Reč saćiļi nije obrađena kao osnovna reč!

Reč saćiļi u karticama drugih reči
BrVlaškiRumunskiSrpskiGnezdo reči  Reč u umotvorinamaAkcija
442  Andriĭuońi  Andreianu  Андрејевци  Andriĭuońi [akc. Andriĭuońi] (i. m.) — (antr.) Andrejevci, Andrejevići, vlaško prezime familija u Osniću, Šarbanovcu, Podgorcu i Valakonju, čiji se predak zvao Andrej ili Andrij ◊ Andriĭuońi đin saćiļi nuaștrĭe, nu sînt tot o rudă — Andrejevci iz naših sela nisu jedan rod [Crn.] up. Andrĭeĭ, Andra Andriĭ  [Vidi]

212  arkaș  arcaș  стрелац  arkaș (mn. arkașî) [akc. arkaș] (i. m.) — (zast.) 1. strelac ◊ arkaș a fuost uom înarmat ku ark șî saźată — strelac je bio čovek naoružan lukom i strelom ◊ bun arkaș ĭe uom kare puaće să putrîvĭaskă ku pușka tuot śe ĭa la nișan — dobar strelac je čovek koji može puškom da pogodi sve što uzme na nišan 2. gudalar, majstor za gudala ◊ rar a fuost arkaș buń pin saćiļi nuaștre, șî lîutari măĭ mult sîngurĭ a ogođit arkurļi kare ļi s-a frînt — retki su bili dobri gudalari po našim selima, pa su violinisti sami popravljali gudala koja su im se lomila [Por.] ∞ ark  [Vidi]

1559  Buśan  Bucean  Бучанин  Buśan (mn. Buśeń) [akc. Buśan] (i. m.) — (antr.) Bučanin, stanovnik sela Bučje, u opštini Bor ◊ Buśeńi sînt uamiń vrĭańiś — Bučani su vredni ljudi ◊ muĭarĭa đin Buśa ĭe Buśană — žena iz Bučja je Bučanka [Crn.] ◊ Buśeń ĭe poļikră lu famiļiĭ kare sînt pin saćiļi nuaștre veńiț đin Buśa; la karće sînt skriș ku prezimiļi Bučanović — Bučani je nadimak familija u našim selima, koje su doseljene iz Bučja; u knjige su upisani sa prezimenom Bučanović [Por.] ∞ Buśa  [Vidi]

1098  țăļińiș  ţeliniș  лединиште  țăļińiș (mn. țăļińișă, țăļińișurĭ) [akc. țăļińiș] (i. s.) — (ped.) ledinište, područje sa zemljištem koje je zapušteno, koje se dugo ne obrađuje ◊ s-a pirasît saćiļi, a ramas țăļińiș guol în tuaće părțîļi — sela su opustela, ostale su gole ledine na sve strane [Por.] ∞ țăļină  [Vidi]

4082  Ćirikuva  Dragobete  Драгобан  Ćirikuva [akc. Ćirikuva] (i. ž.) — (kal.) (ornit.) Dragoban, pričji praznik ◊ Ćirikuva ĭe ḑîua śuarîlor aļi marĭ, șî sî kađe mńerkurĭ pi Saptamîna pistriță, karĭe ĭe înainća saptamîńi ku Muoșî đi pipćeĭ — Ćirikuva je praznik velikih ptica, i pada u sredu Šarene nedelje, koja je pre sedmice sa Pihtijnim zadušnicama ◊ đin tuaće saćiļi pi Vaļa Ćimuokuluĭ, Ćirikuva sî sarbĭaḑă numa în Osńiśa — od svih sela u Crnoj Reci, Ćirikuva se praznuje samo u Osniću [Crn.] ♦ dij. var. Ćirikuave [Zvizd] ♦ dij. sin. Dragobĭaće, Dragoban [Por.] ∞ ćirik  (Ima umotvorina!)[Vidi]

1326  dadauorĭ  ?  дадаори  dadauorĭ [akc. dadauorĭ] (i. m.) — dadaori, tradicionalna narodna igra Vlaha Crnorečja ◊ ura-sta s-a žukat în tuaće saćiļi, ama sî kĭamă șî tramuriśa — ovo kolo se igra u svim selima, ali se zove i „tramuriša” ♦ / < de doa ori — „po dva puta” ♦ sin. tramuriśa„drhtava, treperava” [Crn.]   (Ima umotvorina!)[Vidi]

1323  Dobropuoļa  Dobropolie  Добро Поље  Dobropuoļa [akc. Dobropuoļa] (i. ž.) — (ojk.) Dobro Polje, vlaško selo u opštini Boljevac ◊ ĭeĭ s-a năsăļit dă vrodată dî la Požarevăț — oni su se nekada davno doselili od Požarevca [Crn.]   (Ima umotvorina!)[Vidi]

1252  dovļaće  dovleac  дулек  dovļaće (mn. dovļeț) [akc. dovļaće] (i. m.) — (bot.) dulek, bundeva (Cucurbita pepo) ◊ a rođit dovļețî, kîće tri la un vrĭež — rodili duleci, po tri na jednoj vreži [Crn.] ♦ dij. var. duļaće (mn. duļeț) [akc. duļaće] ♦ var. duļiaće ◊ ĭastă duauă fuarme đi duļeț: porśĭeșć, șî turśĭeșć; ku aĭ porśĭeșć îngraș puorśi, da aĭ turśĭeșć, kare sînt albĭ, lunguĭaț, manînkă șî lumĭa — ima dve vrste duleka: svinjski i turski; sa svinjskim dulecima toviš svinje, a turske, koji su beli i duguljasti, jedu i ljudi ◊ un fĭeļ đi duļeț ĭe șî pĭapinu, ama ĭel la nuoĭ rar s-a prins — jedna vrsta duleka je i dinja, ali ona je kod nas retko uspevala (Rudna Glava) [Por.]   (Ima umotvorina!)[Vidi]

1460  Durļa  Durlea  Дурлић  Durļa (mn. Durluoń) [akc. Durļa] (i. m.) — Durlić, vlaško prezime familija u Rudnoj Glavi [Por.], Debelom Lugu, Leskovu i Jasikovu [GPek] ◊ Durļa al măĭ batrîn a veńit đin Raśița-n Banato-l rumîńesk — najstariji Durlić je došao iz Rečice u rumunskom Banatu ◊ đin Banat, Durļa a veńit în Sîrbiĭe, s-a kăsătorit în Buśa supt Stuol — iz Banata, Durlić je došao u Srbiju, naselio se u Bučje pod Stolom ◊ đin Buśa, đi rîău lu turś, ńepuoțî luĭ a fuźit în Ļiskuauă, đ-akolo, kînd s-a mulțît, uńi s-a mutat pin saćiļi đin okuol — iz Bučja, Durlićevi potomci su zbog turskoga zla prebegli u Leskovo, a kada su se tamo vremenom namnožili, neki su otišli u obližnja sela [Por.]   [Vidi]

6029  kapră  ?  влачег  kapră (mn. kăpri (i. ž.) [akc. kapră] — (tehn.) vlačeg, vlačuga ◊ aĭa śe sa kĭmă în saćiļi poreśańe vulpĭe, o saĭnă đi tras kuarda kînd sa învaļiașće sulu, în žumataća Tănḑî kîtra Guol sa kĭamă kapră — ono što se u porečkim selima zove lisica, saonica za izvlačenje osnove za osnivanje vratila razboja, u polovini Tande prema Golu zove se koza ♦ sin. vulpĭe [Por.] ∞ învaļi   [Vidi]

2509  kurfutńik  homosexual  педер  kurfutńik (mn. kurfutńiś) [akc. kurfutńik] (i. m.) — (vulg.) peder, (dosl.) dupojebac ◊ kurfutńiś a fuost rar prăn saćiļi nuaștre, a kînd s-a gasît vrodată, s-a puvăstuit kă muĭeriļi ĭa omorît ka pră kîń — dupojebaca je bilo retko u našim selima, a nekada, kad bi se otkrili, pričalo se da su ih žene ubijale kao pse ♦ sin. izăm ♦ / kurdupe + futńik ( < futaș ) — jebač [Mlava] ∞ kur  [Vidi]

3526  Miruoś  Miroci  Мироч  Miruoś [akc. Miruoś] (i. m.) — (top.) Miroč ◊ Miruośu ĭe sat măĭ ćinîr în Porĭeśa — Miroč je najmlađe selu u Poreču ◊ Miruośu je fakut în anu 1872 — Miroč je osnovan godine 1872. ◊ astîḑ satu traźe la uopșćina măĭdanuluĭ — selo danas pripada opštini Majdanpek ◊ satu ĭe žumataće sîrbĭesk, žumataće rumîńesk — selo je pola srpsko, pola vlaško ◊ și sîrbi Miroćeńi, șî rumîńi Miroćeńi, sînt veńiț đin saćiļi đin okuol: sîrbî đin Golubińe, Popovița șî alće, da rumîńi đin Țîrnaĭka, Tanda, Gorńana — i Srbi Miročanci i Vlasi Miročanci došli su iz okolnih sela: Srbi iz Golubinja, Popovice i drugih, a Vlasi iz Crnajke, Tande, Gornjana i drugih [Por.]  [Vidi]

4660  mîrveńak  veterinar  марвењак  mîrveńak (mn. mîrveńeś) [akc. mîrveńak] (i. m.) — (zast.) (vet.) marvenjak, veterinar ◊ mîrveńak ĭe duoltur đi viće — marvenjak je lekar za stoku ◊ mîrveńeśi în saćiļi nuaștre a veńit dupa ratu ku mńamțî — marvenjaci su u naša sela došli posle rata sa Nemcima ◊ aĭ batrîń n-a șćut đi mîrveńeś, tot nat a șćut sîngur să ļekuĭe tuaće buaļiļi în viće — stari nisu znali za marvenjaka, svako je sam znao da leči sve bolesti stoke [Por.]  [Vidi]

5470  ńiarat  nearat  непооран  ńiarat (ńiarată) (mn. ńiaraț, ńiaraće) [akc. ńiarat] (prid.) — nepooran ◊ s-a pîrasît saćiļi șă mulće lokurĭ a ramas ńiarače — sela su zapustela, i mnoge njive su ostale nepoorane ♦ supr. arat [Por.] ∞ ara  [Vidi]

5473  pîrloźi  pârlogi  парложити  pîrloźi (ĭuo pîrloźesk, ĭel pîrloźașće) [akc. pîrloźi] (gl. p. ref.) — (agr.) parložiti, zapustiti saćiļi sa pustîșat, kmpîĭa sa pîrloźit, nuĭe ńimik đin țara nuastră — sela su opustela, polja su se zaparložila, ništa od naše države [Por.] ∞ pîrluog  [Vidi]

3971  pustîșag  pustișag  пустара  pustîșag (mn. pustîșagurĭ) [akc. pustîșag] (i. s.) — (augm.) pustara, velika pustoš ◊ lumĭa s-a dus în țărĭ, saćiļi nuaștre sînt guaļe, țînutu nuostru ĭe un pustîșag mare — ljudi su otišli u inostranstvo, naša sela su prazna, naša oblast je jedna velika pustara [Por.] ∞ pustîń  [Vidi]

6201  rămîńa  rămânea  остати  rămîńa (ĭuo ramîn, ĭel ramîńe) [akc. rămîńa] (gl.) — ostati ◊ puaće ńima nu va rămîńa în saćiļi nuaștre, dakă sa va duśa tuoț în țărîļi strińe — možda niko neće ostati u našim selima, ako budu svi otišli u strane države ◊ (izr.) a ramas sîngur ka kuku — ostao je sam samcit ♦ sin. uđi [Por.]  [Vidi]

3580  uaĭe  oaie  овца  uaĭe (mn. uoĭ) [akc. uaĭe] (i. ž.) — (zool.) ovca (Ovis aries) ◊ anuaștre uoĭ đe bîtrîńață a fuost miś, ku lînă lungă șă aspură — naše starinske ovce bile su male, sa dugom i oštrom dlakom ◊ uoĭļi nuaștre a putut mult sî rabđe fara mînkare, fara apă șî fara sare — naše ovce su mogle dugo da trpe bez hrane, vode i soli ◊ uńi avut șî uoĭ țîgaĭe, ku lînă muaļe, ama măĭ golańe đikît anuaștre — neki su imali i ovce cigaje, sa mekom vunom, ali su je imale manje nego naše [GPek] ◊ uoĭļi nuaștre a paskut șî pi zapadă: ku buotu șî ku piśuoru a rîkait zapada, ș-a ažuns pănă la ĭarbă đe paskut — naše ovce su pasle i po snegu: njuškom i nogom razgrtale su sneg, i dolazile do trave za pašu ◊ blînd ka uaĭa — pitom kao ovca (Rudna Glava) ◊ sa rîs aĭ batrîń kă uoļi nuaștre avut țîță ka la mîță — stari su zbijali šalu da naše ovce imaju vimena kao mačke (Tanda) [Por.] ◊ uoĭļi nuaștre a-nśeput sî sa pĭardă kînd komuńișći a dus „merinizațiĭe”, pi lînga anu 1958 — naša sorta ovaca počela je da se gubi, kada su komunisti uveli „merinizaciju” oko 1958. godine (Jasikovo) [GPek]  (Ima umotvorina!)[Vidi]

4752  vîrkolak  vârcolac  вукодлак  vîrkolak (mn. vîrkolaś) [akc. vîrkolak] (i. m.) — (dem.) vukodlak, (astr.) pomračenje Sunca ◊ vîrkolak ĭe ală đintra-ĭ viĭ tare ruoș la fire, kare kad đes, ș-atunśa manînkă Luna or Suariļi — vukodlak je demon u koji se pretvaraju živi ljudi jako crveni u licu, koji često padaju u zanos, i tada jedu Mesec ili Sunce ◊ în saćiļi rumîńeșć đemult s-a șćut kare ĭe vîrkolak, śe manînkă Luna or Suariļi, șî faśe ńigurĭață — u vlaškim selima nekada se znalo ko je vukodlak što jede Mesec ili Sunce, i pravi pomračenje ◊ în Arnaglaua măĭ kunoskut vîrkolak a fuost vrunu Trailă Dogarĭu, gras ka puorku șî ruoșu ka raku, kare s-a labdat kî ĭe așa đin karńa Luńi ș-a Suariluĭ — u Rudnoj Glavi najpoznatiji vukodlak je bio neki Trailo Dogar, debeo ko svinja i crven ko rak, koji se hvalio da je takav od Sunčevog i Mesečevog mesa [Por.]  [Vidi]


NASTAVAK PRETRAGE PO OBLASTIMA USMENE KNJIŽEVNOSTI ?

ŠAlJI KOMENTAR:
TRIMITE COMENTARUL
:

70104 
aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź