Reč ďi nije obrađena kao osnovna reč!

Reč ďi u karticama drugih reči
BrVlaškiRumunskiSrpskiGnezdo reči  Reč u umotvorinamaAkcija
493  apus  apus  запад  apus [akc. apus] (i. m.) — 1. (zast.) zapad, strana sveta ◊ suarili ĭe la apus — sunce je na zapadu ◊ a veńit un uom ďi la apus — došao je čovek sa zapada [Dun.] 2. (zast.) zalasak sunca; sumrak ◊ am grabit s-ažung la koļibă pănă la apus đe suare — žurio sam da stignem kući do zalaska sunca (Tanda) ♦ dij. sin. zavrńit, zovîrńit [Por.]   [Vidi]

423  arič  arici  јеж  arič (mn. arič) [akc. arič] (i. m.) — (zool.) jež ◊ kînd kopii bat ďin palme, ariču sa fače gem — kad deca pljeskaju rukama, jež se skupi u klube [Kmp.] ♦ dij. var. ariś [Por.] ∞ ariś  [Vidi]

789  Bătăĭoși  bătăĭos  батинаши  Bătăĭoși [akc. Bătăĭoși] (antr.) — stari porodični nadimak familije Dragušinović iz Prahova, koja je, prema predanju, doseljena iz sela Balta Verde u susednoj Rumuniji [Kmp.] ∞ baća  (Ima umotvorina!)[Vidi]

757  Bîrloaga  Bârloaga  Брлога  Bîrloaga [akc. Bîrloaga] (i. ž.) — (ojk.) Brloga, staro ime vlaškog sela blizu Dunava u Ključu, opština Kladovo, danas MilutinovacBîrloağan (mn. Bîrloağeń) — Brložani, vlaški naziv za stanovnike sela Brloga ◊ Bîrloğeńi nu sînt ungureń, nu vorbesk ka și rumâńi ďi la munťe — Brložani nisu Ungurjani, ne govore kao Vlasi sa planine ◊ a vindut moșiĭa la un Bîrloağan — prodao je imanje jednom Brložaninu [Kmp.] ∞ bîrluog  [Vidi]

548  boťez  botez  крштење  boťez (mn. boťezurĭ) [akc. boťez] (i. s.) — (rel.) krštenje ◊ vin ďi la boťez — dolazim sa krštenja [Kmp.] ♦ dij. var. boćeḑ (mn. boćeḑurĭ) [Por.] ♦ dij. var. boćez (Valakonje, Savinac, Gamzigrad, Lubnica) [Crn.] ∞ bućeḑa  [Vidi]

66  ďeparťe  departe  далек  ďeparťe [akc. ďeparťe] (pril.) — dalek, udaljenďin ďeparťe — izdaleka ♦ (komp.) măĭ ďeparťe — dalji, udaljeniji [Kmp.] ♦ dij. var. đeparće [Por.] ∞ ďepărta  [Vidi]

1006  ďinaďins  dinadins  намерно  ďinaďins [akc. ďinaďins] (pril.) — namernoďinaďins am făkut așa — namerno sam tako uradio [Kmp.] ♦ dij. var. đinadîns [Por.] ∞ adîns  [Vidi]

3137  porumb  porumb  кукуруз  porumb (mn. porumbĭ) [akc. porumb] (i. m.) — (bot.) kukuruz ◊ boabiļi ďe porumb să mačină și să fače făină ďe porumb — kukuruzna zrna se melju i pravi se kukuruzno brašnoďin făina ďe porumb lumĭa fače mălaĭ ši mămăļigă — od kukuruznog brašna ljudi prave proju i kačamak ♦ up. porîmb [Kmp.] ♦ dij. sin. kukuruḑ [Por.] ∞ kukuruḑ  [Vidi]

3156  unkĭ  unchi1  ујак  unkĭ1 (mn. unkĭ) [akc. unkĭ] (i. m.) — ujak, majčin brat ◊ și la fraťiļi lu tată și la fraťiļi lu mumă la noĭ să spuńe unkĭ — i očevom bratu i majčinom bratu kod nas se kaže „unkj” ◊ am doĭ unkĭ, unu ďi la tată și unu ďi la mumă — imam dva „unkja”: jednog po majci, drugog po ocu ◊ întrăbaĭ pe unkĭu Pătru, unďe mătușa Stanka — pitao sam ujaka Petra, gde je ujna Stanka [Kmp.] ♦ dij. sin. uĭkă [Por.] ∞ ńam  [Vidi]


NASTAVAK PRETRAGE PO OBLASTIMA USMENE KNJIŽEVNOSTI ?

ŠAlJI KOMENTAR:
TRIMITE COMENTARUL
:

71643 
aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź