Reč mĭ-aĭ u karticama drugih reči |
|
Br | Vlaški | Rumunski | Srpski | Gnezdo reči | Reč u umotvorinama | Akcija |
|
2714 | alalt | alalt | друго | alalt (alaltă) (mn. alalț, alalće) [akc. alalt] (prid.) — drugo, ostalo ◊ alaltă vrĭame a fuost atunśa — drugo vreme je bilo tad ◊ đ-alalt lukru nu sa prinđe, numa șîađe șî bĭa — za drugi posao se ne hvata, samo sedi i pije ◊ aĭa mĭ-aĭ spus, spuńem alalt śeva śe ma ĭastă nou pi la vuoĭ? — to si mi rekao, kaži mi drugo šta ima novo kod vas? ♦ / skr. < alalalt ♦ var. aĭlalt [Por.] ∞ alt | | [Vidi] |
|
|
|
557 | bińe | bine | добро | bińe [akc. bińe] (prid.) (i. n.) — dobro, dobrota, dobročinstvo ◊ bińe ĭaĭ spus, ama n-aĭ avut la kare — dobro si mu rekao, ali nisi imao kome ◊ a fakut mare bińe — učinio je veliku stvar (dobro delo) ◊ pazîa bińe fećinźiĭa — čuvaj dobro nevinost ◊ bagă sama bińe — dobro obrati pažnju ♦ sin. bunataće [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
1237 | duos | dos | наличје | duos (mn. duosurĭ) [akc. duos] (i. m.) — 1. (predmeti i bića) naličje; druga strana; unutrašnja strana; donja strana; leđna strana ◊ aĭ înbrakat kîlțanu pi duos — obukao si košulju naopako ◊ duosu palmi; duosu mîńi — nadlanica ◊ îĭ đață ku duosu mîńi pistă nas — udario ga je nadlanicom preko nosa [Crn.] ◊ nuĭe bun sî puń pîńa pi masă ku duosu-n sus — ne valja da stavljaš pogaču na sto sa naličjem na gore [Por.] 2. (reljef) osoje, strana zemljišta okrenuta ka severu ◊ duosu ĭe mîĭ rîaśe, mîĭ mult țîńe raveńala, șî đi aĭa mîĭ bińe rođașće kînd ĭe ćimpu uskaśiu — osoje je hladnije, duže zadržava vlagu, i zbog toga bolje rađa kad je godina sušna [Crn.] 3. (fig.) a. leđa ◊ mĭ-aĭ întuors duosu kînd mĭ-a fuost măĭ grĭeu — okrenuo si mi leđa kada mi je bilo najteže b. šuma; odmetništvo; hajdučija ◊ đi vrĭamĭa đi rat: vin ńamțî - fuź în duos, vin ćetńiśi - fuź în duos, vin partizańi - fuź în duos, kă pi saćanu tuoț ĭ-a apaurît — za vreme rata: dolaze Nemci - bež’ u šumu, dolaze četnici - bež’ u šumu, dolaze partizani - bež’ u šumu, jer su seljaka svi pljačkali ◊ đi vrĭamĭa đi bugarĭ, Golubuońi a fuost în duos — za vreme Bugara, Golubovići su bili odmetnici ♦ supr. față [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
2650 | gînd | gând | мисао | gînd (mn. gîndurĭ) [akc. gînd] (i. s.) — (psih.) 1. misao ◊ ĭut ka gîndu — brz kao misao ◊ ăĭ vińe la uom gînd urît, șî faśe aĭa śe n-ar trăbui — dođe čoveku ružna misao, i čini ono što ne bi trebalo 2. zamisao, ideja; namera; plan ◊ ĭ-a dat în gînd — setio se; dobio je ideju ◊ înga đi la ćińerĭață avut đi gînd sî fakă kasă, ama ńiśkînd n-a putut să aduńe bań đestuĭ — još od mladosti je imao nameru da napravi kuću, ali nikad nije mogao da sakupi dovoljno para ◊ are đi gînd sî sa însuare — ima nameru da se ženi 3. um; pamet ◊ nu puaće uomu să tuńe în gîndu lu muĭare — ne može čovek da uđe u ženski um ◊ nu ći purta dupa gîndu lu tuoĭa — ne povedi se za tuđom pameću 4. sećanje, pamćenje ◊ kînd îĭ dă-n gînd kum a trait la ćińerĭață, îĭ vińe sî sa plîngă — kad se seti kako je živeo u mladosti, dođe mu da plače ◊ batrîn, ama țîńe bińe-n gînd tuot ś-a-nvațat đi la parinț — mator, ali pamti dobro sve što je naučio od roditelja 5. zaboravaljanje ◊ ĭ-a luvat vuorba, ama ĭel n-a pĭerdut đin gînd ś-a vrut să spună — oduzeo mu je reč (prekinuo ga u govoru), ali on nije zaboravio šta je imao na umu da kaže ◊ ĭartă ma, tu mĭ-aĭ spus frumuos, ama m-am bulnavit, șî mĭ-a ĭeșît đin gînd — oprosti mi, ti si mi lepo rekao, ali ja sam se razboileo, pa sam zaboravio ♦ sin. minće [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
5645 | oĭagă | oiagă | стакло | oĭagă (mn. oĭag) [akc. oĭeź] (i. ž.) — staklo ◊ mĭ-aĭ spart flașa dă oĭagă, șî nu măĭ vreu să vorbăsk ku ćińe — razbio si mi staklenu flašu, i neću više da govorim s tobom ♦ sin. stîklă [Bran.] ♦ sin. țaklă [Res.] | | [Vidi] |
|
|