Reč tuļeń nije obrađena kao osnovna reč!

Reč tuļeń u karticama drugih reči
BrVlaškiRumunskiSrpskiGnezdo reči  Reč u umotvorinamaAkcija
530  braț  braţ  наручје  braț (mn. brață) [akc. brață] (i. ž.) — 1. naručje ◊ kopilu a plîns, șă mumî-sa l-a luvat în brață — dete je plakalo i majka ga je uzela u naručje ◊ a luvat numa kît duśe în brață — poneo je samo koliko nosi u naručju [Crn.] 2. naramak, breme, količina nečega koja se može poneti u naručju ◊ un braț đi ļamńe — naramak drva 3. snop ◊ braț đi tuļeń dupa kuļies s-adună șî sa faśe stup đi kukuruḑ — snop tuluske sakuplja se posle berbe i pravi se kopa kukuruza (Rudna Glava) 4. (fig.) zagrljaj ◊ s-a luvat în brață, șî s-a țukat — zagrlili su se, i poljubili [Por.]   [Vidi]

3367  țoță  ţoţă  копа  țoță (mn. țoțe) [akc. țoță] (i. ž.) — kopa, kupasta gomila kukuruzne šaše ◊ au kuļes porumbu șî astădz au đe gînd să taie tuļeńi șî să fakă țoță — obrali su kukuruz i danas planiraju da poseku šašu i naprave kope ♦ var. țuță (Plavna) [Pad.] ♦ up. glugă [Mlava], [Crn.], stup [Por.]  [Vidi]

2699  ĭernaćik  iernatic2  зимница  ĭernaćik (mn. ĭernaćiśe) [akc. ĭernaćik] (i. s.) — zimnica za stoku ◊ ĭernaćik ĭe mînkarĭa đi viće, sprimită đi ĭarnă: fîn, frunḑă, tuļeń zimnica je stočna hrana spremljena za zimu: seno, lisnik, tuluzina ◊ ĭerńiļi a fuost đemult lunź șî grĭaļe, ș-aĭ batrîń măĭ mult s-a ćemut kî n-o să fiĭe ĭernaćik đestul, ș-o sî muară vićiļi đi fuame — zime su bile duge i hladne, i stari su se najviše bojali da neće biti dovoljno zimnice, i da će stoka polipsati od gladi [Por.] ∞ ĭarnă  [Vidi]

2489  măldar  maldăr  сноп  măldar (mn. măldarĭ) [akc. măldar] (i. m.) — snop, uvezani naramak tuluzine ◊ dupa śe kuļieź kukuruzu, tuļeńi iĭ taĭ șî faś măldar, kăt puoț să ĭaĭ ăn brață, șă-l ļieź ku nuĭauă đi salkă — posle berbe kukuruza, poseku se stabljike i napravi snop, koliko možeš da poneseš u naručju, i povežeš ga vrbovim prutom ◊ dupa śe gaćieșć luoku, aduń măldari, șî-ĭ faś glugă — kad požanješ njivu, sakupiš snoplje, i napraviš kopu [Crn.] ◊ sa adună vro ḑăśe-unsprăś măldarĭ șî sa faśe o glugă — skupi se deset-jedanaest snopova i napravi se jedna kopa šaše (Plavna) [Pad.] ◊ țîn minće, kînd am fuost mik, m-am dus ku tata la muară, șî ĭel ăn spuńe: „Dăĭ un mîldarĭ đi tuļeń la o vakă, alalt mîldarĭ la laltă!” — pamtim, kad sam bio mali, išao sam sa ocem na vodenicu, i on mi kaže: „Daj jedan snop tuluzine jednoj kravi, a dugi snop drugoj!” (Tanda) ♦ sin. val (Crnajka), braț (Rudna Glava) [Por.]   [Vidi]

3337  patul  pătul  патул  patul (mn. patuļe) [akc. patul] (i. s.) — patul, plast na drvetu ◊ patul ĭe klańe, frunḑarĭ, or stup đi tuļeń, grîmađit pi puaļiļi ļemnuluĭĭ, lu kare sînt krĭenźiļi marunće kurațaće đi la poaļe pănă la vîr — patul je plast, lisnik, ili kopa šaše, sadenuti na polama drveta, kome su sitne grane okresane od pole do vrha ◊ patulu sa faśe în tot anu tuot într-un ļemn adîns aļes la marźina ļivĭeḑî, kă ĭe așa ĭernaćiku rîđikat đi la pomînt, șî nu-ĭ trăbe în tuot anu fakut țark, da ńiś nu putraḑîașće — patul se pravi svake godine na posebno odabranom drvetu na ivici livade, jer je tako zimnica odignuta od zemlje i ne treba je svake godine ograđivati senikom, a niti truli [Por.] ∞ fîn   (Ima umotvorina!)[Vidi]

2701  tuļan  tulean  кочањ  tuļan (mn. tuļeń) [akc. tuļan] (i. m.) — 1. kočanj, okomak; tuluska; oklasak ◊ tuļan sa kĭamă aĭa śe ramîńe kînd kuriț kukuruḑu đi buobe — kočanj se zove ono što ostane kad okruniš klip kukuruza [Por.] ♦ dij. sin. gluod (Urovica) 2. tuluzovina ◊ a kuļes kukuruḑu, ș-a ramas numa tuļeńi pi luok — obrali su kukuruz, i ostala je samo tuluzovina na njivi [Por.] ∞ kukuruḑ  [Vidi]


NASTAVAK PRETRAGE PO OBLASTIMA USMENE KNJIŽEVNOSTI ?

ŠAlJI KOMENTAR:
TRIMITE COMENTARUL
:

67796 
aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź