Reč pisaḑă nije obrađena kao osnovna reč!

Reč pisaḑă u karticama drugih reči
BrVlaškiRumunskiSrpskiGnezdo reči  Reč u umotvorinamaAkcija
3596  ćask  teasc  притискивач  ćask (mn. ćaskurĭ) [akc. ćask] (i. s.) — pritiskivač kupusa u kaci ili sira u čabru ◊ ćask ĭe fakut đin patru blanuț înkruśișaće, kare sa pun pi varḑă în pućină, da pi ĭaļe sa puńe o pĭatră, să pisaḑă varḑa în apă, să nu fiĭe-n săk — pritiskivač je napravljen od četiri ukrštene daščice, koje se stavljaju na kupus u kaci, a na njih se stavlja jedan kamen, da pritisne kupus u rasol, da ne ostane na suvom (Tanda) ◊ ćasku ĭe o ļaspiđe ńaćidă, skuasă đi la fundu rîuluĭ, ku kare sa pisaḑă varḑa akră în kadă — pritiskivač je jedan gladak pločast kamen, izvađen sa dna reke, kojim se pritiska kiseli kupus u kaci (Rudna Glava) [Por.]  [Vidi]

1222  doda  deda  навикнути (се)  doda (ĭuo ma dodau, ĭel sî dodîă) [akc. doda] (gl. p. ref.) — navikniti (se) , privići (se), prilagoditi (se); predavati (se), prepustiti (se); prikloniti (se) ◊ mîĭ ușuor ći dodaĭ la zapușală, đi kĭt la frig — lakše se navikneš na vrućinu, nego na hladnoću [Crn.] ♦ dij. var. daĭ ◊ kînd će pisaḑă sila mare, or nakazu, ļesńe ći daĭ, măî ĭuta faś învîățu  — kada te pritisne sila, ili velika muka, lakše se daješ, brže stekneš naviku [Por.]   [Vidi]

3000  ļimbă  limbă  језик  ļimbă (mn. ļimbĭ) [akc. ļimbă] (i. ž.) — jezik 1. (anat.) govorni organ ◊ ļimbă ĭe un parśel đi karńe, lunguĭat, kare îmblă pin gură, ș-ažută la uom să vorbĭaskă înțaļes — jezik je duguljasto parče mesa, koje se kreće po ustima, i pomaže čoveku da govori razgovetno 2. (tehn.) delovi naprava nalik na jezik, jezičak ◊ ļimbă la kîtaramă, la kĭaĭa đi bîtrîńață đi koļibă șî đi muară, la kîrļig đi lanț đi fĭer, șî alta — jezičak na kopči kaiša, na starinskim ključevima za kolibe i vodenice, na kukama metalnih lanaca, i dr. 3. (bot.) jezikolike biljke ◊ ļimba-uoi — bokvica (Plantago major) 4. (fig.) sredstvo komunikacije ◊ în strinataće, zauĭț ĭuta șî ļimba mumi — u tuđini, brzo zaboraviš i maternji jezik ◊ ļimba nuastră sa kĭamă, đi kînd ĭe vaku șî aminu, ļimba rumîńaskă — naš jezik se zove, od kad je sveta i veka, vlaški jezik ◊ ļimba ĭe viĭe numa păn’ sa vorbĭașće ku ĭa — jezik je živ samo dok se njime govori ◊ rumîńi aĭ nuoștri s-a kakat pi ļimbă, ļi rușîńe s-o vorbĭaskă, ș-a lasato s-o pisaḑă ļimba sîrbĭaskă — naši Vlasi su posrali svoj jezik, srame se da ga govore, pa su pustili da ga pregazi srpski jezik [Por.]   (Ima umotvorina!)[Vidi]

1784  tînžî  tânji  венути  tînžî (ĭuo tînžîăsk, ĭel tînžîașće) [akc. tînžî] (gl.) — venuti, gubiti svežinu, slabiti; usahnuti ◊ puot să tînžîaskă verđețurļi șî žuaviń-ļi, đi uamiń n-am auḑît sî sa ḑîkă — mogu da venu biljke i životinje, za ljude nisam čuo da se kaže ◊ tînžîăsk fluoriļi ńiudaće — vene cveće nezaliveno ◊ tînžîașće vaka kînd ĭe bolnauă șî nu manînkă, kînd slabĭașće — vene i krava kada je bolesna i ne jede, kad slabi ◊ puot ș-aĭ ćińirĭ sî tînžîaskă, kînd iĭ pisaḑă au vro dragustă grĭa — mogu i mladi da venu, kada ih mori neka teška ljubav [Por.]   [Vidi]


NASTAVAK PRETRAGE PO OBLASTIMA USMENE KNJIŽEVNOSTI ?

ŠAlJI KOMENTAR:
TRIMITE COMENTARUL
:

67517 
aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź