Reč pļin u karticama drugih reči |
|
Br | Vlaški | Rumunski | Srpski | Gnezdo reči | Reč u umotvorinama | Akcija |
|
126 | adapatuare | adăpătoare | појило | adapatuare (mn. adapatuorĭ) [akc. adapatuare] (i. ž.) — 1. pojilo, mesto gde se napaja stoka ◊ adapatuarĭa a sakat, unđe am adapa vićiļi, nu șću — pojilo je presušilo, gde li ćemo pojiti stoku, ne znam [Crn.] ♦ dij. sin. baltă, lak ◊ vićiļi, kînd sînt satuasă, sîngure trag la vro baltă or vrun lak unđe puot sî gasaskă adapatuare — stoka, kada je žedna, sama ide na neku baru ili jezerce gde može da nađe pojilo 2. valov za napajanje stoke od izdubljenog stabla, kamena ili betona ◊ adapatuarĭa ĭe pļină đi frunḑă — valov je pun lišća ◊ a fakut adapatuare đin butuarkă — napravio je valov od debla ♦ var. adîpatuare ♦ sin. žgĭab, valîău, albĭe [Por.] ∞ adapa | | [Vidi] |
|
|
|
277 | afumat | afumat | димљен | afumat (afumată) (mn. afumaț, afumaće) [akc. afumat] (prid.) — 1. dimljen, koji je izložen dimu ◊ karńe afumată — dimljeno meso 2. pun dima ◊ suobă ĭe pļină đi fum — soba je puna dima [Crn.] 3. (fig.) aljkavo urađen zanatski posao, u kome se koristi zagrevanje materijala; zamazan, zamaskiran, sklepan; smuvan ◊ nu l-a kîrpit kalumĭa, numa l-a afumat ku kalaĭu — nije ga zakrpio dobro, samo ga je zamazao kalajem [Por.] ∞ afuma | | [Vidi] |
|
|
|
3290 | aĭ | ai | бели лук | aĭ2 (mn. aĭ) (i. m.) — (bot.) beli luk ◊ a sămanat aĭ bașća pļină — posadio je punu baštu belog luka ◊ dakă puće, miĭe aĭu mult îm plaśe — ako smrdi, meni se beli luk mnogo sviđa [Stig] ♦ dij. sin. usturuoĭ [Por.] ∞ usturuoĭ | | [Vidi] |
|
|
|
2607 | andarmală | andarmale | андрамоља | andarmală (mn. andarmaļe) [akc. andarmală] (i. ž.) — (tehn.) andramolja, dronjak; starudija ◊ șupa pļină đi andarmaļe, ńimik nuĭe đi vro trĭabă — šupa je puna andramolja, ništa nije za neku upotrebu [Por.] ♦ dij. sin. andîrmuańe [Mlava] | | [Vidi] |
|
|
|
250 | askultatuorĭ | ascultător | слушалац | askultatuorĭ (mn. askultatuorĭ) [akc. askultatuorĭ] (i. m.) — 1. slušalac ◊ suoba pļină đi askultatuorĭ — soba puna slušalaca ◊ askultatuаrĭе — slušateljka 2. služitelj, poslužitelj; pomagač ◊ askultatuorĭ la nuntă — posluga na svadbi [Por.] ∞ askulta | | [Vidi] |
|
|
|
974 | baĭețîme | bâieţime | момчадија | baĭețîme (mn. baĭețîmĭ) [akc. baĭețîme] (i. ž.) — momčadija, grupa momaka, generacija momaka ◊ pļină uara đi baĭețîme, fĭaće nus pusta — puno kolo momčadija, devojaka nema nigde [Por.] ∞ baĭat | | [Vidi] |
|
|
|
1135 | bańeće | bănet | парајлија | bańeće [akc. bańeće] (i. m.) — parajlija, bogataš ◊ bańeće ĭe uom pļin dă bań — parajlija je čovek pun para [Zvizd] ∞ ban | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
637 | bežînarĭ | băjenar | пребег | bežînarĭ (mn. bežînari) [akc. bežînarĭ] (i. m.) — 1. prebeg, begunac, izbeglica, lice koje je napustilo dom ili državu zbog ekonomske eksploatacije ili torture ◊ đi vrĭamĭa ratuluĭ satu nuostru a fuost pļin đi bežînarĭ — za vreme rata naše slo je bilo puno izbeglica [Crn.] 2. (antr.) Bežînarĭ — čest porodični nadimak grupe ljudi koji su se kao izbeglice nastanile u nekom vlaškom selu, i od koga u pojedinim slučajevima nastaje posrbljeno prezime Bežinarević ♦ sin. fugarĭ [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
622 | bîrbarĭală | nivelare | изједначавање | bîrbarĭală (mn. bîrbarĭaļе) [akc. bîrbarĭală] (i. ž.) — izjednačavanje, ujednačavanje, ravnanje, poravnavanje ◊ drumo-sta ĭe pļin đi găurĭ, iĭ trîabe o bîrbarĭală țapînă — ovaj put je pun rupa, treba mu jedno jako poravnavanje [Por.] ∞ bîrbari | | [Vidi] |
|
|
|
767 | bluož | purpură | осип | bluož (mn. bluožurĭ) [akc. bluož] (i. s.) — (med.) osip, koprivnjača (Urticaria) ◊ bluož ĭe buala pĭeļi, în fĭeļ đi bube roșkaćiśe miś, ku mînkarime — osip je kožna bolest, u vidu malih crvenkastih plikova, sa svrabom ◊ tuot ĭe, saraku, pļin đi bluož — sav je, siroma, pun osipa ♦ sin. pîrpur [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
738 | buarfă | boarfă | дроњак | buarfă (mn. buarfе) [akc. buarfă] (i. ž.) — 1. dronjak, iznošen komad odeće ◊ nu înbrak buarfa-sta đi klțan — neću da obučem ovaj dronjak od košulje [Crn.] ♦ dij. sin. zdrĭanță, trĭanță, druanță, truanță [Por.] 2. nejestivi deo voća ili povrća, otpadak, lika ◊ pasuĭu al vĭarđe ĭe pļin đi buarfe — boranija je puna otpadaka (like) ♦ sin. loluață [Crn.] 3. iznutrica tikve ◊ buarfe la nuoĭ sa kĭamă samînțîĭa-ĭa ș-alalalt, śe ĭastă în dovļeće — borfa je kod nas naziv za seme i ostalo, što se nalazi u tikvama, bundevama, dulecima (Tanda) [Por.] ∞ borfańi | | [Vidi] |
|
|
|
795 | bubă | bubă | бубуљица | bubă (mn. bube) [akc. bubă] (i. ž.) — 1. (med.) bubuljica, plik, krasta, boginja; rana; ožiljak ◊ fećița ĭe pļină dă bube — devojčica je puna bubuljica ◊ bubă kuaptă — zrela bubuljica, puna gnoja i veoma osetljiva, (fig.) (za dete) razmaženko, plačljivko, koji plače za svaku sitnicu, naročito ako ga neko, makar i ovlaš, dodirne ◊ kopilu are bube — dete ima boginje ◊ bubă dulśe ĭe o bubă kare kriașće la kopiĭ pră kap, șî kînd sa kuaśe, ĭa kure — plih je bubuljica koja izbija deci na glavi, i kada sazri, ona procuri [Hom.] ◊ (med.) bubă ńagră — crni prišt ◊ (mag.) bubă albă — (dosl.) „bela boginja”, vrsta boginja koje se pominju u bajalicama 2. (biol.) insekt (opšti naziv) ◊ kîće fĭelurĭ đi bube a dat Dumńeḑîu pi pomînt, ńima nu șćiĭe, da puaće-fi ńiś ĭel — koliko je buba Bog stvorio na zemlji, to niko ne zna, a može biti ni on ♦ sin. guangă [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
805 | bukată | bucată | плод | bukată (mn. bukaće) [akc. bukată] (i. ž.) — 1. plod, usev; hrana ◊ umplură masa ku bukaće — napuniše trpezu plodovima ◊ a rođit bukaće đi tuotă suarta: krastavĭeț, piparkă, śapă, potloźań, varḑă, da șî karńe o sî fiĭe đi ĭarnă — rodilo je plodova svih vrsta: krastavac, paprika, luk, paradajs, kupus, a i mesa će biti za zimu [Crn.] 2. zalogaj, komad ◊ anu a fuost rău, n-a fuost o bukată sî ĭaĭ în gură — godina je bila loša, nije bilo ploda jednog da staviš u usta 3. (zast.) predmet, stvar ◊ astalu la pomană pļin ĭe đi bukaće în tuaće fĭelurĭ — sto na pomani pun je stvari svih vrsta ♦ up. bukatură [Por.] ∞ bukă | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
891 | bunataće | bunătate | добро | bunataće (mn. bunatățurĭ) [akc. bunataće] (i. ž.) — I. 1. dobro, dobrota, dobrodušnost ◊ bunataće đi uom — dobričina 2. imovina ◊ a vrut să-ĭ vind ĭuo bunataća a mĭa pi duauă parîaļe — hteo je da mu prodam moju imovinu za dve pare II. var. bunu ◊ Nu întuork bunu la stuaka mĭa — Ne vraćam (=odbacujem) dobro moje stoke (iz bajalice) ♦ (demin.) buńeț ◊ uom buńeț — dobrica ♦ (mn. buńețurĭ) ◊ Nu întuork buńețurļi la kasa mĭa — Ne vraćam (=odbacujem) dobra moje kuće (iz iste bajalice) III. (rel.) dobročinstvo, dobro delo ◊ a trait ka sfîntu, a kreḑut în dumńeḑîu, șă traĭu luĭ a fuost pļin đi bunatățurĭ — živeo je kao svetac, verovao je u boga, i njegov je život bio pun dobročinstava [Por.] ∞ bun | | [Vidi] |
|
|
|
543 | buou | bou | во | buou (mn. buoĭ) [akc. buou] (i. m.) — (zool.) vo (Bos taurus) ◊ buou ĭe biku lu kare sînt batuće kuaĭļi, să nu sară pi vaś, numa să fiĭe bun đi lukru — vo je bik kome su stucana jaja, da ne bi mogao da skače na krave, već da bude dobar za rad ◊ tare ka buou — jak kao vo ♦ var. bou ♦ up. bik [Por.] ♦ dij. var. bu (mn. buоĭ) [Kmp.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
4159 | burĭaće ĭuće | iuţar | млечњача | burĭaće ĭuće (mn. burĭeț ĭuț) [akc. burĭaće ĭuće] (i. m.) — (mik.) mlečnjača, bela gljiva (Lactarius piperatus) ◊ burĭaće ĭuće ĭe śuparkă albă, pļină đi lapće, kare dă pin padure — mlečnjača je bela pečurka, puna mleka, koja raste po šumi [Por.] ∞ burĭaće | | [Vidi] |
|
|
|
1019 | țaruș | ţăruș | шиљак | țaruș (mn. țarușurĭ) [akc. țaruș] (i. m.) — 1. šiljak, trn, bodlja ◊ am mĭers điskulț, șî ma-nbrukat într-un țaruș đi spińe — išao sam bos, i naboo sam se na jedan šiljak od trna 2. patrljak, ostatak posečene ili slomljene grane, ili kukuruzovine ◊ đin kîta s-îm skuată uoki un țaruș đin krĭangă frîntă — umalo da mi izbije oči patrljak jedne slomljene grane [Crn.] ♦ dij. sin. spińe, brukă ◊ krĭanga alu spińe pļină ĭe đi țarușă — trnova grana puna je bodlji [Por.] ∞ spińe | | [Vidi] |
|
|
|
2807 | ćerlam | amăreală | чемер | ćerlam (mn. ćerlame) [akc. ćerlam] (i. s.) — (ret.) (psih.) čemer, gorčina ◊ traĭu mĭ-a fuost pļin dă ćerlam — život mi je bio pun čemera [Pom.] ♦ dij. sin. amar [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
3885 | ćiknă | ticnă | мир | ćiknă [akc. ćiknă] (i. ž.) — (izob.) mir, spokoj; odmor; prijatnost ◊ kopiĭ mulț, kasa pļină, n-aĭ o țîră đi ćiknă pista ḑî đi iĭ — dece mnogo, puna kuća, nemaš ni malo mira preko dana od njih ◊ n-are ćiknă la ođină — nema mira za vreme odmora ◊ (u izr.) fara ćiknă — bez mira, spokoja; neprijatan ♦ / skr. < ćikńală [Por.] ∞ ćikńi | | [Vidi] |
|
|
|
1211 | dîlm | dâlm | брежуљак | dîlm (mn. dîlmurĭ) [akc. dîlm] (i. m.) — (geogr.) brežuljak, malo uzdignuće na zemljištu; neravnina; izbočina na putu; nanos ◊ a trekut ruata pistă un dîlm, șî karu sî rasturnat — prešao je točak preko jedne izbočine, i kola su se prevrnula [Crn.] ◊ a dus pluaĭa ńișći pomîntarĭ, ș-akuma ĭe kolovuozu pļin đi dîlmurĭ — nanela je kiša neko zemljište, i sada je kolski put pun izbočina [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
1269 | dudă | dudă | цев | dudă2 (mn. duḑ) [akc. dudă] (i. m.) — 1. a. cev; duguljast šupalj predmet ◊ lula la kazan ĭe fakută ka duda — lula na kazanu je u obliku cevi ◊ duļaćiļi la kovrag are dudă, șî kopiĭi fak fluir đin ĭa — dulek na vreži ima cevku, i deca prave frulu od nje b. tvor cevi ◊ masură țaua-ĭa, sî vĭeḑ kît ĭe đi largă la dudă — izmeri tu cev, da vidiš koliko joj je otvor širok (Rudna Glava) 2. čunak; dimnjak ◊ duda la șporĭet ĭe pļină đi fuńiźină — čunak na šporetu pun je gareži 3. sirena u borskom rudniku ◊ sa-uḑe duda-n Buor, ĭasă lukratuori đi la lukru — čuje se sirena u Boru, izlaze radnici s posla (Tanda) ♦ (augm.) duduļan ♦ (demin.) duduļiță [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
4274 | Duosu smiđakuluĭ | Dosu smideacului | Смиђаков осој | Duosu smiđakuluĭ [akc. Duosu smiđakuluĭ] (i. m.) — (top.) Smiđakov osoj ◊ Duosu smiđakuluĭ ĭe un duos pļin dă smidă în Manastirița — Smiđakov osoj je šuma puna šipraga u Manastirici [Mlava] ∞ smidă | | [Vidi] |
|
|
|
1686 | điokĭat | deocheat | урекнут | điokĭat (điokĭată) (mn. điokĭaț, điokĭaće) [akc. điokĭat] (prid.) — ureknut, pod dejstvom magije urokljivih očiju ◊ puaće fi điokĭat tuot śi ĭe viu, șî tuot aĭa śe faśe uomu ku mîńiļi luĭ, đi la ļingură, dakă ĭe fakută frumuasă, pănă la kasă, dakă ĭe mare șî pļină đi gluaće norokuasă — može biti ureknuto sve što je živo, i sve što je čovek stvorio svojom rukom, od kašike, ako je lepo izrađena, do kuće, ako je velika i puna srećnih ljudi [Por.] ∞ điokĭ | | [Vidi] |
|
|
|
3287 | fikă | raţă | патка | fikă2 (mn. fike) [akc. fikă] (i. ž.) — (ornit.) patka ◊ saćańi kăsătoriț prîngă rîurĭ, au oboru pļin dă fike — seljaci nastanjeni pored reke, imaju dvorišta puna pataka ◊ fikă ku fiku — patka i patak [Mlava] ♦ dij. sin. rață [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
1916 | firoćină | fierotină | гвожђурина | firoćină (mn. firoćiń) [akc. firoćină] (i. ž.) — (augm.) 1. gvožđurina, naročito predmet od gvožđa nejasne namene ◊ gasîĭ o firoćină ruźińită-n drum, ș-o luvaĭ ku mińe s-o pun bińe, îm va trîbui đi śuava — nađoh na putu jednu zarđalu gvožđurinu, i ponesoh je da je sačuvam, možda će mi zatrebati za nešto 2. gvožđurija, gomila gvožđa ◊ pļină ĭe kuzńița đi firoćiń — puna je kovačnica gvožđurije [Por.] ∞ fĭer | | [Vidi] |
|
|
|
1889 | fluare | floare | цвет | fluare (mn. fluorĭ) [akc. fluare] (i. ž.) — 1. (bot.) a. cvet, deo biljke cvetnice koji sadrži organe za rasplođavanje ◊ fluarĭa ĭe un parśel đi buĭađe în kare sa fak samînțîļî — cvet je deo biljke u kome se pravi seme b. biljka cvetnica ◊ arĭe o građină pļină ku fluorĭ — ima baštu punu cveća 2. (med.) boginja, plik na bolesnoj koži ◊ kopilu ĭe pļin đi fluorĭ — dete je puno boginja 3. šara; ukras na nošnji ◊ a țasut o pîătură ku fluorĭ — izatkala je ponjavu sa cvetovima ♦ (demin.) floriśikă [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
2248 | furńikarĭ | furnicar | мравињак | furńikarĭ (mn. furńikarĭe) [akc. furńikarĭ] (i. s.) — (ent.) mravinjak, mravlje gnezdo ◊ ļivađa pļină đi furńikarĭe, amunka o sî sa kosîaskă — livada puna mravinjaka, teško će da se kosi [Por.] ∞ furńikă | | [Vidi] |
|
|
|
2247 | furńikă | furnică | мрав | furńikă (mn. furńiś) [akc. furńikă] (i. ž.) — (ent.) mrav ◊ pļină koļiba đi furńiś — puna koliba mrava ◊ mĭerg ka furńiśiļi — idu kao mravi ◊ furńikă ńagră — crni mrav ◊ furńikă ruoșîĭe — crveni mrav ◊ fruńikă galbină — žuti mrav [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
39 | gaină | găină | кокошка | gaină (mn. gaiń) [akc. gaină] (i. ž.) — kokoška (Gallus domestica) ◊ am gaiń mulće, pļină mi traușa đi ĭaļe — imam mnogo kokošaka, puno mi ih je dvorište ◊ gaină ku puĭ sa kĭamă kluoța — kokoška s pilićima zove se kvočka ◊ gaina voĭńiśaskă sa kĭamă kokuoș — mužjak kokoške zove se petao ◊ gaină porîmbakă — graorka ♦ up. uou, kuĭb, kurĭańik, kokuoš [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
2724 | gîlkă | gâlcă | гука | gîlkă (mn. gîlś) [akc. gîlkă] (i. s.) — 1. (med.) a. guka, izraslina na telu ◊ baba a fuost gușată, avut o gîlkă mare la gît — baba je bila gušata, imala je veliku guku na vratu b. upala krajnika ◊ s-a umflat la kopil gîlśiļi — detetu su natekli krajnici 2. (tehn.) a. neravnina, čvor ◊ blana nuĭe đi ńimika, pļină đi gîlś — daska nije ni za šta, puna je neravnina b. mehur ◊ s-a fakut o gîlkă la guma đi ruată, trîabe să-ĭ pun un baĭluog — iskočio mehur na točku bicikla, treba da mu stavim zakrpu ♦ sin. bubă, bĭeșîkă, nuod [Por.] ♦ dij. sin. modîlkă [Zvizd] | | [Vidi] |
|
|
|
3048 | gļiuos | glios | грудваст | gļiuos (gļiuasă) (mn. gļiuoș, gļiuosă) [akc. gļiuos] (prid.) — grudvast, neusitnjen ◊ pomîntu ĭe gļiuos, pļin đi gļiĭ marĭ, luoku nu sa puaće sîmana — zemlja je grudvasta, puna golemih grudvi, njiva se ne može sejati [Por.] ∞ gļiĭe | | [Vidi] |
|
|
|
3061 | gļuonț | glonţ | куршум | gļuonț (mn. gļuanță) [akc. gļuonț] (i. s.) — (zast.) 1. a. kuršum, metak ◊ a luvat lupu la uokĭ, a pokńit, șî gļuonțu a putrîvit lupu đirĭept în kap — nanišanio je vuka, opalio, i metak je pogodio životinju pravo u glavu b. vrh metka ◊ gļuonțu ĭe vîru plumbuluĭ, bagat în țaurikă — gljonc je vrh metka, nabijen u čauru ♦ sin. plumb 2. (zast) municija ◊ în mižluoku batăĭ a ramas făra gļuonț — usred bitke ostali su bez municije (Ranovac) [Mlava] 3. a. šiljak, oštar vrh predmeta ◊ a sarit pista gard, șî s-a înbrukat în gļuonțu lu un par frînt — preskakao je ogradu, i nabio se na šiljak jednog polomljenog koca b. oštre izbočine na zemljištu ◊ a-ngețat pomîntu șî građina ĭe pļină đi gļuonțurĭ askuțîće — smrzla je zemlja, i bašta je puna oštrih šiljaka [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
2259 | gogoș | gogoașă | лепиња | gogoș (mn. gogoașă) [akc. gogoș] (i. s.) — 1. (nutr.) lepinja ◊ gogoșu ĭe pîńe aḑîmă, kuaptă pră tabla lu șporĭet, a sa faśe dîn fańină ku apă șî ku sare, fîr dă olațăl, șî sa mursîkă ku mîńiļi spalaće — gogoš je beskvasna lepinja, pečena na tabli šporeta, pravi se od brašna sa vodom i solju, bez kvasca, i mesi se opranim rukama [Mlava] 2. (med.) kvrga na glavi, aterom ◊ kapu-ĭ pļin đu gogoașă, no-l măĭ tunź vĭek — puna mu glava kvrga, ne možeš ga ošišati vavek (Tanda) [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
1533 | golîmb | hulub | голуб | golîmb (mn. golîmbĭ) [akc. golîmb] (i. m.) — (ornit.) golub (Columba palumbus) ◊ golîmb sîrbaćik — divlji golub ◊ đemult a fuost pļină padurĭa đi golîmbĭ, akuma s-a rarit, sa vîăd numa pi la munće — nekada je šuma bila pun golubova, sada su se proredili, vide se samo u planini ◊ golîmbu ku golîmbița fak kuĭb în butuarkă — golub i golubica prave gnezdo u duplji [Por.] ◊ a fuost la nuoĭ golîmbĭ lupĭeșć, kĭemaț așa kî a kîntat „un-lup! un-lup!", șî golîmbĭ popĭeșć, guļeraț — kod nas je bilo „vučjih” golubova, tako nazvani jer su se oglašavali sa „un-lup” (dosl.) „jedan-vuk”, i golubova gušana (Jasikovo) [GPek] | | [Vidi] |
|
|
|
2785 | gruapă | groapă | рупа | gruapă (mn. gruopĭ) [akc. gruapă] (i. ž.) — 1. rupa, udubljenje u zemlji ◊ tata sapă gruopĭ đi șćumpĭ — otac kopa rupe za stubove ◊ drumu dupa pluaĭe pļin ĭe đi gruopĭ — put posle kiše pun je rupa 2. grob ◊ la gruapa muortuluĭ sapă triĭ or śinś groparĭ — grob kopaju tri li pet grobara 3. trap ◊ krumpiĭi đi ĭarnă s-angrupă în gruapă, kare adîns sa sapă vrunđiva pin građină apruape đi kasă — krompir za zimnicu čuva se u trapu, koji se posebno kopa negde u bašti blizu kuće ♦ sin. gaură [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
5873 | ikńet | icnet | дахтање | ikńet (mn. ikńeturĭ) [akc. ikńet] (i. s.) — dahtanje ◊ la ḑîkatuarĭe pļină đi uoĭ, s-auđe numa ikńetu uoiluor — na plandištu punom ovaca, čuje se samo ovče dahtanje ♦ var. ikńală [Por.] ∞ ikńi | | [Vidi] |
|
|
|
5926 | izbînđi | izbândi | избити | izbînđi (ĭuo izbînđesk, ĭel izbînđașće) [akc. izbînđi] (gl.) — izbiti, ispasti; nalikovati ◊ kopilo-sta a izbînđit la dĭedî-su înpiśuare — ovo dete je ispalo nalik na rođenog dedu ◊ veńiĭ ku ińima pļină, kă tuot a izbînđit ka-n vis — dođoh punog srca, jer je sve ispalo kao u snu ♦ var. izbinđi [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
5964 | împļińi | împlini | навршити | împļińi (ĭuo împļińesk, ĭel împļińașće) [akc. împļińi] (gl. p.) — (o brojevima) navršiti ◊ fata a împļińit numa șasă ań, da o să pļaśe la șkuală kînd va împļińi șapće ań — devojčica je napunila samo šest godina, a poći će u školu kad navrši sedam godina ◊ măĭ o lună, șî sa împļińașće anu — još jedan mesec, i navršava se godina ♦ up. umpļe [Por.] ∞ pļin | | [Vidi] |
|
|
|
1717 | înđirĭeptat | îndreptat | исправљен | înđirĭeptat (înđirĭeptată) (mn. înđirĭeptaț, înđirĭeptaće) [akc. înđirĭeptat] (prid.) — ispravljen, koji više nije kriv ◊ drumo-l batrîn a fuost pļin đi kovĭaĭe, al nuou ĭe înđirĭeptat, mîndriĭe ĭe să mîń karu pi ĭel — stari put je bio pun krivina, novi je ispravljen, milina je da voziš kola po njemu [Por.] ∞ înđirĭepta | | [Vidi] |
|
|
|
2405 | înfrunḑît | înfrunzit | олистао | înfrunḑît (înfrunḑîtă) (mn. înfrunḑîț, înfrunḑîće) [akc. înfrunḑît] (prid.) — (bot.) olistao, prolistao ◊ kuodru înfrunḑît pļin ĭe đi verđiață — olistala šuma puna je zelenila [Por.] ∞ frunḑă | | [Vidi] |
|
|
|
4307 | întîmpla | întâmpla | десити се | întîmpla (ĭuo ma întîmplu, ĭel sa întîmplă) [akc. întîmpla] (gl.) — (zast.) desiti se, dogoditi se, zbivati se ◊ đintr-odată s-a pĭerdut, śe s-a fi întîmplat ku ĭel, ńima nu șćiĭe — iznenada je nestao, šta li se desilo sa njim, niko ne zna ◊ śe sa întîmplă-n satu vuostru pă lumĭa pļină đi mîrză sa baće în tuota ḑîua? — šta se zbiva u vašem selu pa se ljudi puni mržnje biju svaki dan? ♦ sin. slući, desî, împiska [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
5879 | ĭad | iad | пакао | ĭad (mn. ĭadurĭ) (i. m.) — (rel.) pakao, jad ◊ Rumîńi aĭ batrîń a kreḑut kî ĭe ĭadu o baltă vĭarđe, pļină đi aļe, kare stă supt punća raĭuluĭ — stari Vlasi su verovali da je pakao zelena bara, puna ala, koja se nalazi ispod rajskog brvna ◊ în ĭad kađe insa muarta kare nu puaće să trĭakă pi punća raĭuluĭ kî ĭe îngreonată ku pakaće grĭaļe — u jad pada pokojnik koji ne može preći preko rajskog brvna, jer je opterećen teškim gresima ◊ kińezu ĭaduluĭ ăl kĭamă Ĭadaț, șî ĭel sîare đin baltă sî spomînće pîkatuoșî sî kadă đi pi punća raĭuluĭ — knez pakla zove se Jadac, i on iskače iz bare da uplaši grešnike, da padnu sa rajskog brvna ◊ la fundu ĭaduluĭ traĭașće Satuana, muma draśiluor — na dnu pakla živi Sotona, đavolja mati ♦ supr. raĭ [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
3489 | kar đi buoĭ | car de boi | воловска кола | kar đi buoĭ (sint.) — (tehn.) volovska, zaprežna kola ◊ đe mult n-a fuost kasă fara kar đi buoĭ, da akumă kare ăl măĭ are, la fîrbuit, la kićit ku fluorĭ șă-l țîńe đi frumoșață în avļiĭa kășî — nekada nije bilo kuće bez volovskih kola, a sada ko ih još ima, ofarbao ih, okitio cvećem i drži ih kao ukras u dvorištu kuće ◊ karîļi đi buoĭ a skimbat trakturu — zaprežna kola zamenio je traktor ◊ atîrnat în vrun bușćan, ș-a rîsturnat karu pļin đi fîn — zakačio neki panj, i preturio kola puna sena [Por.] ∞ kara | | [Vidi] |
|
|
|
4235 | Kokazar | cocăzar | Боровњак | Kokazar [akc. Kokazar] (i. m.) — (top.) Kokazar, borovnjak, brdo u Majdanpeku ◊ Kokazar ar fost o śokă în Măĭdan, pļină đi kokĭază — Kokazar je bilo brdo u Majdanpeku, puno borovnica ◊ Kokazaru ar fost baș unđe ĭe akuma gaura kopuluĭ alu rudńik — Kokazar se nalazio tačno gde je danas Dnevni kop rudnika ◊ śoka Kokazaru ar skoborît rudari đi vrĭamĭa lu Tita kînd a larźit Kopu đi sî skotă ruda măĭ ușor — brdo Kokazar su skinulu rudari za vreme Tita kad su širili Dnevni kop da bi lakše vadili rudu ♦ var. Kokĭezar [Buf.] ∞ kokĭază | | [Vidi] |
|
|
|
4269 | kokoluoș | cocoloș | грудува | kokoluoș (mn. kokoluașă) [akc. kokoluoș] (i. s.) — grudva, klupče ◊ s-a-ngroșat lapćiļi, pļin ĭe đi kokoluașă — sgrušalo se mleko, puno je grudvica ◊ kopiĭi ĭarna fak kokoluașă đi zapadă, șî s-a bat ku ĭaļe tuota ḑîua — deca zimi prave grudve od snega, i biju se njima po ceo dan ◊ păkurari s-adunat la un lok, s-a luvat la trînćală șî sa tîvaļesk kokoluoș pi pașuńe — čobani su se skupili na jedno mesto, započeli rvanje i kao klube se valjaju po pašnjaku [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
6339 | konak | conac | конак | konak (mn. konaśe) (i. s.) — 1. kuća, stan, stanište ◊ pi Kulmĭa mare pļin đi konaśe, tuaće alu Avramuońi, vinośiț đin Rumîńiĭe — Velika kulma puna je kuća, sve pripadaju Avramovićima, doseljenicima iz Vlaške [Por.] 2. konačište, bivak, prenoćište ◊ a mînat vićiļi tuota ḑîua, ș-a fakut konak la Pĭatra galbină, întra Rnaglaua șă Ļiskuaua — terali su stoklu ceo dan, i napravili konačište na Žutom kamenu, između Rudne Glave i Leskova ♦ sin. toprak [GPek] | | [Vidi] |
|
|
|
5587 | koveĭ | covei | кривина | koveĭ (mn. koveĭe) [akc. koveĭ] (i. s.) — krivina ◊ drumu pănă la munće ĭe pļin đi koveĭe — put do planine pun je krivina [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
4236 | krak | crac | нога | krak (mn. kraś) [akc. krak] (i. m.) — 1. (anat.) noga ◊ a kaḑut đin ļemn, ș-a frînt kraśi amînduoĭ — pao je sa drveta i polomio obe noge ◊ bat muort, nu stă în kraś — mrtav pijan, ne stoji na nogama ◊ stă-n kraśi uamińiluor, nu puot sî trĭakă đi ĭel — stoji ljudima na putu, ne mogu da prolaze od njega ♦ sin. piśuor 2. (geog.) ogranak, deo kose, povijarca; krak ◊ la luok đaluos rar sa gasîașće kulmĭe fara kraś — u planinskom kraju retko se nađe kosa bez ogranaka ◊ kulmĭa ĭe lungă, ku kăș șî drum đi kar, da kraku ĭe skurt, șă are numa poćeś fara kăș — kosa je duga, sa kućama i kolskim putem, a ogranak je kratak, ima samo staze bez kuća ◊ kînd ĭe śuaka naltă, are kulmĭe mulće, da tuata kulmĭa ĭe pļină đi kraśe — kad je brdo visoko, ima mnogo kosa, a svaka kosa ima mnogo ogranaka ◊ rar ĭastă krak fara nume — redak je ogranak kose bez imena ◊ kraku puaće sî sa kĭame dupa aĭa kum ĭe fakut: Krako-l skurt, Krako-l lung, Krako-l lat — ogranak kose može se zvati po izgledu: Kratak krak, Dugački krak, Široki krak ◊ măĭ đes numiļi krakuluĭ ĭe dupa uom în a kuĭ ĭe moșîĭa: Kraku Dăńi, Kraku Marku, Kraku Śovrći — najčešći naziv ogranka kose je prema čoveku na čijem je imanju: Danin krak, Markov krak, Čevrtanov krak ◊ buot đi krak — vrh, kraj ogranka kose ♦ up. kulmĭe 3. (fig.) (za količinu nečega što se kreće i ostavlja trag) ni traga, bez traga ◊ a pĭerdut puorśi în munće, ĭ-a katat triĭ ḑîļe șă ńiś krak đi puork n-a gasît — izgubio je svinje u planini, tražo ih je tri dana i ni trag od svinja nije našao ♦ (demin.) krakuļeț [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
5250 | krîmput | crâmpot | комад | krîmput (mn. krîmpuće) [akc. krîmput] (i. s.) — komad, odlomak ◊ drumu ĭe pļin đi krîmpuće đi stîklă spartă — put je pun komada razbijenog stakla ♦ var. krîmpot ♦ sin. parśel [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
5542 | kurpinarĭ | curpinar | лијаниште | kurpinarĭ (mn.) [akc. kurpinarĭ] (i. m.) — (bot.) lijanište, pavitnjak ◊ kurpinarĭ ĭe đesîș în padurĭe pļin đi kurpiń — lijanište je gustiš u šumi, pun lijana ♦ var. kurpińiș [Por.] ∞ kurpin | | [Vidi] |
|
|
|
4718 | luśituor | lucitor | сјајан | luśituor (luśituare) (mn. luśituorĭ, luśituare) [akc. luśituor] (prid.) — sjajan, svetao, koji svetli, sjaji, svetluca, blješti ◊ śerĭu sańin, pļin đi stăļe luśituare — nebo vedro, puno sjajnih zvezda ♦ sin. luminuos [Por.] ∞ luśi | | [Vidi] |
|
|
|
4313 | ļinđină | lindină | гњида | ļinđină (mn. ļinđiń) [akc. ļinđină] (i. ž.) — (zool.) gnjida, jajašce vaške ◊ kînd ĭe uomu pădukĭuos, păru-ĭ pļin đi ļinđiń — kad je čovek vašljiv, kosa mu je puna gnjida [Por.] ∞ padukĭe | | [Vidi] |
|
|
|
1650 | mărăčińe | mărăcine | трн | mărăčińe (mn. mărăčiń) [akc. mărăčińe] (i. m.) — trn, bodljika ◊ pļin ďe mărăčiń pe kîmp — polje je puno trnja [Kmp.] ♦ dij. sin. spińe [Por.] ∞ spińe | | [Vidi] |
|
|
|
2979 | mărunțîș | mărunţiș | ситниш | mărunțîș (mn. mărunțîșă) [akc. mărunțîș] (i. m.) — sitniš ◊ am pļin puzanarĭu đi mărunțîș — imam pun džep sitniša ◊ sa ḑîśe mărunțîș șî la grîu, sakară, ovăsk, uorḑ, kă au buobe marunće — kaže se „sitniš” i za žito, raž, ovas, ječam, jer imaju sitno zrno [Por.] ∞ marunt | | [Vidi] |
|
|
|
4731 | moțîkluoĭ | ridicătură | издигнуће | moțîkluoĭ (mn. moțîkluaĭe) [akc. moțîkluoĭ] (i. s.) — (geog.) izdignuće, ispupčenje; neravnina; budža ◊ drumu nuĭe putrîvit, nu l-a batut bun, a ramas pļin đi moțîkluaĭe — put nije ravan, nije dobro nabijen, ostalo je mnogo ispupčenja ♦ sin. skobîlț ♦ / (augm.) < muoț [Por.] ∞ muoț | | [Vidi] |
|
|
|
4642 | muĭare | muiere | жена | muĭare (mn. muĭerĭ) [akc. muĭare] (i. ž.) — žena; supruga ◊ satu ĭe pļin đi muĭerĭ ńimîritaće — selo je puno neudatih žena ◊ uomu a dat dumńeḑîu, da muĭarĭa draku — bog je stvorio čoveka, a ženu đavo ◊ o gramadă đi muĭerĭ sa dusîră la morminț — gomila žena ode na groblje ◊ asta ĭe muĭarĭa mĭa — ovo je moja žena ◊ muĭarĭa lu tuoĭa ĭe întođiuna măĭ bună đikît anuastră — tuđa žena je uvek bolja od naše ◊ muĭare greuańe, muĭare înkarkată — trudnica ♦ sin. soțîĭe [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
6182 | muskuri | muscuri ? | омусавити | muskuri (ĭuo ma muskurĭesk, ĭel sa muskurĭașće) [akc. muskuri] (gl. ref.) — omusaviti ◊ muskurit ĭe uom kare a mînkat, șă nu s-a șćers bińe la gură, numa ĭ-a ramas urmă đi mînkare pi obrază — musav je čovek koji je jeo, a nije dobro obrisao usta, pa mu se vide tragovi hrane na obrazima ◊ kînd am fuost pîkurarĭ, mînkam mură ku gura pļină, și merźam, fara rușîńe, tuota ḑîua muskurit — kad sam bio čobanče, jeo sam kupine punih ustiju, i išao sam, bez stida, po ceo dan sav musav ♦ sin. imuos [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
3551 | nuod | nod | чвор | nuod (mn. nuodurĭ) [akc. nuod] (i. s.) — čvor a. na koncu ◊ nuod ĭe un fĭeļ đi ļigatură la ață — čvor je jedna vrsta veze na koncima b. na drvetu ◊ ļemn rău, pļin đi nuodurĭ, nuĭe bun đi blăń — loše drvo, puno čvorova, nije dobro za daske [Por.] ♦ dij. var. nod [Kmp.] ♦ (demin.) nođiț [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
6101 | ńegritură | negritură | зацрњење | ńegritură (mn. ńegriturĭ) [akc. ńegritură] (i. ž.) — (color) zacrnjenje, crnilo ◊ pi parĭaće lînga kamin a ĭeșît koļa-koļa o ńegritură, kakînd nuĭe văruit bińe parĭaćiļi kare a fuost pļin đi fuńiźină — po zidu kraj kamina izbilo je ovde-onde neko zacrnjenje, kao da nije dobro okrečen zid koji je bio pun gareži ♦ sin. ńegrĭață, ńegrĭală [Por.] ∞ ńegru1 | | [Vidi] |
|
|
|
4471 | petruoń | petroni | каменчина | petruoń (mn. petruańe) [akc. petruoń] — (augm.) kamenčina, kamenčuga, veliki kamen; kamen uopšte ◊ petruoń ĭe pĭatră mare — kamenčina je veliki kamen ◊ s-a rupt tuot înkarkînd karu ku petruańe — sav se pokidao utovarujući kola sa kamenjem ◊ pļină ļivađa đi petruańe — livada je puna kamenja [Por.] ∞ pĭatră | | [Vidi] |
|
|
|
4474 | petruos | petros | каменит | petruos (petruosă) (mn. petruoș, petruasă) [akc. petruos] (prid.) — kamenit ◊ luok petruos, pļin đi pĭatră — kamenito mesto, puno kamenja ◊ ogaș petruos, đes nume đi ogașă ku fundu petruos — kameniti potok, čest naziv za potoke sa kamenitim koritom [Por.] ∞ pĭatră | | [Vidi] |
|
|
|
5195 | pista | peste | преко | pista [akc. pista] (predl.) — preko 1. (o pložaju u prostoru) preko, iznad ◊ a śerkat să trĭakă pista puod ku karu pļin, ama n-a putut, kă puodu s-a frînt — pokušali su da pređu preko mosta sa natovarenim kolima, ali nisu mogli, jer je most pukao ◊ trĭaśe pista śuakă kî ĭe măĭ aprupe — prelazi preko brda jer je bliže 2. (o trajanju u vremenu) duže, preko, više ◊ a trait în strinataće pista ḑîaśe ań đi ḑîļe — živeo je u tuđini preko deset godina ◊ pista nuapće a veńit uoțî șî ĭ-a apaurît păn-la pĭaļă guală — preko noći došli lopovi i opljačkali ih do gole kože 3. (fig.) granica psihičke podnošljivosti ◊ pista tuot puaće trĭeśa, ama pista înfruntaśuńe nu — preko svega može preći, ali preko uvreda ne [Por.] ♦ dij. var. peșće (Brodica) [Rom.] ♦ dij. var. prăsta (Voluja) [Zvizd] | | [Vidi] |
|
|
|
4477 | pĭetriș | pietriș | камењар | pĭetriș (mn. pĭetrișurĭ) [akc. pĭetriș] (i. zb.) — (geog.) kamenjar ◊ pĭetriș ĭe luok pļin đi pĭatră — kamenjar je mesto puno kamenja [Por.] ∞ pĭatră | | [Vidi] |
|
|
|
510 | plumb | plumb | олово | plumb1 [akc. plumb] (i. m.) — (hem.) 1. olovo ◊ plumbu ĭe rău grĭeu, ama ĭe muaļe șî sa topĭașće ļesńe — olovo je teško, ali je meko i lako se topi ◊ đin plumb s-a turnat dramļiĭ đi pușkă la krĭamińe — od olova su se lile dramlije za puške kremenjače 2. (fig.) oznaka za tvrdoću ◊ s-a-ntărit pîńa ka plumbu — hleb se stvrdnuo kao olovo [Kmp.] 3. grudva brašna u kačamaku ◊ koļașa nuĭe mistakată kalumĭa, pļină ĭe đi plumbĭ — kačamak nije dobro mešan, pun je grudvi (grudve imaju oblik metka) [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
5963 | pļińi | plini | пунити | pļińi (ĭuo pļińesk, ĭel pļińașće) [akc. pļińi] (gl. p.) — (ret.) puniti ◊ rar kare ḑîśe ’pļińi’, măĭ đes s-auđe ’împļińi’ — retko ko govori ’puniti’, češće se čuje ’ispuniti’ ♦ up. împlińi [Por.] ∞ pļin | | [Vidi] |
|
|
|
4803 | poluog | polog | руковет | poluog (mn. poluaźe) [akc. poluog] (i. s.) — (agr.) (o žitu) rukovet ◊ poluog ĭe o mînă pļină đi grîu, kare o taĭe sîśiratuorĭu đintr-odată, șă-l lasă pi pomînt să-l aduńe ļegatuori snuopilor — rukovet je svežanj žita, koji žetelac poseče u jedan mah, i ostavi na zemlji da ga pokupe vezači snopova [Por.] ∞ sîśarat | | [Vidi] |
|
|
|
5298 | pospaĭ | pospai | паспаљ | pospaĭ (mn. pospaĭe) [akc. pospaĭ] (i. s.) — paspalj ◊ pospaĭ ĭe fańina a măĭ marunt măśinată la muară, marunt ka pulburu — paspalj je najsitnije samleveno brašno na vodenici, sitno kao prah ◊ morarĭu ĭe alb kî ĭe pļin đi pospaĭ — vodeničar je beo jer je pun paspalja [Por.] ∞ muară | | [Vidi] |
|
|
|
4775 | pulburuos | spulberos | прашњав | pulburuos (pulburuasă) (mn. pulburuoș, pulburuasă) [akc. pulburuos] (prid.) — prašnjav; (ret.) praškast ◊ pulburuos ĭe aăla kare ĭe pļin đi pulbur — prašnjav je onaj koji je pun prašine ◊ fańina ĭe mîtriĭal marunt, ușuor șă pulburuos — brašno je sitna, lagana i praškasta materija [Por.] ∞ pulbur | | [Vidi] |
|
|
|
5087 | pungă | pungă | кеса | pungă (mn. punź) [akc. pungă] (i. ž.) — kesa, torbica za nošenje novca ◊ pungă a fuost kesauă în kare s-a purtat bańi, înfimtă dupa brîu — kesa je bila torbica u kojoj se nosio novac, zadenuta za pojasom ◊ la gîzdoćiń punga a fuost pļină đi bań — kod bogataša kesa je bila puna novca ♦ sin. kĭes, kĭesauă [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
6085 | răsturnat | răsturnat | претурен | răsturnat (răsturnată) (mn. răsturnaț, răsturnaće) [akc. răsturnat] (prid.) — preturen, prevrnut ◊ a răsturnat karu pļin đi duļeț pi o pođină, șî nu la măĭ skuos: stă ș-akuma akoluo răsturnat, ku ruoțîļi în sus — preturio je kola puna duleka na jednoj padini, i nije ih još izvadio: i sada stoje tamo prevrnuta, sa točkovima uvis [Por.] ∞ răsturna | | [Vidi] |
|
|
|
4630 | ruod | uter | материца | ruod2 (mn. ruađe) [akc. ruod] (i. s.) — (anat.) materica (lat. uterus) ◊ ruodu ĭe luoku în burta muĭeri unđe sa poļimĭesk kopiĭi — materica je mesto u ženinom stomaku, gde nastaju deca ◊ în ruodu muĭeri ĭastă un kĭes panușîuluĭ, pļin đi apuriĭe, kare-l kĭamă apșuor — u ženinoj materici nalazi se opnasta kesa, puna tečnosti, koji se zove vodenjak ◊ ruodu uomuluĭ krĭașće-n apșuor, șî dupa noă luń, apșuoru pokńașće, pi śe sa kunuașće k-a-nśeput nașćirĭa — ljudski plod raste u vodenjaku, i posle deved meseci vodenjak pukne, po čemu se prepoznaje da je počeo porođaj [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
5776 | ruptură | ruptură | исцепотина | ruptură (mn. rupturĭ) [akc. ruptură] (i. ž.) — 1. iscepotina, prekid; rupa ◊ ruptura ĭe luok unđe śuava s-a rupt, ș-a ramas gaură, luok guol — iscepotina je mesto gde se nešto prekinulo, pa je ostala rupa, praznina ◊ drumu dupa pluaĭe ĭe pļin đi rupturĭ — put je posle kiše pun rupa 2. dronjak ◊ mĭarźe, saraku, tota vara rupt, numa într-o ruptură đi țuală — ide celo leto, siroma, pocepan, samo u nekom dronjku od odeće [Por.] ∞ rupĭa | | [Vidi] |
|
|
|
3179 | sak | sac | џак | sak (mn. saś) (i. m.) — džak, vreća ◊ saku ĭe o trastă mare, țasut đi kîńipă, sî puată sî țînă tovar grĭeu — džak je velika torba, izatkan od konolje, da bi mogao da drži težak teret ◊ în sak s-a dus la muară buobe đi grîu or đi kukuruḑ, da đi la muară s-a-ntuors ku ĭel pļin đi fańină — u džaku se nosilo na vodenicu žito, ili kukuruz, a iz vodenice se vraćali sa njim punim brašna ◊ saku pļin s-a karat ku karu, or pi kal, da kare aĭa n-avut, l-a dus în șîaļe — pun džak vozio se kolima, ili na konjima, a ko to nije imao, nosio ga je na ledjima ◊ kînd s-a dus în șîaļe, saku pļin s-a pus pi trastă ku obrăń, șî s-a rîđikat-n șîaļe, da obrăńiļi ļ-a ļegat đi-nainće, pista pĭept — kad se nosio na leđima, džak se postavljao na torbu sa uprtačima, a uprtači su se vezila spreda, na grudima [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
4599 | samînțîĭe | sămânțiș | семење | samînțîĭe (mn. samînțîĭ) [akc. samînțîĭe] (i. zb.) — semenje ◊ ambarĭu nuostru ĭe pļin đi samînțîĭe — naš ambar je pun semenja ◊ samînțîșu sa pazîașće la luok uskat — semenje se čuva na suvom mestu ♦ var. samînțîș [Por.] ∞ samînță | | [Vidi] |
|
|
|
4359 | sluobîd | slobod | слободно | sluobîd2 [akc. sluobîd] (pril.) — slobodno ◊ pļin satu đi kîńamă, nu puoț sî mĭerź sluobîd đi iĭ — puno selo kučadi, ne možeš da ideš slobodno od njih ◊ a fuost martur la sud, ș-a spus sluobîd tuot kum a fuost — bio je svedok na sudu, i rekao je slobodno sve kako je bilo [Por.] ∞ slubaḑî | | [Vidi] |
|
|
|
2312 | smiđak | smidariie | шипражје | smiđak (mn. smiđaś) [akc. smiđak] (i. m.) — (bot.) šipražje, gustiš, čestar ◊ smiđak ĭe luok pļin dă smidă — šipražje je mesto puno šipraga ♦ var. smidariĭe [Mlava] ♦ dij. var. smidar (Tanda) [Por.] ∞ smidă | | [Vidi] |
|
|
|
4860 | spinuos | spinos | трњав | spinuos (spinuasă) (mn. spinuoș, spinuasă) [akc. spinuos] (prid.) — trnjav, trnovit; bodljikav ◊ luok spinuos ĭe luok pļin đi spiń — trnovito mesto je mesto pino trnja [Por.] ∞ spińe | | [Vidi] |
|
|
|
4859 | spińe | spin | трн | spińe (mn. spiń) [akc. spińe] (i. m.) — (bot.) trn ◊ a mĭers đeskulț, șî s-a-nbrukat într-un spińe — išao je bos, i naboo se na trn ◊ mura ĭe pļină đi spiń — kupina je puna trnja ♦ sin. țapuș [Por.] ♦ dij. sin. mărăčińe [Kmp.] | | [Vidi] |
|
|
|
6263 | statuorĭ | stătător | стајаћи | statuorĭ (statuare) (mn. =) [akc. statuorĭ] (prid.) — (o vodi) stajaći ◊ balta ĭe pļină đi apă statuare — bara je puna stajaće vode [Por.] ∞ sta | | [Vidi] |
|
|
|
2108 | stînžîn | stânjen | перуника | stînžîn (mn. stînžîń) [akc. stînžîn] (i. m.) — (bot.) perunika (Iris germanica) ◊ am građină pļină đi stînžîń, da đemult stînžîńi a dat șî pi ļivĭeḑ — imam baštu punu perunike, a nekad su perunike rasle i po livadama ◊ ĭastă stînžîń vioriĭ, ĭastă albĭ, bilovinś, vînîț, ĭastă în tuaće fĭelurĭ — ima perunika ljubičastih, ima belih, ružičastih, plavih, ima ih svake vrste [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
3301 | strașură | sperietoare | страшило | strașură (mn. strașurĭ) [akc. strașură] (i. ž.) — strašilo ◊ strașură ĭe o žukariĭe fakută ka uomu în țuaļe rupće, înțapată în mižluoku luokuluĭ pļin đi ruod, sî spomînće păsîrļi — strašilo je naprava u obliku odrpanog čoveka, postavljena u sredinu njive pune roda, da plaši ptice ◊ pi lînga strașură, mulț a spumîntat păsîrļi șî ļ-a dudait đi pi luokurļi luor ku tuakă — pored strašila, mnogi su plašili ptice i terali ih sa svojih njiva pomoću čegrtaljke [Por.] ♦ dij. var. strașlă (Jasikovo) [GPek] ♦ dij. sin. spomînta ◊ am pus spomînta în porumb — postavio sam strašilo u kukuruzu (Malajnica) [Pad.] ♦ dij. var. spamînta (Gradskovo, Mali Jasenovac) [Tim.] | | [Vidi] |
|
|
|
6307 | śeret | ceret | церовина | śeret (mn. śereț) [akc. śeret] (i. m.) — cerovina ◊ śeret ĭe padure pļină đi śaruoń — cerovina je šuma puna cerova [Por.] ∞ śaruoń | | [Vidi] |
|
|
|
2064 | śinśidă | cincidă | зеба | śinśidă (mn. śinśiḑ) [akc. śinśidă] (i. ž.) — (ornit.) zeba, ptica stanarica, izvrsna pevačica (Fringilla coelebs) ◊ śinśidă ĭe pasîrĭa kare kîntă măĭ frumuos — zeba je ptica koja najlepše peva ◊ padurĭa la nuoĭ ĭe pļină đi śinśiḑ, nuapća nu pućem adurmi đi kînćiku luor — kod nas je šuma puna zeba, noću ne možemo zaspati od njihove pesme ♦ / < (onom.) „śinś-śinś” — „pet-pet” [Por.] ∞ śinś | | [Vidi] |
|
|
|
3853 | śuob | ciob | саксија | śuob (mn. śoburĭ) (i. s.) — 1. saksija, zemljani sud ◊ śuob ĭe vas đe pomînt đe florĭ — saksija je zemljani sud za cveće ♦ var. śob [Crn.] ◊ are pļin đi śuoburĭ ku fluorĭ — ima puno saksija sa cvećem (Rudna Glava) [Por.] 2. kadionica ◊ kînd să pļakă đi la morminț după śe să-ngruapă uomu, śuobu să sparźe đi kruśe — kad se polazi sa groblja posle ukopa pokojnika, kadionica se razbije o krst (Osnić) [Crn.] | | [Vidi] |
|
|
|
33 | tăčuńe | tăciune | пламењача | tăčuńe (mn. tăčuń) [akc. tăčuńe] (i. m.) — plamenjača, biljna bolest koja najčešće napada žito (puccinia graminus) ◊ ano-sta grîu ĭeste pļin đe tăčuńe — ove godine žito je puno plamenjače [Kmp.] ♦ dij. var. taśuńe, [Por.] ♦ dij. var. bastră [Hom.] | | [Vidi] |
|
|
|
3227 | trastă | traistă | торба | trastă (mn. trășć) [akc. trastă] (i. ž.) — 1. torba ◊ trastă țasută — tkana torba ◊ trastă ku obrăń — torba za uprtačima ◊ trastă guală — prazna torba ◊ trastă pļină — puna torba ◊ kînd sa dus la muară ku trasta pļină đi grîu, a kusuto la gură sî nu sa vĭarsă — kad se išlo u vodenicu sa torbom punom žita, opšivao joj se otvor da se ne prospe 2. (za odeću) kad je neki haljekat loše krojen, ili je prevelik ◊ kimĭașa ĭe prĭa mare, stă trastă pi kopil — košulja je prevelika, visi kao torba na detetu ♦ (demin.) trastuță ♦ (augm.) trastuoń [Por.] ♦ dij. var. traĭstă (Majdanpek) [Buf.] ♦ up. tagîrță [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
5442 | tufarĭ | tufar | жбуње | tufarĭ (mn. tufare) [akc. tufarĭ] (i. zb.) — (bot.) žbunje ◊ tufarĭ ĭe luok pļin đi tufe — žbunje je mesto puno žbunova ♦ var. tufariș [Por.] ∞ tufă | | [Vidi] |
|
|
|
131 | uară | oară | живина | uară1 (mn. uărĭ) [akc. uară] (i. ž.) — (ornit.) živina ◊ dă la uară — hrani živinu [Bran.] ◊ pļină traușa đi uară — puno je dvorište živine [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
5966 | umplut | umplut | напуњен | umplut (umplută) (mn. umpluț, umpluće) [akc. umplut] (prid.) — napunjen, ispunjen ◊ a țînut pușka umplută atîrnată-n kuń, să-ĭ fiĭe întođeuna îndamînă — držao je napunjenu pušku okačeno o klin, da mu uvek bude pri ruci ♦ var. împlut [Por.] ∞ pļin | | [Vidi] |
|
|
|
5965 | umpļe | umple | напунинти | umpļe (ĭuo umplu, ĭel umpļe) [akc. umpļe] (gl. p. ref.) — (o materiji) napunuti ◊ uomu împļińașće ańi da umplă kada ku varḑă or vadra ku apă — čovek navršava godine, a puni kacu s kupusom, ili vedro sa vodom ♦ var. împļe [Por.] ∞ pļin | | [Vidi] |
|
|
|
3738 | urdukai | hurducăi | тутњати | urdukai (ĭuo urdukîĭ, ĭel urdukîĭe) [akc. urdukai] (gl.) — (onom.) tutnjati, jurcati ◊ koļiba batrînă, pļină đi șobuoļ, s-auđe șî ḑîua kum urdukîĭe pin kļeturĭ — koliba stara, puna pacova, čuje se i danju kako tutnje po ćoškovima [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
2349 | urļet | urlăt | урлање | urļet (mn. urļeț) [akc. urļet] (i. m.) — 1. (za životinje) urlanje ◊ dămult a fost lupĭ pļină munća, ĭarna nu sa puća durmi dă urļetu luor — nekada je bilo vukova puna planina, zimi se nije moglo spavati od njihovog urlanja 2. (za grom) grmljavina ◊ s-a pus mare urļet șĭ pluaĭe — nastala je jaka grmljavina sa kišom [Mlava] ♦ dij. var. urļit [Por.] ∞ urla | | [Vidi] |
|
|
|
2474 | usuk | usuc | сера | usuk (mn. usukurĭ) [akc. usuk] (i. s.) — sera, serina, nečistoća ovčjeg runa ◊ lîna dupa tunsu oiluor ĭe imuasă, pļină đi usuk — vuna je posle šišanja ovaca prljava, puna serine [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
5468 | vînațală | vînătaie | модрица | vînațală (mn. vînațîaļe) [akc. vînațală] (i. ž.) — (med.) modrica ◊ a batuto uomu, ș-aveńit la parinț pļină đi vînațîaļe — tukao je muž, i došla je kod roditelja puna modrica ◊ vînațala măĭ ĭut trĭaśe kînd ļi ļeź ku śapă friptă — modrice najbrže prođu kad ih previješ pečenim lukom [Por.] ∞ vînît | | [Vidi] |
|
|
|
3811 | zbîrśitură | zbârcitură | бора | zbîrśitură (mn. zbîrśiturĭ) [akc. zbîrśitură] — 1. (anat.) bora na koži ◊ muĭare ćinîră, da pļină đi zbîrśiturĭ pi lînga uokĭ — mlada žena, a puna bora oko očiju 2. nabor na odeći ◊ zbîrśitură la krețan s-a kĭemat krĭeț — nabor na suknji zvao se krec ♦ sin. înkrețîtură [Por.] ∞ zbîrśi | | [Vidi] |
|
|
|
6072 | zgîțaĭală | zgâlțială | трешење | zgîțaĭală (mn. zgîțaĭelurĭ) [akc. zgîțaĭală] (i. ž.) — trešenje, drmanje; drmusanje ◊ s-a karat tota vrĭamĭa k-o spartură đi tomobil, pi kadîlmă pļină đi găuruańe, șî la urmă ĭ-a kaḑut grĭață đi atîta zgîțaĭală — putovao je sve vreme nekom krntijom od automobila po kaldrmi punoj rupčaga, pa mu je na kraju pripala muka od tolikog drmusanja [Por.] ∞ zgîțai | | [Vidi] |
|
|
|
5621 | zgîrgur | zgârgor | коврџа | zgîrgur (mn. zgîrgurĭ) [akc. zgîrgur] (i. m.) — kovrdža ◊ grĭeu sa pĭapćină păru pļin đi zgîrgurĭ — teško se češlja kosa puna kovrža [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
3899 | zgîrśitură | zgârcitură | тврдица | zgîrśitură (mn. zgîrśiturĭ) [akc. zgîrśitură] (i. ž.) — (pej.) tvrdica, cicija; sebičnjak ◊ zgîrśitură grĭa, pļin đi bań da nu dă la ńima ńiś în prumut — teška tvrdica, pun para, a ne da nikom ni na zajam ♦ var. zgîrśit [Por.] ∞ zgîrśi | | [Vidi] |
|
|
|
3441 | žîr | jâr | жир | žîr (mn. žîrurĭ ?) (i. s.) — (bot.) žir, plod hrasta ili bukve ◊ đemult a fuost duos kît vrĭeĭ, șî tuot pļin đi žîr — nekad je bilo šume koliko hoćeš, i sva je bila puna žira ◊ ku žîru s-a arańit puorśi, da șî lumĭa la mînkat kînd ĭ-a razbit fuamića — žirom su se hranile svinje, a i ljudi su ga jeli kad bi ih savladala glad ♦ sin. gindă [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
5025 | șobuol | șobolan | пацов | șobuol (mn. șobuoļ) [akc. șobuol] (i. m.) — (zoo.) pacov (Rattus) ◊ în kasa batrînă puodu ĭe pļin đi șobuoļ — u staroj kući tavan je pun pacova [Por.] ♦ dij. var. sobol [Mlava] | | [Vidi] |
|
|