Reč piśuarĭe u karticama drugih reči |
|
Br | Vlaški | Rumunski | Srpski | Gnezdo reči | Reč u umotvorinama | Akcija |
|
411 | amurțală | amorţire | утрнуће | amurțală (mn. amurțîălurĭ) [akc. amurțală] (i. ž.) — utrnuće; osećaj slabosti u mišićima, praćeno trnjenjem i drhtavicom, malaksalost; obamrlost ◊ ma prinsă o amurțală — uhvatila me je neka malaksalost ◊ sîmt amurțală în piśuarĭe — osećam trnjenje u nogama [Crn.] ∞ amurțî | | [Vidi] |
|
|
|
817 | bećažîĭe | betegie | болест | bećažîĭe (mn. bećažîĭ) [akc. bećažîĭe] (i. ž.) — (zast.) bolest, fizička slabost, nesposobnost ◊ sîmće bećažîĭe în piśuarĭe — oseća bolest u nogama ◊ bećažîĭe đi la lukru în maĭdan — bolest sa posla u rudniku [Crn.] ♦ sin. buală ♦ dij. var bićežîĭe, bićeșug, bićeșag [Por.] ∞ bećažî | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
592 | buală | boală | болест | buală (mn. buaļe) [akc. buală] (i. m.) — (med.) bolest ◊ buala rîa — padavica, epilepsija ◊ buala în înkeĭaturĭ — oboljenje zglobova, reuma ◊ buală în piśuarĭe — bolest u nogama ◊ buală la țîță — bolest na dojci [Crn.] ◊ buală đin uală — „bolest iz lonca”, bolest koja potiče od loših navika u ishrani ◊ buală grĭa — teška, neizlečiva bolest ♦ sin. durĭare [Por.] ∞ boļi | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
1153 | ćigańe | tigaie | тигањ | ćigańe (mn. ćigîăń) [akc. ćigańe] (i. ž.) — tiganj, plitak metalni sud sa drškom koji se upotrebljava za prženje ◊ tuată kasa a avut ćigańe adînkă ku piśuarĭe, karĭe sî puńe pi fuok, ćigańe ku kuada lungă, șî ćigańe mikă ku kuada skurtă — svaka kuća je imala dubok tiganj sa nožicama, koji se stavlja na vatru, tiganj sa dugačkom drškom, i mali tiganj sa kratkom drškom ♦ dij. var. ćigaĭe (Lubnica, Valakonje) [Crn.] ◊ ĭastă duauă fĭelurĭ đi ćigăń: skunđe, fara piśuare, kare s-a pus pi firastău, șî ku triĭ piśuare șî ku kuadă, kare s-a pus pi vatra fuokuluĭ — ima dve vrste tiganja: plitki, bez nogu, koji se stavljao na sadžak, i sa tri noge i drškom, koji se stavaljao na ognjište [Por.] ♦ dij. sin. șarpĭel (Brestovac) [Crn.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
1206 | dîră | dâră | бразда | dîră (mn. dîrĭe) [akc. dîră] (i. ž.) — a. brazda, trag iza predmeta koji se vuče po tlu ◊ sî vĭađe dîră în drum pi unđe ĭe tras ļiemnu — vidi se brazda na putu kojim je vučeno drvo [Crn.] ◊ mĭ-a trĭekut ku karu-npiđekat pista poĭană, șî piva a fakut o dîră adînkă ka boruga — prešao mi je zakočenim kolima preko poljane, i kočnica je napravila brazdu duboku kao jaruga b. vododerina, jaruga na padini koju prave buične kiše ◊ đață đintr-odată un ploĭuoń, ka kînd tuorń ku gaļata, șî numa faku ńișći dîrĭe adînś pin grîo-la-n față — udari najednom neka kišurina, lila je kao iz kabla, i samo je napravila duboke jaruge u žitu na prisoju c. crta, linija ◊ în luok sî sa iskaļaskă frumuos, ĭel trasă o dîră pista fuaĭa-ĭa đi arćiĭe, ș-o lupadă înapuoĭ, la poștarĭ supt piśuarĭe, parke ĭe aăsta đevină — umesto da se lepo potpiše, on je samo povukao liniju preko tog lista papira, i bacio ga nazad, poštaru pod noge, kao da je ovaj kriv [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
1240 | dragustă | dragoste | љубав | dragustă [akc. dragustă] (i. ž.) — ljubav ◊ dragusta ĭe kînd ći ginđešć numa la unu, șî danaśi aĭlalț nu-ĭ mîĭ kunuoșć — ljubav je kad misliš samo ne jednog, a ostale momke više ne poznaješ [Crn.] ◊ đeskînćik đi dragustă — (dosl.) „bajanje za ljubav”, ljubavna magija [Por.] ∞ drag | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
1300 | durmi | dormi | спавати | durmi (ĭuo duorm, ĭel duarmĭe) [akc. durmi] (gl.) — spavati ◊ sî puaće durmi pi kapatîń, da șî-n piśuarĭe, kînd ći prinđe nužda — može se spavati na jastuku, a i stojeći, kad te pritisne muka [Crn.] ◊ ma adurmi ku povasta, ama nu putuĭ mult sî duorm, kî-nśepură tuoț sî sa rîdă đi mińe — uspavao me je pričom, ali nisam mogao dugo da spavam, jer su počeli svi da mi se smeju [Por.] up. adurmi | | [Vidi] |
|
|
|
732 | skîrtaș | scârtaș | черенац | skîrtaș (mn. skîrtașă) [akc. skîrtaș] (i. m.) — (tehn.) čerenac, vrsta ribarske mreža, pričvršćene za motku ◊ dakă ĭe kuada lungă la skîrtaš, nu ći uḑ la piśuarĭe — ako čerenac ima dugačku dršku, nećeš ukvasiti noge [Crn.] ◊ ku skîrtașu a prins pĭeșć đi prazńik — čerencem su lovili ribu za slavu [Por.] ♦ dij. var. krîstaș (Jasikovo) [GPek] | | [Vidi] |
|
|