Reč văd u karticama drugih reči |
|
Br | Vlaški | Rumunski | Srpski | Gnezdo reči | Reč u umotvorinama | Akcija |
|
188 | adîns | adins | посебан | adîns [akc. adîns] (pril.) — 1. poseban, osobit, specijalan ◊ alat adîns đi un lukru — specijalan alat 2. sa određenom namerom ili namenom, sa posebnim planom, idejom ili potrebom ◊ s-a dus adîns la ĭel — otišao je namerno kod njega [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
293 | agîra | pândi | вребати | agîra (ĭuo аgîr, ĭel agîră) [akc. agîra] (gl.) — vrebati, osmatrati, paziti, čekati pogodan momenat ◊ agîră sî trĭeś drumu kînd nuĭe ńima — čekaj pogodan momenat da pređeš put kad nema nikoga ◊ nu ma agîra, kî ći văd — nemoj me vrebati, jer te vidim [Por.] ♦ dij. var. agara [Crn.] ♦ sin. aśira [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
1856 | Anđeļiĭa | Angelia | Анђелија | Anđeļiĭa [akc. Anđeļiĭa] (i. ž.) — (antr.) žensko l.i. Anđelija, pandan muškom imenu Anđel ◊ Anđeļiĭa a fuost muĭare ćinîră kînd a ramas văduvă — Anđelija je bila mlada žena kada je ostala udovica [Por.] ∞ Angel | | [Vidi] |
|
|
|
1557 | brînkă | brâncă | рука | brînkă2 (mn. brînś) [akc. brînkă] — 1. (i. ž.) (zast.) (anat.) ruka ◊ s-a prins đi brînś kînd a žukat — hvatali su se za ruke kada su igrali (Blizna) ◊ vuorba brînkă s-a pĭerdut, akuma șćim numa și ĭe mîna — reč „brnka” se izgubila, sada znamo samo šta je „m’na” (ruka) 2. (pril.) klečeći, ležeći oslonjen na kolenima i laktovima ◊ a kaḑut în brînś, a kaḑut în patru — pao na sve četiri, tj. na ruke i noge (Rudna Glava, Tanda) [Por.] ◊ stîă-n brînś — stoji na sve četiri, tj. leži oslonjen na laktove i kolena (Jasikovo) [GPek] 3. (fig) (u izr.) uz veliki napor, s velikim mukom; golim rukama, bez ičije pomoći ◊ am ramas văduvă, ș-am skuos kopiĭi pi brînś — ostala sam udovica, i decu sam izvela (na put) golim rukama (Tanda) [Por.] ♦ up. mînă, abușļa | | [Vidi] |
|
|
|
1172 | ćuș | ciuf | ћук | ćuș1 (mn. ćușî) (i. m.) — 1. (ornit.) ćuk, noćna ptica iz porodice sova (Athene noctua) ◊ ćușu sî kuĭbarĭașće în butuarkă — ćuk se gnezdi u duplji [Crn.] ◊ ćușu ḑîua nu vĭađe ńimika — ćuk danju ne vidi ništa (s. Plavna) [Pad.] ♦ sin. șćuoĭ (Tanda) 2. (fig.) (pej.) a. rogonja, čovek koga žena vara ◊ ćušuļe, đeșkiđeț uoki odată, da nu vĭeḑ śe-ț lukră muĭarĭa pin sat? — rogonjo, otvori oči već jednom, zar ne vidiš šta ti žena radi po selu? b. tupavko, priprost, naivan čovek; glupan ◊ bagă sama śe vorbĭeșć, nu fi ćuș — pazi šta pričaš, ne budi glup ♦ (augm.) ćușumau, ćușuman [Por.] 3. (muz.) naziv jedne od vlaških erotskih pesama, koju su pevali stari lautari [Mlava] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
1877 | fećinźiĭe | feciorie | невиност | fećinźiĭe (mn. fećinźiĭ) [akc. fećinźiĭe] (i. ž.) — (anat.) nevinost ◊ fata kare s-a lasat la vrun baĭat, ș-a pĭerdut fećinźiĭa, a putut sî sa mariće numa dupa vrun văduvuoń batrîn șî sarak — devojka koja se dala nekom momku i izgubila nevinost, mogla je da se uda samo za nekog starog i siromašnog udovca ♦ var. fećiĭe [Por.] ∞ fata | | [Vidi] |
|
|
|
1946 | futașîță | futașâţă | јебачица | futașîță (mn. futașîț) [akc. futașîță] (i. ž.) — (vulg.) jebačica, ženski partner u seksualnom činu; jebaljka; pohotnica ◊ sînt văduvuoń mulț ań, șî muor đi duor dupa o futașîță ćinîră — dugo sam udovac, i umirem od želje za jednom mladom jebačicom [Por.] ∞ fuće | | [Vidi] |
|
|
|
5395 | golaș | golaș | голаћ | golaș (golașă) (mn. golaș, golașă) [akc. golaș] (prid.) — (folk.) golać, golišav; žgoljav ◊ golaș ĭe kîńe fara păr ș-atît đi uskat đi-ĭ sa văd uasîļi — golać je pseto bez dlaka i toliko mršavo da mu se vide rebra ◊ s-a luvat la ramaș pi un kîńe golaș — uzeli se u opkladu u žgoljavo pseto [Por.] ∞ guol | | [Vidi] |
|
|
|
4909 | morariță | morăriță | воденичарка | morariță (mn. morariț) [akc. morariță] (i. ž.) — vodeničarka ◊ morarița ĭe muĭarĭa morarĭuluĭ, kare đes lukra ku ĭel la muară, or a ramas văduva șî sîngură puartă griža đi muară — vodeničarka je žena vodeničara, koja često sa njim radi na vodenici, ili koja je ostala udovica pa sama vodi brigu o vodenici ♦ supr. morarĭ [Por.] ∞ muară | | [Vidi] |
|
|
|
4171 | partaļe | părtali | прње | partaļe (mn.) [akc. partaļe] (i. ž.) — prnje, pinkle; stvari ◊ a luvat partaļiļi șî s-a dus drakuluĭ — pokupio prnje i otišao dođavola ◊ adună-ț partaļiļi șă fuź, să nu ći măĭ văd — pokupi pinkle i briši, da te više ne vidim ♦ sin. zdrĭanță [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
6076 | perpeļak | prepeleac | стуб | perpeļak (mn. perpeļaś) [akc. perpeļak] (i. m.) — (zast.)(folk.) stub, motka ◊ (stih) ma suiĭ în perpeļak să văd kapriļi śe fak — ja se popeh na stub, da vidim koze šta mi rade [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
4333 | plumb | plumb | метак | plumb2 (mn. plumbĭ) [akc. plumb] (i. m.) — (tehn.) metak, projektil ◊ bugarĭu l-a vaḑut ș-a pokńit, ama ĭel, basama, avut ḑîļe: plumbu numa ĭ-a fiońat pi lînga kap — Bugarin ga je video i opalio, ali on je, valjda, imao dane: metak mu je samo fijuknuo pored glave ◊ găuri đi plumbi aĭ ńemțășć ș-akuma sa văd pi parĭețî lu kasa batrînă — rupe od nemačkih metaka i sada se vide na zidovima stare kuće ♦ sin. gļuonț [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
5600 | prîsńi | prâsni | прснути | prîsńi (ĭuo prîsńesk, ĭel prîsńiașće) [akc. prîsńi] (gl. p.) — prsnuti, napući ◊ śuaua prîsńiașće kînd numa krapă șî kînd sa văd krîpaturļi, da nu sa sparźe în parśiaļe — nešto prsne kad samo pukne i kad se vide naprsline, ali se ne razbije na komade [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
5836 | ruźină | rugină | рђа | ruźină (mn. ruźiń) [akc. ruźină] (i. ž.) — 1. (o metalu) rđa ◊ ruźina ĭe buala fĭeruluĭ, roșața kare manînkă fĭeru kînd stă mult în suđală — rđa je bolest metala, crvenilo koje jede metal kad stoji dugo na vlazi 2.(fig.) (o karakteru) rđav čovek ◊ n-am uokĭ să-l măĭ văd, kî ĭe mare ruźină — nema oči da ga više vidim, jer je velika rđa [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
3935 | sańin | senin | ведро | sańin (sańină) (mn. sańiń, sańińe) [akc. sańin] (prid.) — (o nebu) vedro, bezoblačno ◊ śerĭu ĭe sańin ḑîua kînd nus nuvirĭ, da nuapća kînd ĭe lună șî sa văd tuaće stăļiļi — nebo je vedro danju kad nema oblaka, a noću kad je mesečina i kad se vide sve zvezde ◊ a trasńit đin sańin — udario grom iz vedra neba ♦ sin. razbunat [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
4380 | stapîńasă | stăpâneasă | домаћица | stapîńasă (mn. stapîńasă) [akc. stapîńasă] (i. ž.) — (zast.) domaćica, gazdarica ◊ stapîńasa ĭe muĭarĭa stapînuluĭ, da puaće-fi șî gazda kășî kînd ĭe văduvă — domaćica je žena domaćina, a može biti i domaćin kuće kad je udovica ♦ var. stapînă [Por.] ∞ stapîn | | [Vidi] |
|
|
|
5065 | śetaće | cetate | градиште | śetaće (mn. śetăț) [akc. śetaće] (i. ž.) — (top.) gradište, ruševine utvrđenja ◊ tuot luok unđe sa văd sudumiturļi alu vrun oraș batrîn, lumĭa kĭamă „śetaće” — svako mesto gde se vide ruševine nekog starog grada, ljudi zovu „gradište” ◊ în Poreśa đi Sus ĭastă vro patru-śinś „śetăț”, șî gata đi tuaće ĭe ļegată vro povastă đi latîń-aĭ batrîń — u Gornjem Poreču ima oko četiri-pet „gradišta”, i za svako je vezana po neka priča o starim Latinima [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
1541 | śorobară | ciorcobară | сврака | śorobară (mn. śorobărĭ) [akc. śorobară] (i. ž.) — (ornit.) svraka (Pica pica) ◊ śorobara a mînkat uavăļi lu mĭerlă dîn kuĭb — svraka je pojela kosu jaja iz gnezda [Hom.] ♦ dij. var. koțofană [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
3228 | tagîrță | tăgîrţă | пртљаг | tagîrță (mn. tagîrț) [akc. tagîrță] (i. ž.) — 1. prtljag, stvar, prnja, bošča ◊ tagîrță ĭe avĭerĭa saraśilor, kum ĭe o țuală ruptă, vrun vas mik śonćit, o ogļindă, un pĭapćin, or аșa śeva, śe sa puaće duśa în ļigatură pi un bît pi umîr — prtljag je sirotinjska imovina, kao što je neko odelce pocepano, neki mali ulupani sud, ogledalo, češalj ili tako nešto što se može nositi u bošči na jednom štapu, preko ramena ◊ a mĭers ku tagîrțîļi în trastă đin sat în sat — išao je sa prtljagom u torbi od sela do sela ◊ ĭaț tagîrțîļi tĭaļe pi bît, șî fuź să nu ći văd — kupi svoje stvari na štap, i briši da te ne vidim 2. (zast.) torba, kufer ◊ mi sa-m pare ka pin vis kă aĭ batrîń a ḑîs tagîrță la vrun fĭeļ đi trastă, or sanduk — čini mi se kao kroz san, da su stari „tagrcom” nazivali neku vrstu torbe, ili kufera ♦ up. trastă [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
3812 | zbîrśit | zbârcit | наборан | zbîrśit (zbîrśită) (mn. zbîrśiț, zbîrśiće) [akc. zbîrśit] (prid.) — (anat.) naboran, pun bora ◊ muma-n bătrîńit, șî-m kađe greu kînd văd kît ĭe đi zbîrśită pi firĭe — majka mi je ostarila, i teško mi pada kad vidim koliko je naborana u licu ♦ sin. înkrețît [Por.] ∞ zbîrśi | | [Vidi] |
|
|
|
4753 | zmău | zmeu | змај | zmău (mn. zmăĭ) [akc. zmău] (i. m.) — (demon.) zmaj, (astr.) kometa, bolid ◊ zmău ĭe o viđarĭe kare zbuară pista śerĭ — zmaj je svetlost koja leti preko neba ◊ zmău tună pi kuoș în kasă unđe traĭașće vro văduvă ćinîră, sa profaśe voĭńik ș-o ia đi ibomńikă — zmaj ulazi kroz odžak u kuću u kojoj živi mlada udovica, pretvara se u muškarca i uzima je za ljubavnicu ♦ sin. al zburatuorĭ [Por.] ∞ stauă | | [Vidi] |
|
|
|
2337 | znobiu | zlobiu | злобан | znobiu (znobiuă) (mn. znobiț, znobiće) [akc. znobiu] (prid.) — zloban, sklon zlu i drugim nedelima; zloća; zlobnik ◊ ma nu-m puvestă dă ĭel, așa uom znobiu nu vreau să văd ku uoki — ma nemoj mi pričati o njemu, takvog zlobnika ne želim da vidim očima [Mlava] ∞ znuabă | | [Vidi] |
|
|