Reč petruańe u karticama drugih reči |
|
Br | Vlaški | Rumunski | Srpski | Gnezdo reči | Reč u umotvorinama | Akcija |
|
2524 | învăļituare | învălitoare | сноваљка | învăļituare (mn. învăļituorĭ) [akc. învăļituare] (i. ž.) — (tehn.) snovaljka ◊ învăļituarĭa ĭe sulu pus pi duauă furś la vro rîpă — snovaljka je vratilo posavljeno na dve raklje na nekoj padini ◊ ku învăļituarĭa puńe kuarda pi sulu đi țasut — sa snovaljkom se snuje pređa na vratilo razboja ◊ đi sî fiĭe pusă strîns pi sul, kuarda ĭe ku kîpatîńu đinvaļe ļegată đi vulpĭe, kare ĭe-ngreonată ku petruańe — da bi se čvrsto namotala na vratilo, osnova je na donjem kraju vezana za vlačeg, koji je opterećen kamenjem ◊ kuarda pănă sa învaļiașće, nu kućaḑă să ažungă đi pomînt, da puaće să fiĭe lungă șî o sută đi mĭetîre — osnova dok se navija na vratilo, ne sme da dodirne zemlju, a može biti duga i sto metara [Por.] ∞ învaļi | | [Vidi] |
|
|
|
6106 | kurațat | curățat | очишћен | kurațat1 (kurațată) (mn. kurațaț, kurațaće) [akc. kurațat] (prid.) — očišćen, čist ◊ luoku ĭe kurațat đi spiń șă đi petruańe, poaće sa ara — njiva je očišćena od trnja i kamenja, može se orati ◊ kukuruḑu ĭe kurațat đi giž — kukuruz je očišćen od komušine ♦ supr. ńikurațat [Por.] ∞ kurața | | [Vidi] |
|
|
|
4471 | petruoń | petroni | каменчина | petruoń (mn. petruańe) [akc. petruoń] — (augm.) kamenčina, kamenčuga, veliki kamen; kamen uopšte ◊ petruoń ĭe pĭatră mare — kamenčina je veliki kamen ◊ s-a rupt tuot înkarkînd karu ku petruańe — sav se pokidao utovarujući kola sa kamenjem ◊ pļină ļivađa đi petruańe — livada je puna kamenja [Por.] ∞ pĭatră | | [Vidi] |
|
|
|
76 | pomînt | pământ | земља | pomînt (mn. pomînturĭ) [akc. pomînt] (i. s.) — 1. zemlja; tle, zemljište ◊ la Kraĭna ĭe pomînt bun, rođituorĭ, da la nuoĭ numa petruańe șî kîrșuaće — u Krajini je zemlja dobra i rodna, a kod nas samo kamenje i krševi 2. imovina ◊ kînd s-a-nparțît, ăl mik a kîpatat măĭ mult pomînt, kă a ramas ku parințî sî traĭaskă — kad su se odelili, mlađi je dobio više imovine, jer je ostao sa roditeljima da živi 3. svet ◊ așa furaluk ka la nuoĭ, nu m-a-ĭastă pi pomînt — takav lopovluk kao kod nas, nema nigde na svetu ♦ sin. țarînă [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
226 | tîvaļiș | tăvaliș ? | вучни трап | tîvaļiș2 (mn. tîvaļișă) [akc. tîvaļiș] (i. m.) — vučni trap ◊ ku tîvaļișu sa trag tutuśi aĭ lunź đin padure — sa vučnim trapom izvlače se dugački trupci iz šume [Por.] ∞ tîvaļi | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
6027 | vulpĭe | ? | влачег | vulpĭe2 (mn. vulpĭ) [akc. vulpĭe] (i. ž.) — (tehn.) vlačeg, vlačuga ◊ vulpĭa ĭe o saĭnă raklată đi kare sa atîrnă kuardă kînd sa traźe la învaļituare, sî sa pună strîns pi sulu đinapuoĭ — vlačeg je rakljasta sanka o koju se kači osnova i vuče da se što čvršće snuje na zadnje vratilo razboja ◊ đi sî sa strîngă kuarda śe puaće măĭ tare, pi vulpĭe sa pun petruańe grĭaļe, or kă șăd kopiĭi măĭ maruț — da bi se osnova što čvršće stegla na vratilo, na vlačeg se stavlja teško kamenje, ili sede odrasla deca ◊ în Tanda nu sa lasă kopiĭi să șadă pi vulpĭe kă nu sa măĭ însuară — u Tandi se ne puštaju deca da sede na vlačegu jer se neće nikad oženiti ♦ sin. kapră (Tanda) [Por.] ∞ învaļi | | [Vidi] |
|
|
|
5800 | župuit | jupuit | одран | župuit (župuită) (mn. župuiț, župuiće) [akc. župuit] (prid.) — 1. (o koži) odran ◊ s-a dus ku pĭaļa župuită, sî śarkă s-o vindă la kožokarĭ — otišao je sa odranom kožom, da proba da je proda ćurčiji 2. (o kori) oguljen ◊ a veńit apa đi la munće, a tîvaļit petruańe kare a župuit tuoț puomi pinga rîu — nadošla je reka sa planine, valjala je kamenje koje je ogulilo sve voćke pored reke [Por.] ∞ župui | | [Vidi] |
|
|