Reč ușće nije obrađena kao osnovna reč!

Reč ușće u karticama drugih reči
BrVlaškiRumunskiSrpskiGnezdo reči  Reč u umotvorinamaAkcija
660  beļitură  belitură  огуљетина  beļitură (mn. beļiturĭ) [akc. beļitură] (i. ž.) — 1. oguljetina, brazgotina; ogrebotina; oderotina ◊ kaḑuĭ, șî fakuĭ beļitură mare în źanunkĭe — padoh, i napravih veliku oguljetinu na kolenu 2. (fig.) beļitură đi uom — nezgodan čovek, zaguljenko [Crn.] 3. (dosl.) „obeljenost, belina”, obeljeno, odnosno oguljeno ili odrano mesto, sa koga je skinuta kora ili koža, pa se vidi donji sloj, koji je svetliji ◊ păkurari n-avut alt lukru, numa a fakut beļiturĭ pi faź, nu șćiu kă așa ļiamńe puot sî sa ușće đin piśuare — čobani nisu imali druga posla, nego su pravili oguljetine na bukvama, ne znaju da se takvo drveće može osušiti iz korena [Por.] ∞ beļi  [Vidi]

1811  fîn  fân  сено  fîn (mn. fînurĭ) (i. s.) — seno ◊ fînuĭe ĭarba kuaptă; pănă ĭarba nu sa kuaśe nu sa ḑîśe fîn, numa ĭarbă — seno je dozrela trava; dok trava ne dozri ne zove se seno, nego trava ◊ kînd fînu sa kosîașće, dupa kosîtuorĭ ramîn otkuoș — kad se seno kosi, iza kosaca ostaju otkosi ◊ kînd fînu în otkuoș sa uskă, otkuoșu sa-ntuarśe ku furka sî sa ușće bińe șî pi parća-ĭa pi kare fînu a fuost kulkat pi pomînt — kad se seno u otkosu osuši, otkos se okreće vilama da se osuši i sa one strane kojom je seno ležalo na zemlji ◊ fînu în otkuoș uskat bińe, sa adună în gramĭeḑ kare sa kĭamă kupițîaļe, da lukro-la sa kĭamă kupițît la fîn — seno u dobro osušenom otkosu skuplja se na gomile koje se zovu naviljci, a taj posao se zove naviljanje sena ◊ kupițaua sa faśe atîta đi mare kît puaće uomu să dukă pi furkă pănă la luok unđe sa porkońașće porkuońu — naviljak se pravi toliko veliki koliko može čovek da nosi na vilama, do mesta gde se plasti plast ◊ porkuońi sa trag ku vićiļi, or ku mîńiļi pi tîrș pănă la luok adîns aļes đi grîmađit klańa — plast se prevlače stokom, ili rukama na pruću, do mesta posebno određenog za dene stog [Por.]  (Ima umotvorina!)[Vidi]

4902  fluarĭa mare  crăiță  кадифица  fluarĭa mare [akc. fluarĭa mare] (sint.) — (bot.) kadifica (Tagetes) ◊ fluarĭa mare ĭe fluare đin građină, sa puńe numa pintru dus la morminț — kadifica je baštensko cveće, gaji se samo radi nošenja na groblje ◊ fluarĭa mare sa kuļaźe șî sa atîrnă ku rîdaśina-n sus sî sa ușće, sî puată duśa șî ĭarna la morminț — kadifica se bere i kači sa korenjem na gore da se osuši, da bi se mogla nositi i zimi na groblje ◊ fluarĭa mare are un miruos kare nu puaće tot nat să-l sufire, așa lumĭe lasă rugamînt să nu ļi sa dukă la morminț kînd va muri — kadifica ima miris koji ne može svako da podnese, takvi ostavljaju amanet da im se ne nosi na groblje kad budu umrli [Por.]  [Vidi]

4989  ivenk  vâslă  евењка  ivenk (mn. ivenkurĭ) [akc. ivenk] (i. s.) — (bot.) evenjka, venjka ◊ ivenk sa kĭamă krĭenguța đi viĭe ku doĭ-triĭ strugurĭ, taĭată đin bușćan șî atîrnată supt strĭeșînă sî sa ușće đi ĭarnă — evenjka je grančica sa dva-tri grozda, odsečena iz čokota i stavljena pod strehu da se suši za zimu [Por.] ♦ dij. sin. vîzlă [Tim.] ∞ vîzlă  [Vidi]

5029  krĭasta kokuoșuluĭ  creasta-cocoșului  петлова креста  krĭasta kokuoșuluĭ [akc. krĭasta kokuoșuluĭ] (sint.) — (bot.) petlova kresta (Celosia cristata) ◊ krĭasta kokuoșuluĭ ĭe fluare đin građină, sa puńe kî ĭe frumuasă șă puaće să sa ușće đi ĭarnă — petlova kresta je baštensko cveće, sadi se jer je lepo i može da se suši za zimu ◊ ku krĭasta kokuoșuluĭ sa fak kiț đi fluor đi dus la morminț — od petlove kreste se prave kitice cveća za nošenje na grolje ♦ sin. ĭarbă krĭață [Por.] ∞ krĭastă  [Vidi]

5069  ploĭa  ploua  кишити  ploĭa (ĭuo pluoĭ, ĭel pluaĭe) [akc. ploĭa] (gl.) — kišiti, padati kao kiša ◊ dakă nu va ploĭa măĭ îndată, o sî sa ușće tuot — ako ne bude skoro padala kiša, sve će se osušiti ◊ pluaĭe ka kînd tuorń ku gaļata — kiša lije kao iz kabla ◊ pluaĭe maruntă — sitna kiša ♦ (demin.) ploițăkišica ♦ (augm.) ploĭuońkišurina [Por.] ∞ pluaĭe  [Vidi]

6291  pup  pup [Ban.][Erd.]  пупољак  pup1 (mn. pupĭ) (i. s.) — (bot.) pupoljak ◊ a slubaḑît fluarĭa đin śuob un pup, n-o sî sa ușće pustio cvet iz saksije pupoljak, neće se osušiti [Por.]   [Vidi]

5813  ras  ras  обријан  ras2 (rasă) (mn. raș, rasă) (prid.) — 1. obrijan ◊ tuot barbatu kare nu duśe barbă, kînd ĭasă-n lume trăbe să fiĭe ras — svaki muškarac koji ne nosi bradu, kad izlazi u svet treba da bude obrijan 2. (o koži) odran ◊ pĭaļa rasă a fuost înćinsă pi gard sî sa ușće, ama ažunso kîńi ș-a rupto tuată — odrana kože je bila raširena na ogradi da se sušu, ali su je dohvatili psi i svu rastrgli ♦ supr. ńiras [Por.] ∞ rađe  [Vidi]

3401  skalan  scălan  вешовка  skalan (mn. skalań) [akc. skalan] (i. m.) — 1. vešovka*) ◊ skalan sa kĭamă duauă druź đi kukuruḑ ļegaće ku gižîļi una đi alta — vešovka je veza između dva klipa kukuruza, vezana šašom jedan za drugi ◊ kukuruḑu aļes đi samînță s-a ļegat skalan șî s-a atîrnat supt strĭeșînă sî sa ușće măĭ bińe — kukuruz odabran za seme vezivao se u vešovke i kačio pod nadstrešnicu da se bolje suši 2. grozd ◊ kopiĭ stau skalan atîrnaț pi gard, șî sa uĭtă la luoptă — deca vise na ogradi okačena ko grozd, i gledaju fudbal ◊ a kuļes viĭa, da n-a dus un skalan đi strugurĭ sî đa la kopiĭ — obrao vinograd, a deci nije doneo ni vezicu grožđa ♦ sin. gramadă, șîr [Por.] ∞ kukuruḑ   (Ima umotvorina!)[Vidi]

4768  skimburĭ  schimburi ?  преобука  skimburĭ (mn.) [akc. skimburĭ] (i. ž.) — preobuka, presvlaka, čist veš ◊ skimburĭ sînt țuaļiļi spalaće, đi-nskimbat — veš je odeća oprana sa preobuku ◊ a spalat skimburļi șî ļ-a-nćins pi gard sî sa ușće la suare — oprala je veš, i raširila ga na ogradi da se suši na suncu ♦ sin. rufe [Por.] ∞ skimba  [Vidi]

3841  spînḑ  spînz  кукурек  spînḑ (mn. spînḑurĭ) [akc. spînḑ] (i. m.) — (bot.) kukurek (Helleborus purpurascens, H. Odorus) ◊ ĭastă măĭ mulće fĭalurĭ dă spînḑă, una, kare ĭe măĭ tare ļak, sa kĭamă spînḑ stărp, kă n-are fluare — ima više vrsta kukureka, jedna, koja je najjači lek, zove se neplodni kukurek, jer nema cveta ◊ spînḑol stărp nu-nfluare; luĭ la Sîmț iĭ sa skuaće rîdaśina, șî sa lasă sî sa ușće neplodni kukurek ne cveta; njemu se na Mladence vadi koren, i ostavi da se suši ◊ ku rîdaśina uskată alu spînḑol stărp sa ĭarbĭaḑă vićiļi rugumatuare — sa osušenim korenom neplodnog kukureka leče se domaći preživari ◊ spînḑu ĭe buĭađe veńinuasă, șî lumĭa trăbe să baźe sama bińe, kînd miraśiașće ku ĭa — kukurek je otrovna biljka, i ljudi treba dobro da paze kada je upotrebljavaju [Mlava] ♦ dij. var. spînḑă (Krivača) [Bran.] ♦ dij. sin. kutkurĭegĭ [Por.]  [Vidi]

2998  uska  usca  сушити  uska (ĭuo usk, ĭel uskă) [akc. uska] (gl. p. ref.) — sušiti, osušiti, oslobađati se vlage ◊ n-a ploĭat đemult, înśepu tuot sî sa ușće nije pala kiša odavno, počelo se sve sušiti ◊ muĭari-mĭ-a uskă rufiļi la suare, da ĭuo usk izmĭańiļi la kamin — žena mi suši rublje na suncu, a ja sušim gaće na kaminu ◊ sa uskară fluoriļi, trăbă udaće măĭ îndată — osušilo se cveće, treba ga zaliti što pre ◊ mi s-a uskat gura đi sîaće — osušila mi se usta od žeđi [Por.]  (Ima umotvorina!)[Vidi]

3837  ușta  ușta  уздисати  ușta (ĭuo ușće, ĭel ușćaḑă) [akc. ușta] (gl.) — uzdisati ◊ a lasato naĭka, șî ĭa numa ușćaḑă dupa jel — ostavio je momak, i ona sada samo uzdiše za njimușćeḑ đi nakaz — uzdišem od muke ◊ o să ușćeḑăm dupa sat — uzdisaćemo za selom ♦ sin. suspina [Por.]  [Vidi]


NASTAVAK PRETRAGE PO OBLASTIMA USMENE KNJIŽEVNOSTI ?

ŠAlJI KOMENTAR:
TRIMITE COMENTARUL
:

67500 
aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź