Reč veđem nije obrađena kao osnovna reč!

Reč veđem u karticama drugih reči
BrVlaškiRumunskiSrpskiGnezdo reči  Reč u umotvorinamaAkcija
428  astară  astară  вечерас  astară [akc. astară] (pril.) — večeras, doveče, veče ovog dana ♦ / asta „ovo” + sară „veče” ◊ astară ńi duśem la șîḑîtuarĭe — večeras idemo na sedeljku [Crn.] ◊ ńi veđem astară, pănă nu ńigurĭaḑă — vidimo se večeras, dok se ne smrkne ♦ up. đisară [Por.] ∞ sară  (Ima umotvorina!)[Vidi]

4396  astrînźa  astrânge  сакупљати  astrînźa (ĭuo astrîng, ĭel astrînźe) [akc. astrînźa] (gl. p.) — sakupljati, zbirati ◊ dakă nu va puća pănă la tuamnă astrînźa bańi śe sînt daturĭ, n-o să fiĭe bun đi iĭ ńiśkum — ako ne budu mogli do jeseni skupiti pare koje duguju, neće biti dobro za njih nikako ◊ nuoĭ vom astrînźa pruńiļi pănă astară, da o să veđem pi iĭ dar o să aĭbă să ńi đa śeguod đi mînkare — mi ćemo skupiti šljive do večeras, a videćemo njih da li će imati da nam dadnu štogod za večeru [Por.] ∞ strînźa  [Vidi]

1307  durai  hurui  грмети  durai (ĭuo durîĭ, ĭel durîĭe) [akc. durai] (gl. p.) — (onom.) grmeti ♦ / < (onom.) dur! ◊ durîĭe-n śĭerĭ — grmi na nebu ◊ durîĭe șî sfulđiră în tuaće părțîļi, așćetăm ku frikă să veđem unđe o să trasńaskă — grmi i seva na sve strane, čekamo sa strahom da vidimo gde će da udari grom [Por.] ♦ dij. var. dudai (ĭuo dudîĭ, ĭel dudîĭe) / < (onom.) du! ◊ la zavĭrńit a nuvarat șî dudîĭe în śerĭ, mînă uoiļi în strungă sî nu ļi prindă pluaĭa — na zapadu se naoblačilo i grmi, teraj ovce u tor da ih ne uhvati kiša ♦ dij. sin. urla (Osnić) [Crn.]   (Ima umotvorina!)[Vidi]

1312  dușmańașće  dușmănește  душмански  dușmańașće [akc. dușmańașće] (pril.) — dušmanski, podmuklo ◊ đață odată dușmańașće, ș-îl trînći la pomînt — udari ga jednom dušmanski, i obori ga na zemlju ♦ var. dușmańiuluĭ [Crn.] ∞ dușman  (Ima umotvorina!)[Vidi]

1421  đimińață  dimineaţă  ујутро  đimińață2 [akc. đimińață] (pril.) — ujutro, u vreme jutra ◊ alaltîĭerĭ đimińață — prekjuče ujutro ◊ ĭerĭ đimińață — juče ujutro ◊ asta đimińață — ovo jutro ◊ în asta đimińață — jutros, ovog jutra ♦ sin. đesńață ◊ đimińață; mîńe đimińață — ujutro; sutra ujutro ◊ o s-îm vină lukratuori đimińață đinuapće — doći će mi radnici (sutra) ujutro rano ◊ ku sînataće, ńi veđem đimińață — u zdravlje, vidimo se ujutro ◊ mîńe đimińață pļakă la drum — sutra ujutro polaze na put ◊ păĭmîńe đimińață — preksutra ujutro [Por.] ♦ dij. var. đumińață [Mlava]  [Vidi]

1466  đinkoluo  dincolo  оданде  đinkoluo [akc. đinkoluo] (pril.) — odande, odonud, sa one strane (ka nama), na onoj strani (u odnosu na nas) ◊ kasa luĭ ĭe đinkoluo đi drum — njegova kuća je sa one strane puta [Crn.] ◊ tu dăĭ pi đinkoluo, ĭuo dau pi đinkuaśa șî veđem kare drum ĭe măĭ bun — ti idi odonud a ja ću odovud, pa ćemo videti koji je put bolji ♦ var. đinkoļa ◊ șî đinkoluo șî đinkoļa arată kî ĭe śeva đeparće đi nuoĭ, numa đinkoluo ḑîśem kînd nu sa vĭađe, da đinkoļa kînd sa vĭađe, șî kînd ĭe măĭ apruape — i „đinkolo” i „đinkolja” pokazuju da je nešto udaljeno od nas, samo „đinkolo” kažemo kada to ne vidimo, a „đinkolja” kada vidimo i kad nam je bliže [Por.] ♦ dij. var. dînkoluo (Bačevica, Dobro Polje) [Crn.] / đi — „za; od” + în — „u; na” + koluo — „tamo” ♦ up. koluo, înkoluo ♦ supr. đinkuaś [Por.] ∞ akoluo  [Vidi]

5337  întîń  întâi  прво  întîń [akc. întîń] (br.) — prvo ◊ întîń șî-ntîń, aĭa nu puaće fi așa kum sa puvestîașće — prvo i prvo, to ne može biti tako kako se priča ◊ aĭde întiń să veđem śi ĭe adavarat đin aĭa — hajde prvo da vidimo šta je istinito od toga ◊ măĭ întîń ažuns kopiĭi luĭ, pă aĭ miĭ — prvo su stigla njegova deca, pa moja ◊ nu sa șćiĭe kare ĭe întîń la rînd — ne zna se ko je prvi na redu [Por.] ♦ dij. var. întîĭ [Kmp.]  [Vidi]

2972  marime  mărime  величина  marime (mn. marimĭ) [akc. marime] (i. ž.) — veliličina ◊ (iron.) atîta uom đi mare đi nu-ĭ puoț măsura marimĭa — toliko je veliki čovek, da mu ne možeš izmeriti veličinu ◊ asta ĭe prĭa mare, mićikuļeḑî-ĭ marimĭa, șî sî veđem śe sî faśem — ovo je preveliko, smanji mu veličinu, pa da vidimo šta ćemo ♦ sin. masură [Por.] ∞ mare  [Vidi]

2448  ńe  ne  се  ńe1 (zam.) — 1. se ◊ ńe adunăm — skupljamo se ◊ ńe faśem kî ĭe tuot bun — pravimo se da je sve u redu ♦ var. ńi ◊ ńi veđem mîńe — vidimo se sutra ◊ ńi proîmblîăm pin bîăĭ — provodimo se po banjama ◊ ńi đipartăm đi kasă — udaljavamo se od kuće 2. nas, nam ◊ fuź, kă ńi prinđe — beži, jer će nas uhvatiti ♦ var. ńa, ńi a, ń-a ◊ nu ń-a fuost đestul — nije nam bilo dosta ◊ nu ń-a batut đestul — nisu nas tuklo dovoljno [Por.]  [Vidi]

3248  puća  putea  моћи  puća (ĭuo puot, ĭel puaće) [akc. puća] (gl.) — moći, biti sposoban ◊ să veđem, om puća rîđika aĭa numa nuoĭ, or sî măĭ katăm pi vrunu — da vidimo, hoćemo li moći da dignemo to sami, ili da potražimo još nekog ◊ puot, nu puot, aĭa mi, alta nuĭe — mogu, ne mogu, to mi je, drugo nema ◊ śe sa puaće, sa puaće, śe nu sa puaće, nu sa puaće, șî gata — što se može, može, što se ne može, ne može, i gotovo [Por.] ◊ nu poś să vin kă mis bolnăv [akc. bolnăv] — ne mogu doći jer sam bolestan (Mustapić) [Zvizd]  [Vidi]

5419  veđa  vedea  видети  veđa (ĭuo văd, ĭel vĭađe) [akc. veđa] (gl. p. ref.) — 1. (o čulu) videti ◊ baba a pĭerdut uoki, nu măĭ vĭađe bun ka-ntîń — baba je izgubila oči, ne vidi više dobro kao ranije ◊ dakă va da buog, ńi veđem mîńe — ako da bog, vidimo se sutra ◊ uomu kare nu vĭađe, ĭe kĭuor — čovek koji ne vidi je slep 2. (o pažnji) gledati, paziti, brinuti ◊ n-avut kare să vadă đi kopi-ĭa, șî iĭ s-a dus în lumĭa albă — nije imao ko da gleda tu decu, pa su oni otišli u beli svet [Por.]  [Vidi]


NASTAVAK PRETRAGE PO OBLASTIMA USMENE KNJIŽEVNOSTI ?

ŠAlJI KOMENTAR:
TRIMITE COMENTARUL
:

70626 
aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź