Reč śara nije obrađena kao osnovna reč!

Reč śara u karticama drugih reči
BrVlaškiRumunskiSrpskiGnezdo reči  Reč u umotvorinamaAkcija
134  andrĭeauă  andrea  велика игла  andrĭeauă (mn. andrĭeaļе) [akc. andrĭeauă] (i. ž.) — velika drvena igla, duguljastog oblika sa šiljatim krajevima i rupom na sredini, kojom su muškarci pleli debele čarape ili rukavice ◊ andrĭeauă ĭe ak mare ku kare s-a fakut la śarapĭ șî manușă gruasă — „andreja” je velika igla sa kojom su se plele debele čarape i rukavice (Krivelj) [Crn.] ♦ var. andrĭauă [Por.] ◊ ĭuo ku andrĭaua kuos la măturĭ — ja sa velikom iglom opšivam metle (Laznica) [Hom.] ♦ up. ak  [Vidi]

4160  burĭaće galbin  burete galbin  лисичарка  burĭaće galbin (mn. burĭeț galbiń) [akc. burĭaće galbin] (i. m.) — (mik.) lisičarka (Cantharellus cibarius) ◊ burĭeț đ-aĭ galbiń sînt śupĭerś galbińe ka śara lisičarke su pečurke žute kao vosak ◊ burĭeț đ-aĭ galbiń sa măĭ kĭamă șî burĭeț đi pin sfińak — lisičarke se još zovu i pečurke iz crnog grabišta [Por.] ∞ burĭaće  [Vidi]

1489  đezļina  dezlâna  лабавити  đezļina (ĭuo đezļin, ĭel đezļină) [akc. đezļina] (gl.) — labaviti, biti labav, nedovoljno stegnut (za rad sa vunom) ◊ mama a-nbătrîńit, șî tuot măĭ đes iĭ sa đezļină tuorsu, nu sa țîńe pi fus — baba je ostarila, i sve češće joj se labavi pređa, ne drži se na vretenu (Tanda) ♦ var. đizļina ◊ kînd sa fak śarapi, nu-ĭ faś prĭa strîns, numa kîta-ĭ đizļiń, să nu ći bată la piśuor — kada pleteš čarape, ne pleteš ih previše čvrsto, nego ih malo labaviš, da ti ne žuljaju nogu (Rudna Glava) ♦ supr. aļina ♦ / đez/điz + lîna [Por.]   [Vidi]

2058  firĭe  fire  лице  firĭe [akc. firĭe] (i. ž.) — lice, ten ◊ pînă nu s-a bolnavit, a fuost ruoșu la firĭe, da akuma ĭe galbin ka śara dok se nije razboleo, bio je rumen u licu, a sada je žut kao vosak [Crn.] ♦ dij. var. fire [akc. fire] ◊ față ĭe parća đi-nainće alu kapu uomuluĭ, da fire ĭe faktura fĭețî: puaće-fi ruoșu la fire, alb, ńegru, pusumorît, tras ... — „faca” je prednja strana čovekove glave, a „fire” je izgled njegovog lica: može biti crven u licu, beo, crn, natmuren, ispijen ... (Rudna Glava) [Por.] ♦ up. față, obraz  (Ima umotvorina!)[Vidi]

3129  îngîlbińit  îngălbenit  пожутео  îngîlbińit (îngîlbińită) (mn. îngîlbińiț, îngîlbińiće) [akc. îngîlbińit] (prid.) — 1. (color) požuteo, postao žut ◊ bolnau đi gîlbinare, a-ngîlbińit ka śara bolestan od žutice, požuteo je kao vosak ◊ a veńit tuamna, a-ngîlbińit frunḑa în duos — došla je jesen, požutelo je lišće u šumi ♦ var. îngîlbeńit, îngălbińit, ăngălbińit 2. (med.) prebledeti, izgubiti krv u licu ◊ kînd îĭ spusîră k-a murit mumî-sa, ĭel sa pĭerdu, șî statu într-o vrĭame îngîlbińit șî luvat, fara pik đi sînźe în firĭe — kad mu rekoše da mu je majka umrla, on se izgubi, i stajaše jedno vreme bled i oduzet, bez kapi krvi u licu [Por.] ∞ galbin  [Vidi]

4031  kalțuoń  colţun  калчина  kalțuoń (mn. kalțuańe) [akc. kalțuoń] (i. s.) — kalčina ◊ kalțuoń ĭе un fĭeļ đi śarap fakut đin śuarik, kare a-nkalțat muĭeriļi pănă nu s-a skuos śarapi — kalčina je vrsta čarape od sukna, koje su žene obuvale pre nego što su se pojavile čarape ◊ kalțuońu muĭeriļi a-nkalțat pista śuarik — kalčinu su žene obuvale preko suknene dokolenice ◊ kalțuońu ku śuariku avut kruoĭ într-un fĭeļ, numa śe kalțuońu a fuost măĭ skurt — kalčina i dokolenica imale su isti kroj, samo što je kalčina bila kraća [Por.] ∞ înkalța  [Vidi]

2639  muĭerĭeļńik  muierelnic ?  женскаст  muĭerĭeļńik (muĭerĭeļńikă) (mn. muĭerĭeļńiś, muĭerĭeļńiśe) [akc. muĭerĭeļńik] (prid.) — (psih.) ženskast, koji ima ženske osobine; (fig.) „ženski Petko” ◊ muĭerĭeļńik ĭe uom kare lukră lukrurĭ muĭerĭeșć: spală vasurļi, vaśe đi mînkare, faśe la śarapĭ ... — ženskast je čovek koji radi ženske poslove: pere sudove, sprema hranu, štrika čarape ... ♦ var. muĭerńik, muĭarńik [Por.] ∞ muĭare  [Vidi]

5832  obĭală  obială  обојак  obĭală (mn. obĭaļe) [akc. obĭală] (i. ž.) — obojak ◊ obĭala ĭe parśel đi śuarik ku kare uamińi a-nfășurat talpa guală pănă nu sa skuos śarapi — obojak je komad tkanine kojim su muškarci uvijali golo stopalo pre nego što su se pojavile čarape ◊ barbațî s-a-nkalțat în obĭaļe, da muĭeriļi în kalțuoń — muškarci su obuvali obojke, a žene kalčine [Por.]  [Vidi]

4439  strîka  strica  кварити  strîka (ĭuo strîk, ĭel strîkă) [akc. strîka] (gl. p. ref.) — kvariti, pokvariti ◊ sa strîkă mașîna, sa strîkă lumĭa, sa strîkă vrĭamĭa — kvari se mašina, kvare se ljudi, kvari se vreme ◊ muĭarĭa strîkă śarapu, kî nu l-a-npļećit bun — žena kvari čarapu, jer je nije dobro isplela ◊ păkurari aĭ măĭ marĭ strîka pĭ-aĭ miś ku mulće povĭeșć minśinuasă — stariji čobani kvare mlade čobane raznim izmišljenim pričama [Por.]  [Vidi]

4100  śară  ceară  восак  śară [akc. śară] (i. ž.) — vosak śara sa faśe đin fagurĭ đi mńarĭe — vosak se pravi od pčelinjih saća ◊ đin śară măĭ mult sa fak lumanărĭ — od voska se najviše izrađuju sveće [Por.]   [Vidi]

4034  śuarik  cioarec  сукно  śuarik (mn. śuariś) [akc. śuarik] (i. m.) — 1. sukno, tkanina ◊ śuarik ĭe pînḑă kare sa țîasă în razbuoĭ — sukno je tkanina koja se tka u razboju 2. ženska dokolenica ◊ śuarik ĭe un fĭeļ đi śarap đin śuarik, kare astrukat piśuoru muĭeri pănă la źanunkĭ — dokolenica je vrsta čarape od sukna, koja je pokrivala žensku nogu do kolena ◊ śuariśi muĭeriļi a purtat pănă n-a ĭeșît śarapĭ fakuț ku aśe — dokolenice su žene nosile dok se nisu pojavile pletene ćarape ◊ pista śuariś muĭeriļi a-nkalțat kalțuoń — preko dokolenica žene su obuvale kalčine 3. nogavica pantalona ◊ śuarik ĭe o parća lu pîntaluoń, în kare sa bagă piśuoru — nogavica je deo pantalona u koji se uvlači noga [Por.]   [Vidi]

5852  topi  topi  топити  topi (ĭuo topĭesk, ĭel topĭașće) [akc. topi] (gl. p. ref.) — 1. (o metalu) topiti ◊ kînd vrĭeĭ să topĭeșć vrun fĭer, trăbe tare să-l îngalḑășć la fuok — kad hoćeš da istopiš neki metal, treba jako da ga zagreješ na vatri śara sa topĭașće ļesńe, numa la viđarĭe đi lumanarĭe — vosak se lako topi, samo na plamenu sveće 2. (fig.) topiti se od osećanja ◊ sa topĭașće đi milă kînd sa uĭtă fata la ĭel — topi se od miline kad ga pogleda devojka [Por.]  [Vidi]

5678  șăḑîtuare  șezătoare  седељка  șăḑîtuare (mn. șăḑîtuorĭ) [akc. șăḑîtuare] (i. ž.) — sedeljka ◊ șăḑîtuarĭa a fuost ađet sî sa aduńe lumĭa într-o kasă, măĭ đes veśinată, la taĭnă șî la bĭare — sedeljka je bio običaj da se okupe ljudi u jednoj kući, najčešće komšijskoj, na razgovor i piće ◊ șăḑîtuoriļi măĭ mult s-a țînut ĭarna, kă a fuost nuapća lungă da lukru pinga kasă puțîn — sedeljke su se najviše održavale zimi, jer je noć bila duga a posla oko kuće malo ◊ la șăḑîtuare muĭeriļi a tuors or a-npļećit la śarapĭ, da uamińi a žukat la kărț ș-a baut rakiĭe fĭartă — na sedeljkama žene su prele ili plele čarape, a muškarci su igrali karte i pili kuvanu rakiju ♦ up. klakă [Por.] ∞ șađa  [Vidi]


NASTAVAK PRETRAGE PO OBLASTIMA USMENE KNJIŽEVNOSTI ?

ŠAlJI KOMENTAR:
TRIMITE COMENTARUL
:

69785 
aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź