Reč partizańi nije obrađena kao osnovna reč!

Reč partizańi u karticama drugih reči
BrVlaškiRumunskiSrpskiGnezdo reči  Reč u umotvorinamaAkcija
113  avutuorńik  proprietar  сопственик  avutuorńik (mn. avutuorńiś) [akc. avutuorńik] (i. m.) — (zast.) sopstvenik, vlasnik, posednik; zemljovlasnik, bogataš ◊ tatamuoș a fuost tare avutuorńik, a țînut multă moșîĭe, numa dupa ratu ku mńamțî gata tuot ĭ-a luvat partizańi pradeda je bio jak zemljovlasnik, držao je veliko manje, ali su mu posle rata sa Nemcima gotovo sve oduzeli partizani [Por.] ∞ avĭa  [Vidi]

1237  duos  dos  наличје  duos (mn. duosurĭ) [akc. duos] (i. m.) — 1. (predmeti i bića) naličje; druga strana; unutrašnja strana; donja strana; leđna strana ◊ aĭ înbrakat kîlțanu pi duos — obukao si košulju naopako ◊ duosu palmi; duosu mîńi — nadlanica ◊ îĭ đață ku duosu mîńi pistă nas — udario ga je nadlanicom preko nosa [Crn.] ◊ nuĭe bun sî puń pîńa pi masă ku duosu-n sus — ne valja da stavljaš pogaču na sto sa naličjem na gore [Por.] 2. (reljef) osoje, strana zemljišta okrenuta ka severu ◊ duosu ĭe mîĭ rîaśe, mîĭ mult țîńe raveńala, șî đi aĭa mîĭ bińe rođașće kînd ĭe ćimpu uskaśiu — osoje je hladnije, duže zadržava vlagu, i zbog toga bolje rađa kad je godina sušna [Crn.] 3. (fig.) a. leđa ◊ mĭ-aĭ întuors duosu kînd mĭ-a fuost măĭ grĭeu — okrenuo si mi leđa kada mi je bilo najteže b. šuma; odmetništvo; hajdučija ◊ đi vrĭamĭa đi rat: vin ńamțî - fuź în duos, vin ćetńiśi - fuź în duos, vin partizańi - fuź în duos, kă pi saćanu tuoț ĭ-a apaurît — za vreme rata: dolaze Nemci - bež’ u šumu, dolaze četnici - bež’ u šumu, dolaze partizani - bež’ u šumu, jer su seljaka svi pljačkali ◊ đi vrĭamĭa đi bugarĭ, Golubuońi a fuost în duos — za vreme Bugara, Golubovići su bili odmetnici ♦ supr. față [Por.]   [Vidi]

2811  luază  loază  глупост  luază (mn. luază) [akc. luază] (i. ž.) — 1. glupost, nepromišljena reč, ili postupak ◊ vorbĭașče la luază — lupa gluposti ◊ luază đi gruază — grozne gluposti ◊ atîća luază sa puvestăsk đi ĭa pin sat, da ĭa nu dă doă parîaļe — tolike glupost se pričaju o njoj po selu, a ona ne da dve pare ♦ var. lozîĭe 2. starudija, otpad ◊ podrumu s-a umplut đi luază, kînd îm vińe odată, pi tuaće ļi labîd în borugă — podrum je pun starudija, kad mi jednom dođe, sve ću ih baciti u potok 3. (tehn.) deo nekog sklopa, kome se ne zna ime ◊ muoșu Ļikă a fuost kovaś bun, dupa rat la luvat partizańi sî fakă la luază đi plug — čuča Ilija je bio dobar kovač, posle rata vlast ga je unajmila da pravi delove za plug ◊ nu s-a dus la muară, kî-ĭ s-a frînt vro luază la kar — nije otišao na vodenicu, jer mu se polomio neki deo na kolima ♦ up. lauză [Por.]  [Vidi]

3443  Ńamț  neamţ  Немац  Ńamț (mn. Ńemț) [akc. Ńamț] (i. m.) — Nemac, pripadnik nemačkog naroda ◊ đi vramĭa đi ratu-sta, nuoĭ am fuźit đi tuoț: vin Ńamțî - fuź, vin flokańi - fuź, vin partizańi - ĭară fuź — za vreme ovog rata, mi smo bežali od svih: dođu Nemci - beži, dođu četnici - beži, dođu partizani - opet beži ♦ var. Mńamț ♦ sin. Gĭermîn ♦ up. Ńemțîĭe, Ńemțuaĭkă [Por.]  [Vidi]

4360  slobođeńe  slobodzenie  ослобођење  slobođeńe (mn. slobođeń) [akc. slobođeńe] (i. ž.) — oslobođenje partizańi a dudait mńamțî, șă Tita ń-a dus slobođeńe — partizani su oterali Nemce, i Tito nam je doneo oslobođenje ◊ đi la slobođeńe pănă astîḑ țara sîrbĭaskă mult sa skimbat — od oslobođenja do danas srpska država se mnogo promenila [Por.] ∞ slubaḑî  [Vidi]


NASTAVAK PRETRAGE PO OBLASTIMA USMENE KNJIŽEVNOSTI ?

ŠAlJI KOMENTAR:
TRIMITE COMENTARUL
:

66720 
aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź