspru] (prid.) — 1. hrapav, ima neravnu, oštru površinu ◊ đi kaśulă ĭe bună pĭaļa đi uaĭe ku lîna aspră — za šubaru je dobra ovčja koža sa oštrom vunom 2. (za vreme) oštar vetar, oštra zima ◊ baće un vînt aspru — duva neki oštar vetar ◊ ĭarna-sta ĭe koźa aspră — ova zima je veoma oštra 3. (za emocije) ljut, narogušen ◊ sa-ntuarsă aspru kîtră mińe, kî fu rău mîńiĭuos — okrenuo se oštro prema meni, jer beše jako ljut [Crn.] ♦ dij. var. aspur [Por.] ∞ aspri  (Ima umotvorina!)[Vidi]

305  aśi  aci  ту  aśi [akc. aśi] (pril.) — tu, na to mesto (za prostor u blizini sagovornika) ◊ lasă aśi — ostavi tu ◊ aśi am fuost — tu sam bio [Crn.] ♦ var. aśiĭa ◊ kînd ḑîk „lasă aśi (aśiĭa)”, tu laș śeva lînga ćińe, da kînd ḑîk „lasă aiś”, laș lînga mińe kad kažem „aśi”, ostavljaš nešto pored sebe, (u tvojoj blizini), a kada kažem „aiś”, ostavljaš nešto pored mene (u mojoj blizini) [Por.]   [Vidi]

5151    aș  бих   (gl. pom.)bih, bi ◊ aș veńi, ama nu ma lasă parințî — došao bih, ali me ne puštaju roditelji ◊ aș kînta, kînd aĭ vrĭa tu, or ar vrĭa ĭa să kîntaț ku mińe pevao bih, kad bi hteo ti, ili bi htela ona da pevate sa mnom [Por.] ♦ dij. var. raș (Rašanac) [Mlava]  [Vidi]

459  ba  ba  не  ba (part.) — ba, ne, jok; đa 1. označava negaciju ◊ Aĭ fuost la lukru? - Ba! — Da li si bio na poslu? - Ne! ◊ (u izr.) ba, ĭuo — jok, ja (ne ja, nisam ja) 2. označava neodlučnost, ili dilemu ◊ ba vrĭeĭ, ba nu vrĭeĭ — čas hoćeš, čas nećeš ◊ ba-n kuaś, ba-n koluo — čas ovamo, čas onamo; đa tamo, đa vamo [Crn.]  (Ima umotvorina!)[Vidi]

512  barbațîașće  bărbătește  мушкарачки  barbațîașće [akc. barbațîașće] (pril.) — muškarački, na muški način; muški; snažno ◊ puńe umîru barbațîașće — podmetni rame muški [Crn.] ∞ barbat  (Ima umotvorina!)[Vidi]

564  bažuokură  batjocură  шала  bažuokură (mn. bažuokurĭ) [akc. bažuokură] (i. ž.) — 1. šala, zadirkivanje ◊ nu ći mîńiĭa, aĭa ĭe numa o bažuokură — ne ljuti se, to je samo jedna šala ◊ bažuokură kopilarĭaskă — dečja šala 2. ismevanje, zbijanje šale na nečiji račun ◊ prĭa mulće bažuokurĭ sa puvestîăsk đi mińe pin sat — previše me ismejavaju po selu ♦ / < baće — zbija + žuok — igra, šala [Por.] ∞ bažukuri  [Vidi]

623  bîrbarit  nivelat  изједначен  bîrbarit (bîrbarită) (mn. bîrbariț, bîrbariće) [akc. bîrbarit] (prid.) — izjednačen, ujednačen, poravnat, izravnat ◊ în tuot fĭeļu ĭe bîrbarit ku mińe na svaki način je izjednačen sa mnom ◊ a bîrbarit drumu pi kulmĭe — poravnali su put na kosi [Por.] ♦ dij. var. barbarit [Crn.] ∞ bîrbari  [Vidi]

568  bĭare  bere  пиће  bĭare (mn. bĭerĭ) [akc. bĭare] (i. m.) — piće, prvenstveno alkoholno ◊ asta ĭe prĭa multă bĭare đi nuoĭ duoĭ — ovo je previše pića za nas dvojicu ◊ bĭare dulśe — slatko piće ◊ la prins bĭarĭa — uhvatilo ga piće, opio se ◊ grĭeu ĭe la bĭare — teško podnosi piće, postaje „težak” kad se opije ◊ dăĭ pi la mińe la o bĭare — navrati kod mene na po piće ◊ am adunat pruńe, kuok kazanu șă fak rakiu să am bĭare đi prazńik — skupio sam šljive, ložim kazan da ispečem rakiju, da imam piće za slavu ♦ up. bautură [Por.] ∞ bĭa  [Vidi]

831  blažîn  blajin  блажен  blažîn (blažînă) (mn. blažîń, blažîńe) [akc. blažîn] (prid.) — blažen, blag, nežan ◊ blažînă ka fluarĭa — nežna kao cvet ◊ fata ĭe blažînă la katatură, șî narau blažîn arĭe — devojka ima nežan pogled, i blagu narav ima ♦ (pril.) nežno ◊ sî uĭtă blažîn kîtră mińe gleda nažno prema meni [Crn.] ◊ ano-sta am fakut rakiĭe blažînă, ńiś prĭa tarĭe, ńiś prĭa muaļe — ove godine sam ispekao blagu rakiju, nit prejaku, nit preslabu [Por.]  (Ima umotvorina!)[Vidi]

920  blîgoslovit  blagoslovit  благословен  blîgoslovit (blîgoslovită) (mn. blîgosloviț, blîgosloviće) [akc. blîgoslovit] (prid.) — blagosloven, koji je primio blagoslov ◊ sî fiĭe ļaku blîgoslovit, đi la mińe, șî đi la Maĭka Prĭastîśe — da bude lek blagosloven, od mene, i od Majke Prečiste (u basmi) [Por.] ∞ blîgoslovi  [Vidi]

1527  blînđață  blândeţă  милина  blînđață (mn. blînđețurĭ) [akc. blînđață] (i. ž.) — (psih.) (ret.) milina; blaženstvo; srsi ◊ askultaĭ kînćiku, șî ma prinsă o blînđață — slušao sam pesmu, i obuze me neka milina ◊ kînd guod ma uĭt vara đi pi śuaka-mĭa kum zavrńe suariļi, întuotđeuna trĭaśe pin mińe o blînđață kaldă — kad god leti sa svoga brda gledam kako zalazi sunce, uvek me probije neka topla milina [Por.] ♦ dij. var. blînḑîĭe [Crn.] ♦ dij. var. blînďață [Kmp.] ∞ înblînḑî  [Vidi]

1575  brățui  brăţui  паковати грање  brățui (ĭuo brîățui, akc. brîățui ĭel brîățuĭe, akc. brîățuĭe) [akc. brățui] (gl.) — pakovati nasečene lisnate grane na gomilu, pogodnu za nošenje do mesta gde se dene lisnik; u timočkom dijalektu: izdipliti ◊ tata darîmă la frunḑă, da ĭuo brîățuĭ, șî trag brațurļi pi žuardă dupa mińe, pănă la luok unđe muma grîmađiașće frunḑarĭu — otac kreše grane sa lišćem, ja ih pakujem u naramke, i te naramke prevlačim na štapu do mesta gde majka dene lisnik [Por.] ∞ braț  [Vidi]

1044  țarînă  ţărână  земља  țarînă (mn. țarîń) [akc. țarînă] (i. ž.) — zemlja, sitna zemlja ◊ kînd faś mușuruoń la kukuruḑ, gramađașće țarînă la radaśină — kad zagrćeš kukuruz, nagomilaj zemlju oko korena [Crn.] ◊ kînd sa-ngruapă al muort, sa lapîdă kîta pomînt pi ļagînu luĭ, șî sa ḑîśe să-ĭ fiĭe țarîna ușuară — kada se pokojnik spušta u grob, baca se malo zemlje na njegov sanduk, i kaže se neka mu bude laka zemlja ♦ sin. pomînt [Por.]  (Ima umotvorina!)[Vidi]

1078  țîĭe  ţie  теби  țîĭe [akc. țîĭe] (zam.) — 1. tebi ◊ ĭuoće țîĭe o pară, da șî țîĭe una, sî nu ći mîńiĭ — evo tebi jedna kruška, a i tebi jedna, da se ne ljutiš [Crn.] 2. ti ◊ țîĭe țî śudă pi mińe, ama n-aĭ đi śe, kă nu mis đevină — ti si ljut na mene, ale nemaš zašto, jer nisam kriv ♦ up. îț [Por.]  [Vidi]

1052  țîńa  ţinea  држати  țîńa (ĭuo țîn, ĭel țîńe) [akc. țîńa] (gl.) — 1. držati, pridržavati ◊ muĭarĭa a țînut frîu, da uomu ku umîru supus a țînut karu sî nu să rastuarńe — žena je držala uzde, a muž je podmetnutim ramenom pridržavao kola da se ne preture 2. posedovati, imati ◊ Vuoĭna Duman țîńe muĭarĭe đin Vaļakuańa — Vojin Duman ima ženu iz Valakonja 3. zadržavati ◊ ma țînu la vuorbă pînă-n zavrńitu suariluĭ — zadržao me u razgovoru do zalaska sunca 4. pratiti, ići za nekim ◊ sî țînură kîńi đi mińe pîn nu trekuĭ konvĭeĭu — psi su me pratili dok ne pređoh krivinu 5. pamtiti ◊ tata-muoș a țînut minće mulće povĭeșć — moj pradeda je pamtio mnogo priča 6. držati nekome stranu, braniti ga ◊ muma mi-a țînut parće kînd a vrut tata sî ma bată — majka me branila kad je otac hteo da me bije 7. pratiti nekoga ili nešto pogledom ◊ țîńe uoki la ĭa pînă trăśe pi drumu — prati je pogledom dok prolazila putem 8. čuvati ◊ țîńe dăćinļi aļi batrîńe — čuva stare običaje [Crn.] 9. biti u vanbračnoj ljubavnoj vezi ◊ aldrakuluĭ uom a fuost, s-a țînut ku mulće muĭerĭ — vragolast čovek je bio, imao je mnogo ljubavnica [Por.]  (Ima umotvorina!)[Vidi]

1160  ćirikaĭală  ciricăială  цвркутање  ćirikaĭală (mn. ćirikaĭelurĭ) [akc. ćirikaĭală] (i. ž.) — (onom.) (ornit.) 1. cvrkutanje, čijukanje ◊ đin padurĭe s-auđe ćirikaĭală tarĭe — iz šume se čuje glasno cvrkutanje 2. (fig.) a. čavrljanje, ćaskanje, brbljanje ◊ s-auđe ćirikaĭală ka la tuors — čuje se čavrljanje kao na prelu [Crn.] b. očijukanje, tepanje, domunđavanje ◊ lasîće đi ćirikaĭală, numa dakă țî drag đi mińe, spuńe đeșkis — mani se „čijukanja”, nego ako me voliš, kaži otvoreno ◊ o sî va ĭasă ćirikaĭala-ĭa pi nas — ima da vam izađe to domunđavanje na nos ♦ dij. var. ćirikaitu [Por.] ∞ ćirik!  [Vidi]

2481  ćistuoćiță  cistociţă  чистачица  ćistuoćiță (mn. ćistuoćiț) [akc. ćistuoćiță] (i. ž.) — (srb.) (inov.) čistačica ◊ așćetaĭ tuota ḑîua într-un kuodńik să vină duolturu, la urmă nu veńi duolturu numa veńi o ćistuoćiță șî sa luvă dupa mińe đ-akolo — čekao sam čitav dan u jednome hodniku da dođe doktor, na kraju ne dođe doktor nego dođe jedna čistačica, i otera me odande [Por.] ∞ ćistî  [Vidi]

1166  ćiz  tiz  имењак  ćiz (mn. ćiž) (i. m.) — imenjak ◊ ćizu a mĭeu a kapatat poziu đi sud — moj imenjak je dobio poziv za sud [Crn.] ◊ a brĭe ćuzuļe, așa tu vorbĭeșć đi mińe? — a bre imenjače, tako ti govoriš o meni? [Por.]   [Vidi]

1365  da  da  дати  da2 (ĭuo dau, ĭel dîă) (gl.) — dati, davati; pružiti; predložiti; dodeliti; pokloniti; ići; udariti ◊ nu-ĭ da bań, k-îĭ dîă pi bĭare — ne daj mu novac, jer će ga dati na piće ◊ ĭ-a dat în gînd — setio se (palo mu je na pamet) ◊ s-a mîńiĭat, nu măĭ dîă pi la mińe naljutio, više ne svraća kod mene ◊ vaka nu sa dîă la źug — krava ne prihvata jaram ◊ ĭuo am dat pi đin đal, da ĭel pi đin vaļe — ja sam išao gornjom stranom, a on donjom ◊ țîńće bińe, nu ći da — drž’ se dobro, ne daj se ◊ tare đi kap, nu sa dîă la ńima — tvrdoglav, ne sluša nikog ◊ kînd îț dau o palmă, vĭeḑ stîaļe vĭerḑ — kad ti udarim šamar, videćeš zelene zvezde [Por.]  (Ima umotvorina!)[Vidi]

1186  dadă  dadă  дада  dadă (mn. dađe) [akc. dadă] (i. ž.) — (srod.) (hip.) dada, naziv za stariju sestru ◊ fiva kopil, fiva fată, la suora măĭ batrînă trîabe sî ḑîkă „dadă” — bio dečak, bila devojčica, stariju sestru treba da oslovljava sa „dada” ◊ dada Mariĭa ĭe suora-mĭa măĭ mare — dada Marija je moja starija sestra ♦ (skr.) da ◊ da-Ļena a fuos’ ku doĭ ań măĭ mare đi kît mińe da(da) Lena je bila dve godine starija od mene ♦ up. nană [Por.] ∞ ńam  (Ima umotvorina!)[Vidi]

1781  dăruĭală  dăruiala  даровање  dăruĭală (mn. dăruĭeļe) [akc. dăruĭală] (i. ž.) — darovanje, deljenje darova, poklona ◊ m-am amînatat đi dăruĭala guovi la nuntă, șî ĭa s-a mîńiĭat pi mińe zakasnio sam za darovanje mlade na svadbi, i ona sa naljutila na mene ♦ var. dăruitu [Por.] ∞ dărui  [Vidi]

3861  dăzńață  d‑azneață  јутрос  dăzńață [akc. dăzńață] (pril.) — jutros ◊ ĭo dăzńață će văzuĭ, kînd am trekut pă drum, da tu pă mińe nu — ja te jutros videh, kad sam prolazio putem, a ti mene nisi [Rom.] ♦ dij. var. đesńață [Por.][Crn.]  [Vidi]

1294  drîmbońală  drâmboneală ?  дромбуљање  drîmbońală (mn. drîmbońelurĭ) [akc. drîmbońală] (i. ž.) — 1. (muz.) drombuljanje, sviranje na drombuljama ◊ đi vrunđiva s-auđe o drîmbońală — od nekuda se čuje neko drombuljanje 2. (fig.) (pej.) nevezan i nerazgovetan govor, gunđanje; iskidan i nerazamuljiv govor propraćen grlenim tonovima ◊ n-o-nțaļeg ńimika, numa drîmbuańe dupa mińe ništa je ne razumem, samo drombulja zamnom [Crn.] ♦ dij. var. zdrîmbońală ◊ astupî-će, drakuluĭ, odată, nu măĭ zdrîmbońa atîta, ći askultă drumașî, șî sa rîd đi ćińe — ućiti, dođavola, već jednom, nemoj da drombuljaš toliko, slušaju te prolaznici, i smeju ti se [Por.] ∞ drîmbońi  [Vidi]

1348  drîsman  drâsman ?  дроњак  drîsman (mn. drîsmańe) [akc. drîsman] (i. m.) — 1. dronjak, iznošen ili pocepan deo odeće ◊ am fuost sarak, n-am avut țuaļe, am purtat ńișći drîsmańe rupće — bio sam siromah, nisam imao odelo, nosio sam neke pocepane dronjke ◊ drîsman s-a ḑîs la un fĭeļ đi pînḑă supțîrĭe, kare s-a țasut atîta đi rat đ-aĭ putut pin ĭa să trĭeś ku źeĭśtu, đin kare s-a kusut nadraź đi uamiń đi vară, đi să ļi fiĭe la uamiń rakuare pănă lukră — drsman se zvala jedna vrsta tankog platna, koje se tkalo tako retko da si mogao kroz njega prst da provučeš, od koga su se šile letnje muške pantalone, da bi muškarcima bilo sveže dok rade (Rudna Glava) 2. preveliki deo odeće ◊ mĭ-a kusut muĭarĭa un drîsman đi kimĭașă, stă pi mińe ka slamńaku — sašila mi je žena preveliku košulju, stoji na meni kao slamarica (Tanda) ♦ var. drîzman (Tanda) [Por.] / < srb. drzman < tur. dizman, dizmenkrupan čovek, visok i korpulentan čovek (Sursa: Škaljić, exp. Durlić )   (Ima umotvorina!)[Vidi]

1267  dud  dud  дуд  dud (mn. duḑ) (i. m.) — (bot.) dud (Morus) ◊ am oltańit un dud, ș-am vaḑut kî s-a prins — kalemio sam dud, i video sam da se primio a. ◊ dud đ-aĭ albĭ (Morus alba) — beli dud ◊ am în obuor un dud đ-aĭ albĭ, batrîn ka mińe imam u dvorištu beli dud, star koliko i ja b. ◊ dud đ-aĭ ńegi (Morus nigra) — crni dud ◊ nuĭe ļiemnu duduluĭ ńegru, numa ĭel faśe duđe ńagrĭe — nije dudovo drvo crno, nego ono rađa crne dudinje [Crn.] ♦ sin. ĭagud [akc. ĭagud] (Krepoljin) [Mlava]   [Vidi]

1340  dukĭan  dugheană  дућан  dukĭan (mn. dukĭanurĭ) [akc. dukĭan] (i. m.) — dućan, gradska prodavnica tekstilne ili zanatske robe ◊ kumparaĭ în dukĭan un kîlțan đi mińe, da đi muĭarĭe pînḑă đi krețan — bio sam u dućanu i kupio sebi košulju, a ženi platno za suknju [Crn.] ♦ sin. dugaĭe [Por.]   [Vidi]

1768  durimĭe  durime  бољка  durimĭe (mn. durimĭ) [akc. durimĭe] (i. ž.) — (med.) boljka ◊ s-a pus pi mińe o durimĭe grĭa — spopala me neka teška boljka ♦ var. durĭare [Por.]  [Vidi]

1300  durmi  dormi  спавати  durmi (ĭuo duorm, ĭel duarmĭe) [akc. durmi] (gl.) — spavati ◊ sî puaće durmi pi kapatîń, da șî-n piśuarĭe, kînd ći prinđe nužda — može se spavati na jastuku, a i stojeći, kad te pritisne muka [Crn.] ◊ ma adurmi ku povasta, ama nu putuĭ mult sî duorm, kî-nśepură tuoț sî sa rîdă đi mińe uspavao me je pričom, ali nisam mogao dugo da spavam, jer su počeli svi da mi se smeju [Por.] up. adurmi  [Vidi]

1422  đes  des  чест  đes (đasă) (mn. đeș, đasă) (prid.) — 1. (za vreme) čest, koji se ponavlja u kratkim vremenskim razumacima ◊ s-a momit, șî đes vińe pi la mińe navadio se, i često dolazi kod mene 2. (za prostor) zbijen, gust, koji se nalazi na manjem rastojanju ◊ rîndurļi đi kukuruḑ sînt pusă đasă — redovi kukuruza su gusto posejeni [Crn.] ◊ padurĭe đasă — gusta šuma ◊ măĭ đes — (komp.) češće; gušće; zbijenije ♦ var. đies [Por.]   [Vidi]

1675  đi  de  од  đi (predl.) — a. od ◊ ļingura ĭe fakută đi ļiemn — kašika je napravljena od drveta ◊ kînd am pļekat đi la vuoĭ, m-a prins pluaĭa — kad sam pošao od vas, uhvatila me kiša b. sa ◊ pluaĭa vińe đi la apus — kiša dolazi sa zapada c. iz- ◊ ușa ĭe înkisă đinuntru — vrata su zaključana iznutra d. za ◊ a kumparat șî đi mińe kupio je i za mene ◊ ak đi kusut — igla za šivenje c. o ◊ vorbim đi ĭel — govorimo o njemu ♦ var. đe [Por.] dij. var. , dîă [Hom.][Mlava][Bran.][Stig] ♦ dij. var. ďe [Kmp.] ∞ đe  [Vidi]

1741  đidat  dedat  навикнут  đidat (đidată) (mn. đidaț, đidaće) [akc. đidat] (prid.) — naviknut, priviknut, odat, predat; posvećen ◊ s-a đidat la furaluk, șî nu krĭed k-o să skîape đi-nkisuare — odan je krađi, i ne verujem da će izbeći zatvor ◊ s-a pus pi mińe tuoț să ma marit dupa ĭel, șî la urmă ĭuo m-am đitad, n-am avut unđe — navalili su svi na mene da se udam za njega, i ja sam se na kraju predala, nisam imala kud ◊ s-a đidat la karće, ș-a gaćit șkuala — posvetio se knjizi, i završio školu ♦ var. đedat [Por.] ∞ đida  [Vidi]

1664  đikît  decât  него  đikît [akc. đikît] (pril.) — nego; od; ako ◊ alta nuĭe, frațîluor, đikît sî fuźim đ-aiśa — druge nema, braćo, nego da bežimo odavde ◊ măĭ mare oțoman đikît śi ĭe ĭel, nu ma ĭastă pi lume — većeg lopova nego što je on, nema više na svetu ◊ kum puaće ĭel să fiĭe măĭ bun đikît mińe? — kako on može biti bolji od mene? ◊ đikît va fi aĭa așa, nuoĭ o să perim — ako to bude tako, mi ćemo izginuti [Por.] ∞ kît  [Vidi]

1709  điodată  deodată  одједном  điodată [akc. điodată] (pril.) — odjednom, iznenada ♦ skr. đodată ◊ fu mĭarńik, șî đodată sari la mińe, vrĭa sî sa bată — beše miran, i odjednom skoči na mene, hoće da se bije ♦ / đi +odată [Por.] ∞ odată  [Vidi]

1610  đizgoļi  dezgoli  разголитити  đizgoļi (ĭuo ma đizgoļiesk, ĭel sa đizgoļiașće) [akc. đizgoļi] (gl. p. ref.) — razgolititi (se), skinuti se go, svući (se); otkriti (se) ◊ nu traźa pîătura đi pi mińe, nu ma đizgoļi kî mi frig — ne skidaj ponjavu sa mene, nemoj me otkriti jer mi je hladno ◊ kînd vrĭeĭ sî skuoț puomu đin pomînt, tu măĭ întîń iĭ đizgoļieșć rîdaśińiļi — kad hoćeš da izvadiš voćku iz zemlje, ti joj najpre razgolitiš korenje ♦ sin. đizbraka, đistruka ♦ supr. astruka [Por.] ∞ guol  [Vidi]

2043  față  faţă  лице  față (mn. fĭață) [akc. față] (i. ž.) — lice; prednja strana 1. (anat.) ljudsko lice ◊ fața uomuluĭ kuprinđe frunća, uoki, nasu, obrazu, gura șî barba — lice kod čoveka obuhvata čelo, oči, nos, obraz, usta i bradu ◊ kare ĭe vićaz, întuarśe fața kîtra uom, șî-ĭ tuot đeșkis în uokĭ onaj ko je hrabar, okreće lice prema čoveku, i kaže mu sve otvoreno u lice (Rudna Glava) [Por.] ◊ sî-ntuarsă ku fața kîtră mińe, șî roșî ka raku — okrenu se licem prema meni i pocrvene kao rak (Osnić) [Crn.] 2. gornja ili prednja strana predmeta ◊ puńe pîătura pi pat ku fața-n sus — stavi ponjavu na krevet sa licen na gore 3. (reljef) osunčana, prisojna strana ◊ fața ĭe pomîntu întuors kîtra suare — „faca” je zemljište okrenuto suncu (Tanda) [Por.] ◊ în față mîĭ îndată rasîarĭe kukuruḑu, kî ĭe pomîntu mîĭ kalduruos — u prisoju ranije niče kukuruz, jer je zemlja toplija (Osnić) [Crn.] 4. (prostor) lice mesta ◊ a ĭeșît în fața luokuluĭ, adunat marturi, ș-aratat k-a vorbit đ-adaverĭe — izašao je na lice mesta, okupio je svedoke, i dokazao da govori istinu (Rudna Glava) 5. (top.) šumska parcela na prisojnoj strani, označena imenom vlasnika, veličinom, ili nekim karakterističnim objektom ◊ Fața mikă (or mare) — Malo (ili veliko) prisoje ◊ Fața lu Ĭuon — Jonovo prisoje (Tanda) ◊ Fața muori — Vodenično prisoje (prisojna strana iznad vodenice) (Crnajka) 6. (za doba dana) osvit, praskozorje ◊ aĭa a fuost în față đi ḑîuă — to je bilo u osvitu dana (Blizna) ♦ up. firĭe ♦ supr. duos [Por.]  (Ima umotvorina!)[Vidi]

2038  fatuĭ  vătui  младо јаре  fatuĭ (mn.) [akc. fatuĭ] (i. m.) — (zool.) mlado jare ◊ ĭuo am treĭ fatuĭ, unu l-am skopit, să-l rańesk șî să-l taĭ, a doĭļa o să-l vind, a treĭļa o să-l las dă mińe dă domazluk — ja imam tri mlada jareta, jednog ću da uštrojim za tov, drugog ću prodati, a trećeg ću ostaviti za domazluk [Stig] ♦ dir. var. vatuĭ (Plavna) [Pad.], Rudna Glava [Por.] ∞ ĭed  [Vidi]

1925  feriku  ferice  срећа  feriku (mn. ferikurĭ) [akc. feriku] (i. s.) — (psih.) sreća, zadovoljstvo, blagostanje, spokojstvo, mir ◊ feriku đi mińe blago meni ◊ feriku șî blagu đi ćińe kînd aĭ skapat đi la muarće — sreća tvoja i blago tebi što si utekao od smrti ♦ var. ferigu [Por.]  [Vidi]

1916  firoćină  fierotină  гвожђурина  firoćină (mn. firoćiń) [akc. firoćină] (i. ž.) — (augm.) 1. gvožđurina, naročito predmet od gvožđa nejasne namene ◊ gasîĭ o firoćină ruźińită-n drum, ș-o luvaĭ ku mińe s-o pun bińe, îm va trîbui đi śuava — nađoh na putu jednu zarđalu gvožđurinu, i ponesoh je da je sačuvam, možda će mi zatrebati za nešto 2. gvožđurija, gomila gvožđa ◊ pļină ĭe kuzńița đi firoćiń — puna je kovačnica gvožđurije [Por.] ∞ fĭer  [Vidi]

2923  fîrșî  fârșî  завршити  fîrșî (ĭuo fîrșîăsk, ĭel fîrșîașće) [akc. fîrșî] (gl. p.) — završiti, dovršiti neku aktivnost ◊ dupa śe fîrșîăsk sapatu la mińe, vin sî ț-ažut șî fîrșîșć șî tu — kad završim kopanje kod mene, doći ću da ti da pomognem da završiš i ti ◊ đi pi fuga s-a fîrșît luna — brzo je protekao mesec ◊ ma mir kînd a fîrșît ĭel kil-aĭa ku rakiu, kă ĭerĭ în kilă a fuost măĭ mult đi žumataće — čudi me kad je on dovršio taj litar rakije, jer je juče u flaši bilo više od pola ◊ ăl fîrșîașće frika, kînd triĭaśe nuapća pi lînga morminț — preseče ga strah, kad noću prolazi pored groblja ♦ var. (inov.) sfîrșî ♦ sin. gaći [Por.]   [Vidi]

2052  flokan  flocan  четник  flokan (mn. flokań) [akc. flokan] (i. m.) — 1. (pej.) četnik, pripadnik četničkog pokreta za vreme Drugog svestkog rata ◊ rău a fuost đi vrĭamĭa đi rat, vin mńamțî: fuź, vin flokańi: fuź, vin părtizańi: fuź, nu șćiĭ đi kare s-ći pazășć — zlo je bilo za vreme rata, idu Nemci: bež’, idu četnici: bež’, idu partizani: bež’, ne znaš s koje strane da se čuvaš 2. (za čoveka) bradonja, koji pušta bradu i kosu ◊ đi bătrîńață uamińi nu sa ras șă nu sa tuns numa kînd a fuost în vrun žăļ mare, đi flokań lumĭa s-a ćemut — nekada se ljudi nisu brijali i šišali samo kada su bili u nekoj velikoj žalosti, od bradonja ljudi su se bojali 2. (za dlakavog psa) rundov ◊ nu m-am ćemut să fiu sîngur ku uoĭļi-n munće, kă am avut duoĭ flokań ku mińe nisam se bojao da budem sam sa ovcama u planini, jer sam imao dva rundova sa sobom [Por.] ∞ fluok  [Vidi]

1989  fļuțaĭală  fliuţăieală  шамарање  fļuțaĭală (mn. fļuțaĭelurĭ) [akc. fļuțaĭală] (i. ž.) — (onom.) šamaranje, udaranje pljuski ◊ fi mĭarńik, kă kapiț așa o fļuțaĭală đi la mińe, đi muśi o sî-ț zbuare đi pi nas — budu miran, jer ćeš tobiti takvo šamaranje od mene, da će ti sline leteti iz nosa [Por.] ∞ fļuț  [Vidi]

1988  fļuță  fliuţe  пљуска  fļuță (mn. fļuț) [akc. fļuță] (i. ž.) — pljuska, šamar ◊ fi bun, să nu kapiț o fļuță đi la mińe budi dobar, da ne dobiješ jednu pljusku od mene [Por.] ∞ fļuț  [Vidi]

2382  frikă  frică  страх  frikă (mn. friś) [akc. frikă] (i. ž.) — (psih.) strah ◊ s-a pus frika pi mińe spopao me je strah ◊ frikă mare — veliki strah ◊ s-a skuturat đi frika kînd a trĭekut odată nuapća pi lînga morminț, șî đ-atunśa ńiś ḑîua nu trĭaśe pi akolo — potres’o se od straha kada je jednom noću prošao pored groblja, i otada nji danju ne prolazi tuda [Por.]   [Vidi]

2704  gĭorțaĭală  ghiorţaială  крчање  gĭorțaĭală (mn. gĭorțaĭaļe) [akc. gĭorțaĭală] (i. ž.) — (onom.) krčanje praznih creva ◊ nu mis flomînd, da s-a pus o gĭorțaĭală pi mińe, puaće fi vro buală — nisam gladan, a spopalo me je krčanje creva, možda je neka bolest ♦ var. gĭorțońală [Por.] ∞ gĭorț  [Vidi]

4993  grĭață  greață  мучнина  grĭață (mn. grĭețurĭ) [akc. grĭață] (i. ž.) — (med.) mučnina ◊ grĭața țîńe o vrĭame, da kînd ma razbĭașće, sa puńe vîrsatura pi mińe mučnina me drži neko vreme, a kad me savlada, spopadne me povraćanje [Por.] ∞ grĭeu  [Vidi]

5968  împrumut  împrumut  зајам  împrumut (mn. împrumuturĭ) [akc. împrumut] (i. s.) — zajam, pozajmica ◊ nu sa puaće traĭi fara împrumuturĭ, kî ĭe tuot skump, da plățîļi sînt miś — ne može se živeti bez zajmova, jer je sve skupo, a plate su male ◊ đes a luvat împrumut đi la mińe, śikă, numa să arańaskă kopiĭi — često je uzimao zajam od mene, veli, samo da prehrani decu ♦ var. înprumut ♦ var. prumut [Por.] ∞ împrumuta  [Vidi]

4653  înđisară  îndeseară  увече  înđisară [akc. înđisară] (pril.) — uveče ◊ a înbunat kă vińe înđisară la mińe obećao je da će doći uveče kod mene ◊ așćată ibuomńiku să-ĭ vină înđisară, în kapu murguluĭ — čeka ljubavnika da joj dođe uveče, u sumrak ♦ sin. astară [Por.] ∞ sară  [Vidi]

2880  întođeuna  întotdeauna  увек  întođeuna [akc. întođeuna] (pril.) — uvek, svakad, u bilo koje vreme ◊ întođeuna, kînd ma duk la ĭel, ĭel sa skuală șî-n dă mînă — uvek, kad idem kod njega, on ustaje i pruža mi ruku ♦ var. întuđiuna ◊ dăĭ pi la mińe întuđiuna kînd puoț — navrati kod mene uvek kad možeš ♦ var. întotđeuna ♦ / în + to[t] + đe + una [Por.] ∞ tout  [Vidi]

5055  kald  cald  топло  kald (kaldă) (mn. kalḑ, kalđe) [akc. kald] (prid.) — toplo ◊ a ĭeșît suariļi, afară ĭe tare kald — izašlo je sunce, napolju je jako toplo ◊ apa-n rîu ĭe kaldă, pućem ńi skalda kînd gaćim ku lukro-sta — voda u reci je topla, možemo se kupati kad svršimo s ovim poslom ◊ kînd sa uĭtă la mińe, ku uoki-ĭa aiĭ vînîț, miĭe îm fu kald la ińimă — kad me je pogledala tim njenim plavim očima, meni bi toplo oko srca ♦ supr. frig [Por.]  [Vidi]

5384  kata  căuta  тражити  kata (ĭuo kat, ĭel kată) [akc. kata] (gl. p.) — 1. tražiti, tragati ◊ nu kata bań đi la ĭel, kă nu-ț dă — nemoj tražiti pare do njega, jer ti neće dati ◊ kată pi draku — traži đavola 2. gledati, posmatrati ◊ śe kaț așa la mińe? — što me tako gledaš? 3. izgledati, biti tužan ◊ fata-sta kată rău, sigurat a lasato baĭatu — ova devojka izgleda tužno, sigurno ju je ostavio momak [Por.] ♦ dij. var. kăuta [Buf.]  (Ima umotvorina!)[Vidi]

2438  kît  cât  колико  kît, kîtă (pril.) (predl.) (zam.) — 1. (pril.) koliko ◊ kît a fi măĭ ramas pănă la urmă? — koliko li je još ostalo do kraja? ◊ spuńe kît mis datuorĭ, să plaćiesk șî sî ma duk bĭestrîga? — kaži koliko sam dužan, da platim i da odem bestraga? ◊ uĭće, kîtă lume s-adunat, ka la bîlś — gle, koliko se ljudi skupilo, kao na vašaru ◊ kîtă bańamă a fi strîvit, ńiś ĭel, saraku, nu șćiĭe — koliko li je novaca spljiskao, ni on, siroma, ne zna 2. (predl.) koliko ◊ śiare kît îț trîabe, nu măĭ mult — traži koliko ti treba, ne više ◊ pătura trăbe să fiĭe kît ĭe patu đi lung — ponjava treba da bude koliko je krevet dug ◊ să kumpirĭ moșîĭe pi kulme kît vĭeḑ ku uoki — da kupiš imanje na kosi koliko vidiš očima ◊ sî aļerź atîta kîtă pućarĭe aĭ — da trčiš toliko koliku snagu imaš 3. (zam.) koliko ◊ la kît sî vină (la kîće śasurĭ, pi śe vrĭame)? — u koliko da dođe (u koliko sati, u koje vreme)? ◊ kîtă vrĭame a trekut, da ĭel tuot țîńe minće — koliko je vremena prošlo, a on sve (=i dalje, još uvek) pamti ◊ a śerkat ĭel kît șî măĭ kît, ama nu ĭ-a mĭers la mînă — pokušao je on koliko puta, ali mu nije pošlo za rukom [Por.]   (Ima umotvorina!)[Vidi]

2423  kîtra  către  према  kîtra [akc. kîtra] (pril.) — prema, ka ◊ mĭarźe lupu pi pîrće kîtra mińe, da ĭuo ku mîńiļi guaļe — ide vuk prtinom prema meni, a ja goloruk ◊ nu vińe la mińe-n brață, numa spaĭmată sa traźe kîtra duos — ne dolazi meni u naručje, nego se prestrašena vuče prema šumi [Por.]  [Vidi]

3983  kunoșća  cunoaște  познавати  kunoșća (ĭuo kunuosk, ĭel kunoașće) [akc. kunoșća] (gl. p. ref.) — poznavati; upoznati ◊ a vrut sî sa kunuaskă ku mińe, ama miĭe baĭatu nu mi sa-mparut — hteo je da se upozna samnom, ali se meni momak nije dopao ◊ ńi kunoșćem înga đi miś — poznajemo se još od malena ◊ dakă nu sa kunuosk akuma, sa va kunoșća vrodată sigurat — ako se ne znaju sada, jednom će se upoznati sigurno [Por.]  [Vidi]

3364  kurînd  curând  скоро  kurînd [akc. kurînd] (pril.) — skoro, u bliskoj prošlosti, nedavno (uz predlog „đi”) ◊ a luvat đi kurînd bań înprumut đi la mińe, ș-akuma ĭară a veńit sî măĭ kaće — skoro je od mene uzeo novac na zajam, a sada je opet došao da traži još ◊ tuot ĭe ku rînd akuma, ama numa đi kurînd, înainće nu s-a șćut kare śe lukră — sve je u redu sada, ali samo od nedavno, ranije se nije znalo ko šta radi ♦ var. đi kurînd, îndată, đindată [Por.]  [Vidi]

2870  kurkan  curcan  ћуран  kurkan (mn. kurkań) [akc. kurkan] (i. m.) — 1. (ornit.) ćuran, mužjak ćurke ◊ numa sa umflă ka kurkanu, ginđiașće kî sa ćiame vrunu đi ĭel — samo se naduva ko ćuran, misli da ga se neko boji 2. (fig.) (folk.) muški ud ◊ fuź, fa, đi lînga mińe, kă nu șćiĭ, kum ĭe kurkanu-sta-l mĭeu, kînd sa îmflă — beži, sele, od mene, jer ne znaš kakav je ovaj moj „ćuran” kad se nakostreši [Por.] ♦ dij. var. kurkuoń (Jasikovo) [GPek] ∞ kurkă  (Ima umotvorina!)[Vidi]

6232  lunaćik  lunatic  јендомесечнк  lunaćik (lunaćikă) (mn. lunaćiś, lunaćiśe) [akc. lunaćik] (prid.) — (ver.) jednomesečnik, osoba rođena istog meseca ◊ lunaćik ĭe insă naskută tuot într-o lună ku mińe jednomesečnik je osoba rođena istog meseca sa mnom ◊ lunaćiśi sînt ļegaț ku o skrisă — jednomesečnici su vezani istom sudbinom ♦ up. ḑîvaćik [Por.] ∞ lună  [Vidi]

6316  lupada  lepăda  бацити  lupada (ĭuo lapîd, ĭel lapîdă) [akc. lupada] (gl. p. ref.) — baciti ◊ vuorbiļi lu muma nu măĭ zauĭt ńiśkînd: am vaḑut kă đin vuoĭ n-o sî fiĭe ńimika, kă lupadaț pîńa — reči moje majke neću zaboraviti nikad: videla sam da od vas neće biti ništa, jer bacate hleba ◊ lupadaĭ đi pi mińe țuaļiļi imuasă, șî tunaĭ în rîu sî ma skald — bacih sa sebe prljavu odeću, i uđoh u reku da se okupam ♦ var. lîpada [Por.]  [Vidi]

3091  ļiak  leac  лек  ļiak1 (mn. ļiakurĭ) [akc. ļiak] (i. s.) — (med.) lek ◊ đi buala rîa ļiak ĭastă numa la vrîžîtuorĭ — od padavice leka ima samo kod vračara ♦ var. ļak ♦ sin. momuată [Por.] ∞ ļikui  (Ima umotvorina!)[Vidi]

5091  mira  mira  чудити се  mira (ĭuo ma mir, ĭel sa miră) [akc. mira] (gl. ref.) — čuditi se ◊ nu ći mira đi kopil mik, kă-l đokĭeḑ — nemoj se čuditi malom detetu, jer ćeš ga ureći ◊ nu ma mir đ-alta ńimika, numa ma mir đi mińe kum pot să-l sufîr atîta đimult — ne čudim se ničemu drugom, nego se čudim samom sebi kako mogu da ga trpim toliko dugo [Por.]  [Vidi]

2888  mĭeu  meu  мој  mĭeu [akc. mĭeu] (zam.) — moj ◊ tata mĭeu a perit ćinîr, da muma mĭa a trait mult — moj otac je poginuo mlad, a moja majka je živela dugo ◊ śe pula mĭa va măĭ vrĭa uomo-la ku mińe šta li još koj moj hoće onaj čovek sa mnom ◊ a mĭeu, a tĭeu, a luĭ, a luor: tot una ĭe — moje, tvoje, njegovo, njihovo: svejedno je [Por.] ♦ dij. var. mĭev (Krepoljin) ◊ mult mi duor după a mĭev puișuor — mnogo čeznema za mojim pilencetom (ljubavnicom) [Hom.]   (Ima umotvorina!)[Vidi]

3210  nainće  nainte  некад  nainće [akc. nainće] (pril.) — (za vreme) nekad, nekadašnje, ranije, pre; nedavno ◊ nainće vrĭame parke măĭ bun s-a trait — u nekadašnje vreme kao da se bolje živelo ◊ a veńit nainće pi la mińe, șî sa vaĭtă kă ĭe bolnau grĭeu — došao je nedavno k meni, i žalio se da je teško bolestan ♦ / (skr.) < înainće [Por.] ∞ înainće  [Vidi]

5242  napustî  năpustî  кидисати  napustî (ĭuo ma napustăsk, ĭel sa napustîașće) [akc. napustî] (gl. ref.) — kidisati, sjuriti se, napasti ◊ muma paduri fakută ka porkuońu a trĭekut pi kulme, da kîńi s-a napustît la ĭa, latrînd ka naruoḑî — šumska majka je prolazila kosom pretvorena u stog sena, a psi su kidisali na nju, lajući kao ludi ◊ ĭel s-a napustît ku buata la mińe, ĭo ĭ-am dat ku pumnu în buot — on se sjurio sa motkom na mene, ja sam ga tresnuo pesnicom u nos ♦ sin. slubaḑî [Por.]  [Vidi]

2056  nămituorĭ  nămitor  најамник  nămituorĭ (mn. nămituorĭ) [akc. nămituorĭ] (i. m.) — (zast.) najamnik, unajmljenik, čovek angažovan za neki privremeni posao; nadničar ◊ nămituorĭu ĭe sîpatuorĭ kare sapă kukuruḑu înprumut: ĭel sapă la mińe, ĭuo sîăp la ĭel — najamnik je radnik koji okopava kukuruz u zajam: on kopa kod mene, ja kopam kod njega ♦ var. ńimituorĭ ◊ đimińață îm vin ńimituori la sapat la kukuruḑ — sutra ujutru mi dolaze nadničari na okopavanje kukurza [Por.] ♦ dij. var. nimituorĭ [akc. nimituorĭ] (Plavna) [Pad.] ∞ năĭmi  [Vidi]

2446  ńimik  nimic  ништа  ńimik [akc. ńimik] (zam.) — ništa, nimalo ◊ ĭuo mis mik, nu șćiu ńimik — ja sam mali, ne znam ništa ◊ ĭa zatrit đi tuot, n-a măĭ ramas ńimik đin iĭ — zatrli su ih sasvim, nije ostali ništa od njih ◊ ńimik, ńimik, vorbim đi aĭa altadată — ništa, ništa, pričaćemo o tome drugi put ♦ var. ńimika ◊ bauș tuot, ńimika nu lasaș đi mińe sve si popio, ništa nisi ostavio za mene [Por.] ∞ mik  [Vidi]

2504  oćităloaĭkă  dăscăliță  учитељица  oćităloaĭkă (mn. oćităloĭś) [akc. oćităloaĭkă] (i. ž.) — učiteljica ◊ pră mińe la șkuală m-anvațat oćităloaĭka, da pră muoșu mĭeu oćităl — mene je u školi učila učiteljica, a moga čiču učitelj ♦ var. oćitoloaĭkă, oćitol [Mlava] ♦ dij. sin. daskîl [Por.] ∞ șkuală  (Ima umotvorina!)[Vidi]

6319  oftat  oftat  уzдисање  oftat (mn. oftaće) [akc. oftat] (i. s.) — uzdisanje ◊ s-a pus pi mińe un oftat grĭeu, atîta đi adînk đi mi sa-m pare kî o s-îm șća ińima — spopalo me je neko teško uzdisanje, toliko duboko da mi se čini da ći mi srce stati ♦ sin. suspinat [Por.] ∞ ofta  [Vidi]

2232  orbĭaće  năpârkă  слепић  orbĭaće (mn. orbĭeț) [akc. orbĭaće] (i. m.) — 1. (zool.) slepić (Anguis fragilis) ◊ orbĭaće ĭe un fĭeļ đi nopîrkă, ama nare kuadă askuțîtă, ka nopîrka or șopîrla, numa ĭe la kuadă botoșat; orbĭaćiļi nu vĭađe; traĭașće pin luok uđiluos — slepić je vrsta zmije, ali nema rep kao zmija ili gušter, nego je na repu zatupljen; slepić ne vidi; živi na vlažnim mestima 2. (fig.) a. slepac, čovek koji ne vidi dalje od nosa; prostak ◊ orbĭaće, nu vĭađe kă muĭarĭa-l traźe đi nas — slepac, ne vidi da ga žena vuče za nos b. siromah, bez igde ičega ◊ kînd a veńit la mińe, a fuost orbĭaće, fara ńimik pi lumĭa albă — kada je došao kod mene, bio je slepac, bez ičega na belome svetu [Por.] ∞ uorb  (Ima umotvorina!)[Vidi]

3246  pi  pe  по  pi (predl.) — po, na, sa, iz 1. po ◊ pi tuată ļivađe a dat spiń — po celoj livadi izniklo je trnje ◊ nu ĭ-a fakut pi plaku luĭ, șî ĭel s-a mîńiĭat — nije mu učinio po volji, i on se naljutio 2. na ◊ n-a bagat sama kî ĭe gĭață pi drum — nisu primetili da je led na putu ◊ tuot a kaḑut numa pi kapu luĭ — sve je palo samo na njegovu glavu 3. sa ◊ s-a batut ku ńiskaĭ uamiń đi pi munće — tukao se sa nekim ljudima sa brda 4. iz ◊ s-a mutat ku vićiļi đi pi vaļe la munće, kă a koluo ĭe pașuńa măĭ bună — premestio se sa stokom iz doline u planinu, jer je tamo paša bolja 5. (u izr.) nekog, k nekom, kod nekog ◊ a vaḑut pi vrun kopil kum fură — video je neko dete kako krade ◊ n-a vrut să đa pi la mińe nije hteo da navrati kod mene ♦ var. pĭe (Tanda) [Por.] ♦ dij. var. pe (Majdanpek) [Buf.], (Krivelj) [Crn.] ♦ dij. var. pră (Voluja) [Zvizd]  [Vidi]

4872  pintru  pentru  због  pintru [akc. pintru] (predl.) — zbog, za ◊ pintru śe or pintru kare ĭel a fakut așa noroḑîĭe, ńima astîḑ nu șćiĭe — zbog čega, ili zbog koga je on učinio takvu ludost, niko danas ne zna ◊ a-nśeput ćinîr să lukre pintru bań, a ginđit tatî-su k-o să fiĭe bun đi ĭel — počeo je mlad da radi zbog novca, mislio je otac da će to biti dobro za njega ◊ a fakut bun șî pintru mińe, șî pintru ćińe — učinio je dobro i za mene, i za tebe [Por.]  [Vidi]

5891  piurmă  pormă  доцније  piurmă [akc. piurmă] (pril.) — docnije, kasnije, posle ◊ dăĭ piurmă pi la mińe navrati kasnije do mene ◊ măĭ întîń n-avrut, ama piurmă, kînd vaḑu śi ĭe, ĭel a veńit sîngur — u početku nije hteo, ali posle, kad je video šta je, on je došao sam ♦ var. piormă (Klokočevac) [Por.] ∞ urmă  [Vidi]

4041  rîpeḑî  repezi  пожурити  rîpeḑî (ĭuo ma rapĭed, ĭel sa rapĭađe) [akc. rîpeḑî] (gl. ref.) — požuriti ◊ s-a rugat đi mińe sî ma rapĭed pănă la ĭel, șî ĭuo m-am rîpeḑît kît guod am putut — zamolio me je da požurim do njega, i ja sam požurio koliko god sam mogao ♦ sin. grabi [Por.]   [Vidi]

3921  slućitură  sluţitură  наказа  slućitură (mn. slućiturĭ) [akc. slućitură] (i. ž.) — nakaza, rugoba ◊ slućitură đi uom — nakaza od čoveka ◊ fuź đi la mińe, slućituro — beži od mene, nakazo ♦ var. slutavĭelă [Por.] ∞ slući   [Vidi]

4814  slugă  slugă  слуга  slugă (mn. sluź) [akc. slugă] (i. ž.) — sluga ◊ sluź avut numa gîzdoćińi — sluge su imali samo gazde ◊ am fuost tare saraś, șă tata pi mińe m-a dat să fiu slugă înga đi mik — bili smo jako siromašni, pa je mene otac dao da budem sluga još od malih nogu [Por.] ∞ služî  [Vidi]

4420  spuńa  spune  казати  spuńa (ĭuo spun, ĭel spuńe) [akc. spuńa] (gl. p. ref.) — 1. kazati, govoriti, pričati ◊ ń-a kriśit kă nu măĭ vrĭa să ńi spună ńimika, fînka ń-a spus tuot śe șćiĭe — poručio nam je da više ne želi da nam kaže ništa, pošto nam je ispričao sve što zna ◊ spuńe śe aĭ, șă fuź — kaži šta imaš, i briši 2. odati, izdati ◊ s-a rugat đi mińe sî n-o spun k-am vaḑuto kum sa țukă ku alțî — molila me je da je ne odam da sam je video kako se ljubi sa drugima 3. ogovarati ◊ spuńe mulće — ogovara [Por.] ♦ dij. var. spuĭe (Brodica) [Rom.]  [Vidi]

4710  strănutat  strănut  кијање  strănutat (mn. strănutaturĭ) [akc. strănutat] (i. s.) — (med.) kijanje ◊ đi đesńață s-a pus un strănutat pi mińe, đi o sî-m sară uoki đin kap — od jutros me je spopalo takvo kijanje, da će mi oči iskočiti iz glave ◊ strînutatu sa puńe pi uom kînd ăl prinđe frigu — kijanje uhvati čoveka kad se prehladi ♦ skr. strănut ♦ var. strînutat [Por.] ♦ dij. sin. străfigat (Šipikovo) [Tim.], (Urovica) [Pad.] ∞ strănuta  [Vidi]

4618  suoră  soră  сестра  suoră (mn. suruorĭ) [akc. suoră] (i. ž.) — (srod.) sestra ◊ suoră bună — rođena sestra ◊ suoră vitrîgă, suoră numa đi pi tată, or numa đi pi mumă — polusestra, sestra samo po ocu, ili samo po majci ◊ suora mikă — mlađa sestra ◊ suora mare — starija sestra ◊ suoră đi sufļit — posestrima ◊ suoră đi pi lapće, fată đi sama ku mińe kare a supt la muma đampreuna ku mińe, kă mumî-sa n-avut lapće, or a murit la nașćire — sestra po mleku, devojčica vršnjakinja koju je dojila moja majka naporedo sa mnom, jer njena majka nije imala mleka, ili je umrla na porođaju [Por.] ♦ (demin.) sorurikă (Slatina) [Crn.] ∞ ńam  [Vidi]

3484  śerka  încerka  покушати  śerka (ĭuo śerk, ĭel śarkă) [akc. śerka] (gl.) — pokušati, probati ◊ a śerkat sî rađiśe sîngur, ș-a vaḑut kă nu puaće — pokušao je da podigne sam, i video je da ne može ◊ ĭuo śerk ku mare kin să ma las đi bĭare, da ĭel ma mînă ku sîla sî bĭeu — ja pokušavam s velikom mukom da ostavim piće, a on me tera na silu da pijem ◊ numa śarkă să daĭ în mińe, dakă kućeḑ — samo probaj da me udariš, ako smeš ◊ đi o sută đi uorĭ să śarkă, nu skapă đi mińe sto puta da pokuša, neće uteći od mene ◊ śarkî-ma, pî vĭeḑ sîngur o sînt bună — probaj me, pa vidi sam da li sam dobra ◊ am śerkat, șî m-am lasat, nu mis kadîr đ-ala lukru — probao sam i batalio, nisam sposoban za taj posao ♦ var. înśerka [Por.]   [Vidi]

3200  vaĭ  vai  авај  vaĭ (uzv.) — avaj, jao, kuku i sl., uzvik kojim se izražava teško stanje ◊ vaĭ đi mińe; vaĭ đi ĭel; vaĭ đi nuoĭ — teško meni, teško njemu, teško nama ◊ vaĭ đu muĭka luĭ — kukala mu majka ♦ up. văĭera, vaĭta, văĭkara [Por.] ◊ vaĭ đe mińe, daĭka nu vińe — jao meni, draga ne dolazi (Sige) [Hom.]  (Ima umotvorina!)[Vidi]

999  vuorbă  vorbă  реч  vuorbă (mn. vuorbĭе) [akc. vuorbă] (i. ž.) — 1. reč, govor, razgovor ◊ vuorba nuastră — naša reč ◊ uom đi vuorbă — čovek od reči ◊ lasă vuorba — ostavlja poruku, poručuje ◊ trîmĭaće vuorbă — šalje poruku, poručuje ◊ ăl țîńe đi vuorbă — drži ga za /datu/ reč ◊ vuorbă ușuară — /o/laka reč, laž ◊ vuorbĭe mulće — brbljarije, koještarije, tračevi; uvrede; klevete ◊ altă vuorbă — druga priča ◊ vuorbă grĭa — teška reč, uvreda 2. sporazum, dogovor ◊ tăĭnuĭ ku ĭel đi lukru, ș-a ramas vuorbă sî ńi măĭ gasîm odată la mińe pričao sam s njim o poslu, i ostao je dogovor da se nađemo još jednom kod mene ♦ sin. taĭnă 3. jezik, narečje ◊ altă vuorbă ĭe la mńamț, altfĭeļ vorbĭesk, nu-ĭ înțaļeź fara învațat — drugi je jezik kod Nemaca, drugačije govore, ne možeš da ih razumeš bez učenja [Por.] ♦ dij. var. vorbă [Kmp.] ∞ vorbi  (Ima umotvorina!)[Vidi]

3813  zbîrn!  zbârn  збрн!  zbîrn! [akc. zbîrn] (uzv.) — (onom.) 1. „zbrn!” zvuk zujanja krupnijeg insekta ◊ un gîrgauńe ĭeșî đin butuarkă, șî „zbîrn!” đirĭept la mińe în păr — izađe stršljen iz šupljike, i „zbrn!” pravo kod mene u kosu 2. „tandr!”, zvuk landaranja nekog labavog dela ◊ s-a đisprins șîna la kar, șî numa „zbîrn! zbîrn!” dupa nuoĭ — otpala šina na kolima, i samo „tandr! tandr!” za nama 3. „fiu!” fiuk, zvuk preleta metka ili odbačenog kamena ◊ naruodu, trasă đin șlaĭdîr kîtra mińe, șî pĭatră „zbîrrrn!” la mińe pi lînga urĭake — ludak, potegao praćku na mene i kamen „fiuuu!” pored moga uva [Por.]  [Vidi]

4309  zgîi  zgâi  кеzити се  zgîi (ĭuo ma zgîĭesk, ĭel sa zgîĭașće) [akc. zgîi] (gl. ref.) — zijati, ceriti se, keziti se ◊ sa zgîĭașće kîtra lumĭe ku gura kaskată, ka un prostovan — zija u ljude otvorenih usta, kao neki prostak ◊ nu ći zgîi așa kîtra mińe, kă-ț zdau o palmă — ne zijaj tako u mene, jer ću ti opaliti šamar ◊ ĭ-a spus frumuos să nu sa zgaĭaskă, da ĭel tot sa zgaĭașće șî sa strîmbă ka kînd ĭe plesńit — lepo mu je rekla da se ne kezi, ali on se i dalje kezi i bekelji kao da je blesav ♦ var. zgai (zgaĭesk, zgaĭașće) ♦ sin. zgîmboĭa, bîzgoĭa [Por.]  [Vidi]


NASTAVAK PRETRAGE PO OBLASTIMA USMENE KNJIŽEVNOSTI ?

ŠAlJI KOMENTAR:
TRIMITE COMENTARUL
:

67455 
aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź