Reč învațatu u karticama drugih reči |
|
Br | Vlaški | Rumunski | Srpski | Gnezdo reči | Reč u umotvorinama | Akcija |
|
1255 | batrîna | bătrâna ? | батрна | batrîna (mn. batrîna) [akc. batrîna] (i. ž.) — batrna, staro vlaškо kolo ◊ tuot învațatu la žuok, porńașće ku batrîna — svako učenje orskih igara, počinje sa kolom „batrna ” [Crn.] ∞ batrîn | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
2816 | învațat | învăţat | учење | învațat2 (mn. învațaturĭ) [akc. învațat] (i. s.) — učenje, obrazovanje ◊ gata ku žuaka, a veńit vrĭamĭa đi învațat — gotovo sa igrom, došlo je vreme za učenje ◊ învațatu ĭe grĭeu la bîtrîńață — učenje je teško pod starost ◊ s-a lasat đi învațat, kî ăl duare kapu — batalio je učenje, jer ga boli glava ♦ var. învațatură, învațamînt [Por.] ∞ învața | | [Vidi] |
|
|
|
2818 | învațatură | învăţătură | учење | învațatură (mn. învațaturĭ) [akc. învațatură] (i. ž.) — učenje, bubanje; biflanje ◊ iĭ sa miră lumĭa kum nu noroḑîașće đ-atîta învațatură — čude mu se ljudi kako ne poludi od tolikog učenja [Por.] ∞ învața | | [Vidi] |
|
|
|
2944 | ușura | ușura | олакшати | ușura1 (ĭuo ușurĭeḑ, ĭel ușurĭaḑă) [akc. ușura] (gl. p. ref.) — olakšati ◊ ma durut la burtă, șî m-am tras dupa o tufă sî ma ușurĭeḑ — boleo me je stomak, i sklonio sam se iza jednog žbuna da se olakšam ◊ s-a dubarît đi pi kal, să-ĭ ușurĭaḑă la rîpă — sjahao je s konja, da mu olakša na uzbrdici ◊ mult s-a ușurat învațatu, kînd a veńit kărțîļi — mnogo se olakšalo učenje, kada su stigle knjige ∞ ușuor | | [Vidi] |
|
|