Reč mînkarĭe nije obrađena kao osnovna reč!

Reč mînkarĭe u karticama drugih reči
BrVlaškiRumunskiSrpskiGnezdo reči  Reč u umotvorinamaAkcija
450  aĭa  aia  та  aĭa [akc. aĭa] (zam.) — 1. ta, ona ◊ aĭa mînkarĭe nuĭe bună — ta hrana nije dobra ◊ aĭa pućină kurĭe — ta kaca curi ◊ aĭa vrĭamĭe a trekut đimult — to vreme je prošlo davno [Crn.] ◊ aĭa fată ĭe tare frumuasă — ta devojka je jako lepa 2. (fig.) označava nešto što bi direktnim imenovanjem bilo nepristojno ◊ nu stau đi „aĭa” akuma — nisam za „ono” sada ♦ up. ăĭa, aļa, ăļa [Por.]  [Vidi]

528  almiș-balmiș  ţalmeș-balmeș  бућкуриш  almiș-balmiș [akc. almiș-balmiș] (i. m.) — bućkuriš, jelo koje se u oskudici sprema dugim mešanjem, mlaćenjem ili bućkanjem svega i svačega ♦ var. almeș-balmeș, almuș-balmuș ◊ mistakaș, mistakaș șî ńi fakuș almiș-balmiș đi mînkarĭe mešao si, mešao i napravio si nam bućkuriš za jelo [Por.] ∞ balmuș  (Ima umotvorina!)[Vidi]

856  buĭađe  buiede  биљка  buĭađe (buĭeḑ) [akc. buĭađe] (i. ž.) — 1. (bot.) biljka, pojedini organizam rastinja; travka ◊ la nuoĭ lumĭa adună la buĭeḑ, ļi uskă șă ļi vind la zadrugă — kod nas ljudi sakupljaju bilje, suše ga i prodaju zadruzi ◊ o buĭađe ku fluorĭ ruoșĭe mĭ-a dat supt ferĭastă — jedna biljka sa crvenim cvetom, iznikla mi je pod prozorom ◊ somina ĭe buĭađe kare krĭașće numa pi kîrșe, șî nu sa kuļaźe ku mîna, numa sa baće đin pușka — somina je biljka koja raste samo na kršu, i ne bere se rukom, već se skida pucnjem iz puške ◊ (kal.) Vińirĭa buĭeḑîlor — Biljani petak, dan kada se sakuplja lekovito bilje ♦ (augm.) buĭeḑarĭmesto koje su zakrčile buljke; korovište; bujad [Por.] 2. naziv za sve zeljaste biljke čiji pojedinačni naziv nije poznat ◊ am gasît o buĭađe, ama nu șćiu kum o kĭamă — našao sam jednu biljku, ali ne znam kako se zove ◊ buĭeḑîļa-șća sînt buńe đi pus în mînkarĭe ove biljke su dobre da se stave u jelo (kao začin) ◊ buĭađa-sta ĭe bună đi vinđakat — ova biljka je dobra za lečenje ♦ var. buĭeđe (Valakonja, Savinac) ♦ (augm.) buĭeźakzemljišni prostor zarastao u korov, zakorovljeno zemljiše [Crn.]   [Vidi]

1398  ćeșîlă  teșilă  торбица  ćeșîlă (mn. ćeșîļ) [akc. ćeșîlă] (i. ž.) — torbica ◊ în ćeșîlă lukratuori a dus mînkarĭe la lukru — u torbici su radnici nosili hranu na posao [Por.]   [Vidi]

4082  Ćirikuva  Dragobete  Драгобан  Ćirikuva [akc. Ćirikuva] (i. ž.) — (kal.) (ornit.) Dragoban, pričji praznik ◊ Ćirikuva ĭe ḑîua śuarîlor aļi marĭ, șî sî kađe mńerkurĭ pi Saptamîna pistriță, karĭe ĭe înainća saptamîńi ku Muoșî đi pipćeĭ — Ćirikuva je praznik velikih ptica, i pada u sredu Šarene nedelje, koja je pre sedmice sa Pihtijnim zadušnicama ◊ đin tuaće saćiļi pi Vaļa Ćimuokuluĭ, Ćirikuva sî sarbĭaḑă numa în Osńiśa — od svih sela u Crnoj Reci, Ćirikuva se praznuje samo u Osniću [Crn.] ♦ dij. var. Ćirikuave [Zvizd] ♦ dij. sin. Dragobĭaće, Dragoban [Por.] ∞ ćirik  (Ima umotvorina!)[Vidi]

1291  drîndarĭ  ?  дрндар  drîndarĭ (mn. drîndarĭ) [akc. drîndarĭ] (i. m.) — (izob.) drndar, onaj koji češlja vunu pomoću naročite naprave zvane drndalo; vunovlačar ◊ drîndarĭ a fuost đe mult, akuma s-a pĭerdut — drndara je bilo nekad, sada su se izgubili [Por.] ◊ drîndari a mĭers đi la kasă la kasă, ku drndu-n șîaļe, șa drîndait lîna la uamiń — drndari su išli od kuće do kuće sa drndalom na leđima, i drndali ljudima vunu ◊ drîndari s-a rarit kînd a ĭeșît daraśiļi, da đi tuot s-a pĭerdut kînd a-nśeput sî sa fakă mașîń đi miță — drndari su se proredili kada su se pojavili grebeni, a nestali su sasvim kada su počele da se dižu vunovlačare (Jasikovo) [GPek] ∞ drîn!  (Ima umotvorina!)[Vidi]

3335  klańe  claie  пласт  klańe (mn. klăń) [akc. klańe] (i. ž.) — plast sena ◊ klańa sa grîmađiașće đin porkuoń đi fîn, kare sînt adunaț đin kupițaļe đi pi otkuoș — plast se sadeva od stogova sena, koji su skupljeni od naviljaka sa otkosa ◊ klańa puaće să fiĭe grîmađită đi fîn or đi paĭe — plast može biti plašćen od sena ili slame ◊ klańa grîmađită în ļemn sa kĭamă patul — plast sadenut na drvetu, zove se patul ◊ klańe sa grîmađiașće pinga țapă, kare o țîńe să nu sa strîmbe đi vînt or đi pluaĭe, șî sî nu kadă — plast se dene oko stožera, koji ga drži da se ne krivi od vetra ili kiše, i da ne padne ◊ klańa đemult sa fakut în ļivađe, șî a koluo s-a dat la uoĭ đi mînkarĭe, kî đin tuoru luor sa torît ļivađa — plast se nekad pravio na samoj livadi, i stoka se tamo ranila jer se od njihovog gnojiva đubrila livada ◊ tuota klańa fakută în ļivađe, a fuost îngrađită ku țarku, să nu puată vićiļi s-o śupă đin tuaće părțîļi — svaki plast sadenut na livadi bio je ograđen senikom, da ne može stoka da ga čupka sa svih strana ◊ la vîru klăńi sa puńe panžînu, fakut đin patru tîrșurĭ ļegaće la vîr, kare țîńe fînu să no-l zbuare vîntu — na vrhu plasta meće se lemez, napravljen od četiri grane svezane vrhovima, koji drži seno da ga ne razveje vetar ♦ var. klaĭe (Crnajka, deo Tande) [Por.] ∞ fîn  [Vidi]

3056  kļiĭ  clei  смола  kļiĭ (mn. kļiĭurĭ) [akc. kļiĭ] (i. m.) — smola; masnoća; gustiš 1. ušna smola ◊ kļiĭ ĭe unsura kare o are tuot uomu în urĭake — klij je masnoća koju svaki čovek ima u uvu 2. gusta i lepljiva kaša ◊ kînd uala fĭarbe prĭa mult, șă đin mînkarĭe ramîńe numa groșală, atunśa sa ḑîśe kî mînkarĭa s-a fakut kļiĭ — kad lonac vri predugo i od jela ostane samo kaša, tada se kaže da se jelo pretvorilo u klij [Por.] 3. ♦ dij. var. kļeĭ ◊ kļeĭ ĭe smuala dă pră prun, śe o manînkă păkurari — klej je smola sa šljive, koju jedu pastiri (Voluja) [Zvizd] ◊ kļeĭ dă pră prun ĭe bun dă ļipit fluĭeru — smola sa šljive je dobra za lepljenje frula [Mlava] ♦ dij. sin. mńare [Por.]  [Vidi]

5715  pipćiĭ  piftie  пихтије  pipćiĭ (mn. pipćiĭe) [akc. pipćiĭ] (i. ž.) — (nutr.) pihtije ◊ pipćiĭi sînt un fĭeļ đi mînkarĭe kare sa faśe măĭ đes ĭarna — pihtije su vrsta jela koje se najčešće spremaju zimi ◊ pipćiĭļi sa fak đin piśuariļi puorkuluĭ, kare sa fĭerb șî sa lasă sî sa raśiaskă — pihtije se spremaju od svinjskih nogica, koje se skuvaju i ostave da se ohlade ◊ ĭastă o ḑî adînsă în an kînd sa sprimĭesk pipćiĭli sî sa đa đi pomană la-ĭ muorț — ima poseban dan u godini kada se spremaju pihtije da bi se namenile mrtvima [Por.]  [Vidi]

5551  puost  post  пост  puost (mn. puosturĭ) [akc. puost] (i. s.) — (rel.) (nutr.) post ◊ puost ĭe kînd nu manînś ku slastă kă așa kată kređința tĭă — post je kad ne jedeš mrsno jer tako traži tvoje verovanje ◊ mînkarĭa đi puost ĭe mînkarĭe fara karńe — posna hrana je hrana bez mesa ◊ ḑîļiļi đi puost — posni dani ♦ supr. slastă [Por.]  [Vidi]

2153  romańiță  romaniţă  камилица  romańiță (mn. romańiț) [akc. romańiță] (i. ž.) — (bot.) kamilica (Matricaria chamomilla) ◊ đin romańiță sa fĭarbe ćiaĭ ku kare sa spală muĭeriļi, sa dă la kopiĭi aĭ miś kare sînt ļigăĭ đi mînkarĭe, șî sa bĭa așa, đi sînataća întrĭagă — od romanice se kuva čaj kojim se ispiraju žene, daje se deci koja su ljigava za hranu, i pije se onako, za opšte zdravlje [Por.]  [Vidi]

4812  slastă  slastă  мрс  slastă [akc. slastă] (i. ž.) — (nutr.) (rel.) mrs; slast ◊ slastă ĭe mînkarĭă ku karńe șî lapće — mrs je hrana sa mesom i mlekom ◊ slastă ĭe mînkarĭe kare sa manînkă numa kînd nuĭe puost — mrs je hrana koja se jede samo kad nije post ♦ sin. dulśața ♦ supr. puost [Por.]  [Vidi]

3281  talpa gîșći  talpa gâștii  тушањ  talpa gîșći [akc. talpa gîșći] (sint.) — (bot.) tušanj (Portulaca oleracea) ◊ talpa gîșći ĭe buĭađe kare dă đarîndu pi lînga kasă, șî nuoĭ o kuļeźim ka mînkarĭe đi puorś — tušanj je biljka koja raste svuda oko kuće, i mi je beremo kao hranu za svinje [Por.] ♦ dij. sin. ĭarbă grasă (Prahovo) [Kmp.]∞ talpă  [Vidi]

22  umbrĭel  umbrelă  кишобран  umbrĭel (mn. umbrĭelurĭ) [akc. umbrĭel] (i. m.) — kišobran, suncobran ◊ umbrĭelu ĭe lukru domńesk, aĭ nuoștri aĭ batrîń n-așćut đi ĭel — kišobran je gospodska stvar, naši stari za njega nisu znali [Por.] ♦ var. umbrarĭ (Slatina, Bor) [Crn.] ♦ dij. sin. parazol [Buf.] ♦ dij. sin. čedîr [Tim.] ∞ umbră  (Ima umotvorina!)[Vidi]

3238  vilaĭt  vilaiet  свет  vilaĭt (mn. vilaĭće) [akc. vilaĭt] (i. s.) — svet; svetina ◊ s-a mîńiĭat pi parinț, a rîđikat nasu șî s-a dus în vilaĭt — naljutio se na roditelje, digao nos i otišao u svet ◊ a koluo ĭe alt vilaĭt, alta ļimbă, alt puort, alta mînkarĭe, alta lume — tamo je drugi svet, drugi jezik, druga nošnja, druga hrana, drugi ljudi ◊ iĭ s-a bat, da-n okuol s-adunat o gramadă đi vilaĭt — oni se biju, a okolo se skupila gomila svetine ♦ sin. lume, lumĭe [Por.] ∞ lume  [Vidi]


NASTAVAK PRETRAGE PO OBLASTIMA USMENE KNJIŽEVNOSTI ?

ŠAlJI KOMENTAR:
TRIMITE COMENTARUL
:

71137 
aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź