Reč veńinuasă u karticama drugih reči |
|
Br | Vlaški | Rumunski | Srpski | Gnezdo reči | Reč u umotvorinama | Akcija |
|
742 | brîbeńel | brebenel | млађак | brîbeńel (mn. brîbeńiĭ) [akc. brîbeńel] (i. m.) — (bot.) mlađak (Corydalis) ◊ brîbeńel ĭe un fĭeļ đi fluarĭe padurĭaļńikă, kare-n fluare măĭ întîń primovara — mlađak je šumski cvet koji prvi procveta u proleće ◊ fluoriļi alu brîbeńel sînt măĭ mult albe șî vînît đeșkis — cvetovi mlađaka su najčešće beli i svetloplavi ◊ brîbeńelu ĭe buĭađe tare veńinuasă — mlađak je jako otrovna biljka ♦ var. brîbeńiel, bîrbeńiel, brebeńiel, bribeńiel [Por.] ♦ dij. var. brebeńiĭal (Ranovac) [Mlava] | | [Vidi] |
|
|
|
3041 | nopîrkă | napîrcă | змија | nopîrkă (mn. nopîrś) [akc. nopîrkă] (i. ž.) — (zool.) zmija (Vipera berus) ◊ nopîrkă veńinuasă — zmija otrovnica ◊ nopîrkă ku obrańe — zmija šarka ◊ ala kășî — kućna zmija ◊ nopîrkă đi apă — vodena zmija, belouška ◊ nopîrkă moțată, puĭkă moțată — poskok ◊ în marta în luok đi „nopîrkă” sa ḑîśe „đ-aļi lunź” — u martu se umesto „zmija” kaže „one duge” ◊ măĭ grĭa sîrbatuare alu nopîrś ĭe Pobražîmĭa, atunśa nu kućaḑă ńiś ața sî sa ļiaźe đi rău luor — najstrožiji zmijski praznik je Preobraženje, tada ne sme ni konac da se uveže u strahu od njih ◊ alunu ĭe nașu nopîrśilor, șî kînd o lovĭeșć ku bîtu đ-alun, nopîrka muare đi rușîńe — leska je zmijski kum, i kad je udariš leskovim štapom, ona umre od stida ♦ up. șîarpe, balaur [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
3841 | spînḑ | spînz | кукурек | spînḑ (mn. spînḑurĭ) [akc. spînḑ] (i. m.) — (bot.) kukurek (Helleborus purpurascens, H. Odorus) ◊ ĭastă măĭ mulće fĭalurĭ dă spînḑă, una, kare ĭe măĭ tare ļak, sa kĭamă spînḑ stărp, kă n-are fluare — ima više vrsta kukureka, jedna, koja je najjači lek, zove se neplodni kukurek, jer nema cveta ◊ spînḑol stărp nu-nfluare; luĭ la Sîmț iĭ sa skuaće rîdaśina, șî sa lasă sî sa ușće — neplodni kukurek ne cveta; njemu se na Mladence vadi koren, i ostavi da se suši ◊ ku rîdaśina uskată alu spînḑol stărp sa ĭarbĭaḑă vićiļi rugumatuare — sa osušenim korenom neplodnog kukureka leče se domaći preživari ◊ spînḑu ĭe buĭađe veńinuasă, șî lumĭa trăbe să baźe sama bińe, kînd miraśiașće ku ĭa — kukurek je otrovna biljka, i ljudi treba dobro da paze kada je upotrebljavaju [Mlava] ♦ dij. var. spînḑă (Krivača) [Bran.] ♦ dij. sin. kutkurĭegĭ [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
5474 | veńin | venin | отров | veńin (mn. veńinurĭ) [akc. veńin] (i. s.) — (zast.) otrov ◊ ’veńin’ ĭe vorba batrînă pi kare a-npinso vorba sîrbĭaskă ’otraua’ — ’venjin’ je stara reč koju je potisnula srpska reč ’otrov’ ◊ veńin fak ńișći buĭeḑ kare ļi kunuosk numa vrîžîturiļi — otrov prave neke biljke koje poznaju samo vračare ◊ đin žuaviń, veńin faśe numa ńișći nopîrś, lu kare sa ḑîśe nopîrś veńinuasă — od životinja, otrov prave same neke zmije, koje se zovu zmije otrovnice ◊ (u izr.) amară ka veńinu, ĭuće ka veńinu — gorko kao otrov, ljuto kao otrov ♦ sin. otrauă [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
5475 | veńinuos | veninos | отрован | veńinuos (veńinuasă) (mn. veńinuoș, veńinuasă) [akc. veńinuos] (prid.) — (zast.) otrovan ◊ buĭeḑ veńinuasă — otrovne biljke ◊ nopîrś veńinuasă — otrovne zmije, otrovnice [Por.] ∞ veńin | | [Vidi] |
|
|