Reč skaldat u karticama drugih reči |
|
Br | Vlaški | Rumunski | Srpski | Gnezdo reči | Reč u umotvorinama | Akcija |
|
987 | bușćuruog | bușciorog ? | вир | bușćuruog (mn. bușćuruogurĭ) [akc. bușćuruog] (i. m.) — vir, duboko mesto u potoku ili reci ◊ la Ćimuok ĭastă mulće bușćuruogurĭ marĭ, buńe đi skaldat — na Timoku ima mnogo velikih virova, dobrih za kupanje [Crn.] ♦ up. bușćoruagă [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
826 | gîltînă | gâldău | вир | gîltînă (mn. gîltîń) [akc. gîltînă] (i. ž.) — vir, duboko mesto u reci ◊ gîltînă la rîu ĭe măĭ bun luok đi skaldat, dakă șćiĭ să nuoț — vir na reci je najbolje mesto za kupanje, ako znaš da plivaš ◊ în gîltînă adînkă ĭastă pĭeșć marĭ — u dubokom viru ima velikih riba ♦ (augm.) gîltuoń, gîltuop ◊ s-a-ńekat într-un gîltuop — udavio se u jednoj viretini ♦ (demin.) gîltînuță ◊ a sakat rîu, a ramas numa ńișći gîltînuță koļa-koļa, ńiś piśuariļi nu puoț sî spĭeļ în ĭaļe — presušila je reka, ostali su samo neki virići ovde-onde, ni noge ne možeš da opereš u njima ♦ sin. baltă, ćișnă [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
5119 | karļiță | carliță | корито | karļiță (mn. kărļiț) [akc. karļiță] (i. ž.) — korito, naćve ◊ karļița ĭe postao mare skobită-n ļemn, kare a fakuto țîgańi — korito je veliko naćve izdubljeno u drvetu, koje su izrađivali Cigani ◊ în karļiță s-a skaldat lumĭa șî s-a žumuļit porśi, da ĭarna sa karat kopiĭi în-ĭa pi zapadă — u koritu su se kupali ljudi i šurile svinje, a zimi su se u njemu vozila deca na snegu ♦ sin. postao [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
4286 | klăćinat | clătinat | клаћење | klăćinat (mn. klăćinare) [akc. klăćinat] (i. s.) — klaćenje, ljuljanje ◊ s-a lasat đi klăćinat pi punće, șî s-a dus la skaldat — batalio je klaćenje na brvnu, i otišao na kupanje [Por.] ∞ klăćina | | [Vidi] |
|
|
|
500 | Muoșu Kraśun | Moș Crăciun | Старац Крачун | Muoșu Kraśun [akc. Muoșu Kraśun] (i. m.) — (mitol.) Starac Kračun („Božić”), mitološko biće iz božićnog ciklusa običaja i verovanja ◊ Muoșu Kraśun a fuost vrun muoș rău, đi kare sa puvestîașće kă a taĭat mîńiļi lu baba luĭ în ḑîua lu Kraśun, pintru kă nu ĭ-a dat ĭut đi mînkare — Starac Kračun je bio neki zli starac, koji je na dan Božića isekao ruke svojoj babi, zato što mu nije brzo postavila ručak [Por.] ∞ Kraśun | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
3840 | notat | înotat | пливање | notat (mn. notaturĭ) [akc. notat] (i. s.) — plivanje ◊ s-a dus kopiĭi śuardă la rîu, k-a gasît ćișńe buńe đi notat — deca su otišla džumle na reku, jer su našla dobre tišake za plivanje ◊ nu șću să nuot, kă la munće nuĭe apă ńiś đi skaldat, ńiś đi notat — ne znam da plivam, jer na planini nema vode ni za kupanje, ni za plivanje [Por.] ∞ nota | | [Vidi] |
|
|
|
5179 | skaldat | scăldare | купање | skaldat1 (mn. skaldaturĭ) [akc. skaldat] (i. s.) — kupanje ◊ kînd ĭerasăm miś, abĭa așćetasăm să gaćim lukruriļi, șă să ńi slubuadă parințî la rîu, la skaldat — kad smo bili mali, jedva bismo dočekali da posvršimo poslove, pa da nas roditelji puste na reku, na kupanje ◊ kît sî fiĭe apa-n rîu đi mikă, kopiĭi gasa ćișnă bună đi skaldat — koliko god da bude voda plitka, deca su na reci nalazila tišak pogodan za kupanje ♦ var. skaldare [Por.] ∞ skalda | | [Vidi] |
|
|
|
4347 | slubaḑî | slobozî | пустити | slubaḑî (ĭuo slubuod, ĭel slubuađe) [akc. slubaḑî] (gl. p. ref.) — 1. pustiti, osloboditi ◊ daskulu a slubaḑît șkolari đi la șkuală sî sa dukă la kasă, da iĭ s-a dus đirĭept la rîu la skaldat — učitelj je pustio đake iz škole da idu kući, a oni su otišli pravo na reku na kupanje ◊ kînd trĭaśe amńaḑîțu, vrĭamĭa ĭe sî sa slubuadă vićiļi la pașuńe — kad prođe podne, vreme je da se pusti stoka na pašu ◊ a slubaḑît radionu prĭa tare, da kopiĭi înga duorm — pustio je radio prejako, a deca još spavaju 2. sjuriti se, napasti ◊ kîńiļi n-a fuost ļegat, șî s-a slubaḑîț ku furiș la un drumaș đ-a ăla, saraku, abĭa a skapat — pas nije bio vezan, pa se krišom sjurio na putnika da je ovaj, siroma, jedva utekao ♦ var. sluboḑî [Por.] | | [Vidi] |
|
|