| VORBAR - ANTROPONIMI (standard: VLNS) |
| a |
* Abraš a fost kinjez la Praova dojspreče anj — Abraš je bio knez u Prahovu dvanaest godina [Kmp.]
* Vlastjikă,Tjikă lu Abraš — Vlastimir Abrašević [Kmp.]
* mj-a dat nume Adam dupa numilji lu paradjeda — dali su ime ime Adam po imenu pradede [Por.]
* mujarja kare sa starpjadză, ij dă la kopil dă pomană pră nume Adamucu, dupa numilji alu muošu Adam dîn raj — žena koja pobaci, namenjuje tom detetu na daći nazivajući ga Adamica, prema imenu starca Adama koji je prvi živeo u raju
* dakă sa kunuašće lupadatu kî je kopil mujerjesk, ij să dzîśe „jevucu”, dupa baba Jeva lu muošu Adam — ako se pobačeno dete prepozna da je žensko, onda se naziva „jevičac”, prema Adamovoj baba Evi [Mlava]
* tuoc Adamuonji đin Šarbanuc a lukrat la pomînt šî-n majdan — svi Adamovići iz Šarbanovca obrađivali su zemlju i radili u rudniku [Crn.]
* poljikră Adamuonji însamnată je šî-n Porjeśa — vlaško prezime Adamonji zabeleženo je i u Poreču [Por.]
* Albulješći au imanje la munće — Albulešti imaju imovinu u planini [Crn.]
* Aljifuonji au pomînt šî kasă în Bukuva Valjakuanji — Alifoni imaju zemlju i kuću u valakonjskom Bukovu [Crn.]
* Ana a fost nume đes dat la fjaće — Ana je bilo ime koje se često davalo devojčicama
* đin nume Ana a ješît poljikre Anjica šî Anuca — iz imena Ana nastali su nadimci Anica i Anuca [Por.]
* Andrijuonji đin saćilji nuaštrje, nu sînt tot o rudă — Andrejevci iz naših sela nisu jedan rod [Crn.]
* mošu Anđel ku baba Anđeljija n-avut kopij — čiča Anđel i baba Anđelija nisu imali dece [Por.]
* Anđeluonji a fuost trij frac, šî tuoc a lukrat în majdan — bilo je tri brata Anđelovića, i svi su radili u rudniku [Crn.]
* Anđeljija a fuost mujare ćinîră kînd a ramas văduvă — Anđelija je bila mlada žena kada je ostala udovica [Por.]
* kînd a venjit, Anđeljijuonji đi la sat a kapatat imanje în utrina Babi-Juanji — kad su se doselili, Anđelijini su od sela dobili zemlju u Baba-Joninoj utrini [Crn.]
* mošu Angel a trait mult — čiča Angel je dugo živeo [Por.]
* Angeluonji au kîăš lîngă drumu Babi-Juanji — Angelovci imaju kuće pored Babajonskog puta [Crn.]
* Angeluonji, familja lu Angel Cîganu, kovaśu đi vrodată în Arnaglaua — Angeloni, familija Angela Ciganina, nekadašnjeg kovača u Rudnoj Glavi [Por.]
* Anta je poljikra lu uom kare je la karće skris ka Antonije, dar aăla nume la rumînj a venjit pista bisîarikă — Anta je nadimak čoveka koji je kršten kao Antonije, a to ime je kod Vlaha došlo posredstvom crkve
* mujarja lu Anta sa kjamă Antonjasa — Antonova žena zove se Antonica [Por.]
* alu Anta — Antini [Crn.]
* pi fata kare a fuost bućedzată Ana, a putut s-o poljikradză Anjica or Anuca — devojčici krštenoj imenom Ana, mogli su da tepaju Anica ili Anuca
* fir đi firu alu vro Anucă s-a kjemat Anucuonji, dupa śe poljikră s-a prizuvit la karće Anucić — potomci Anuce zvali su se Anuconi, od kog nadimka je nastalo posrbljeno prezime Anucić [Por.]
* pi paramamî-mja a bućedzato Ana, ma j-a dzîs đi milă Anjica, š-aša j-a ramas păn-la muarće — moju prababu su krstili Ana, ali su je od milošte zvali Anica, i tako joj je ostalo do smrti [Por.]
* la uom kare dzaśe pi muarće, Aranźelu vinje ku trij kucîće, šă-j skuaće sufljitu — čoveku koji leži na samrti, Aranđel dolazi sa tri noža, i vadi mu dušu
* Svići Aranźelu je praznjiku alu mulc rumînj; jastă Aranźel đi vară, šî Aranźel đi tuamnă — Sveti Aranđeo je slava mnogih Vlaha; postoji letni i jesenji Aranđel
* jastă kopij la rumînj, lu kare našu la boćedz lj-a dat nume Aranźel, kî sî-j pazaskă Aranźelu, să nu-j ja ćinjirj — ima vlaške dece kojima je kum na krštenju dao ime Aranđel, da ih Aranđel čuva, da ih ne uzme mlade [Por.]
* Arsenuonji sînt una đin śinś fameljij sîrbješć, karje a trait în Podguorc — Arsenijevići su jedna od pet srpskih familija, koje su živele u Podgorcu [Crn.]
* njepuocî alu vrun Arsenjije a trait în Podguorc — potomci nekoga Arsenija živeli su u Podgorcu [Crn.]
* alu Avram, alu Avramucă, alu Avraman — Avramovi, koji pripadaju Avramu, deca ili potomci Avrama
* Avramuonji, Avramješći, Avramicuonji, Avramicanji, Avramjeluonji — Avramovići, porodični nadimci (poljikre) [Por.]
* đin Avrameluonj în Podguorc a ramas numa o kasă — od Avramelovića u Podgorcu ostala je samo jedna kuća [Crn.]
* Avramucă je poljikra alu Avram măj mik đin duoj kopij ku nume Avram, or ja dzîs aša đi drag la kopil pi kare la bućedzat Avram — „Avramuca” je nadimak mlađeg Avrama od dvojice dečaka koji se zovu Avram, ili su tako od milošte tepali detetu koje je kršteno kao Avram [Por.]
* Avramuonji s-a mutat đin Kurduman, š-akuma trajesk lîngă drumu satuluj — Avramovci su se iselili iz Kurdumana, i sada žive pored seoskog puta [Crn.]
| b |
* Gice ăl Babi — Gice Babin [Crn.]
* Marćin Badîrkă a fuost gazdă mare, avut uoj mulće — Martin Badrka je bio veliki gazda, imao je mnogo ovaca [Por.]
* numa Badîrkuonji a avut mašînă đi trajrat — samo su Badrkići imali vršalicu [Crn.]
* Bađikuonji đin Valjakuanja s-a mutat în Buljuoc — Bađikići iz Valakonja su se preselili u Boljevac [Crn.]
* Bainješći đin Šarbanuc au kîăš apruapje đi Ćimuok — Bainovci iz Šarbanovca imaju kuće blizu Timoka [Crn.]
* am pazît uojlj ku Milan Bala pi śuaka Îrnaglîăvi — čuvao sam ovce sa Milanom Balom na Rudnoglavskom brdu [Por.]
* Trucă Balan, a fuost birou satuluj — Petar Balan (ović) je bio seoski birov (pozivar, kurir)
* poljikră „balan” j-a pus la uom kare a fuost bîăl la fire — nadimak „balan” dobijao je čovek koji je bio plavokos [Por.]
* Balucuonji au kîrd marje đi uoj la baśije — Balucani imaju veliko stado ovaca na bačiji [Crn.]
* Baljanji a vinjit în Măjdan đin Banatul rumînjesk, da în Banat s-ar mutat đin Krajova — Baljani su u Majdanpek došli iz rumunskog Banata, a u Banat su se preselili iz Krajove [Buf.]
* Barbulješći đin Izvuoru al mik sînt uaminj đi vuorbă — Barbulešti iz Malog Izvora su ljudi od reči [Crn.]
* Vană Bîsarab (var. Bîsaraban), un uom đin familjija lu Bîsîrabuonji — Jovan, čovek iz familije Basarab (ović) [Por.]
* Branje Bastuon je rîău bolnau — Brane Baston je jako bolestan [Crn.]
* Baśilă je poljikra đi bîtrînjacă alu vrun Arnaglavjan, kare a trait tot la baśije, dupa jel ruda аluj s-a poljikrit Bîśiluonji — Bačilo je nadimak nekog starog Rudnoglavca, koji je stalno živeo na bačiji; po njemu su njegovi potomci nazvani Bačiloni (Bačilovići) [Por.]
* Băjkonji sîn o fămeljije în Praova — Bajkoni su jedan rod u Prahovu
* băjkon je pjatră mare — bajkon je veliki kamen
* (u izr.) greu ka băjkonu — težak kao kamen [Kmp.]
* Pajkuonji sînt đe Băsatuonji — Pajkići su nastali od Bastinih [Crn.]
* Jovan Băstă ši Milan Băstă sint frac bunj — Jovan Basta i Milan Basta su braća rođena [Crn.]
* măj batrîn Bekjerj đi kare sa šćije je vrunu Pătru Bekjerju; unji spun k-a venjit đi pi la cîncarj, alcî kî je đi pi la Kosova, atrijlja, jară, kî je fugarj đi pin Rumînjije, draku va šći, šă jel n-a putut la vrjame sî sa însuare, s-a nsurat amînat, a fuost mult bekjar, bajat batrîn — najstariji Bekera za koga se zna je neki Petar Bekera; jedni kažu da je došao od Cincara, drugi da je sa Kosova, a treći da je izbeglica odnekud iz Rumunije, đavo će ga znati, on nije mogao na vreme da se oženi, oženio se kasno, ostao je dugo bećar, star momak (terenski zapis, Durlić ) [Por.]
* đi vrjamja ratuluj satu nuostru a fuost pljin đi bežînarj — za vreme rata naše slo je bilo puno izbeglica [Crn.]
* al măj batrîn Binđesku đi kare sa šćije kî ar vinjit đin Bušnjag, je Kosta Binđesku — najstariji Binđesko o kome se zna da je došao iz Bošnjaka, je Kosta Binđesko [Buf.]
* alu Biriš — Birišov
* Kuola lu Biriš — Nikola Birišov [Por.]
* vînît bîăl — svetlo plav
* galbin bîăl — svetlo žut
* Baba Bîăla a fuost vrîžîtuare kunoskută — Baba Bela je bila poznata vračara
* Boža Belja a cînut kafană în Arnaglaua — Boža Beli držao je kafanu u Rudnoj Glavi
* Trucă Bala — Petar Balić [Por.]
* Bîkuonji sînt fir đin vrun Marku Suruonj, alu kare njepuot, śkă, ja dzîs „bîkă” la mumî-sa kînd a fuost mik — Bkići su potomci nekog Marka Suronja, čiji je unuk, priča se, majci tepao "bka" kad je bio mali
* jară alcî puvestîăsk kî vrunu đin Bîkuonji aj batrînj a kîpatat aša poljikră kî a zbjerat „brk! brk!” pănă a muls uojlji, da kum a fi fuost adaverje, draku va šći — opet drugi pričaju da je neki od starih Bkića vikao "brk! brk!" dok je muzeo ovce, a kako je stvarno bilo, đavo bi ga znao
* Janku Bîkă a fuost însurat ku baba Visaljina Bîkuanje, kare a fuost tare vrîžîtuare — Janko Bkić je bio oženjen sa Veselenkom Bkić, koja je bila jaka vračara [Por.]
* đin Bîlaban alu Adam, astîdz în sat sînt Bîlabanji, Popješći, Katuonji, Trifulješći, Bugarješći, Dobricanji, šî alcî — od Balabana Adamovog danas su u selu Balabanovići, Popovići, Katići, Trifunovići, Bugarinovići, Dobricanovići i drugi
* a ramas povasta kă poljikra „bîlaban” a kîpatat kă a fuost uom mare, capîn šî nu s-a dat la njima — ostala je priča da je nadimak „balaban” dobio po tome što je bio krupan i jak, i što nije popuštao nikom [Por.]
* Juon, a lu Trailă Bîrcă fiśuor — Jon, Traila Brcana sin [Crn.]
* Blagoje Bîrlan a venjit źinjirje în kasă đin Dîbiljug în Îrnaglaua — Blagoje Brlan je došao iz Debelog Luga za zeta u kuću u Rudnoj Glavi
* Bîrlanj a kîpatat poljikra kă avut uoj mulće, šă mînînd turmilji pin Dîbiljug, a zberat đin tuată gura „brr! brr!”, sî vadă lumja kît sînt ij đi gazdă — Brlani su dobili nadimak jer su imali mnogo ovaca, i terajući krdo kroz Debeli Lug, vikali su „br! br!” iz sveg glasa, da bi ljudi videli kolike su oni gazde [GPek]
* Vanucă, Zdrauku šî Milan a fuost kopiji lu Blagu, šî đi aja îj kjamă Blagujuonji — Vanuca, Zdravko i Milan su bili Blagojevi sinovi, pa ih zato zovu Blagojevi [Crn.]
* Bobonješći au kasă lîngă Drumu muskaljesk — Bobonešti imaju kuću pored Moskovskog puta [Crn.]
* Bobojuonj je poljikra-lu njepuocî alu vrun Bobuoj — Bobojević je prezime potomaka nekoga Boboja
* bobuoj îj dzîśem šî la o fluarje, kare sa kjamă šî bobośjel — „ boboj” kažemo i za cvet koji se zove bobočel (ter. zapis u Crnajki)
* astîdz jastă Bobuoj šî-n Arnaglaua, a venjit înainća đi rat unu Marćin Škjopu đin njamo-la, đin Crnajka la otar ku Gornjana, a skimbat imanja ku vrunu đi la Muskidău în Bljiznje — ima Bobojevića i u Rudnoj Glavi, došao je neki Martin Ćopavi iz te familije, sa međe Crnajke i Gornjana, trampio je imanje sa nekim sa Muskideua u Blizni (iz rodoslovne građe, terenski rad, Durlić) [Por.]
* ma duk sî prind bocuoś ku furkica — idem da lovim peševe viljuškicom
* đi prins bocuoś trîabje bun skartaš — za lov na peševe treba dobra mreža [Crn.]
* j-ar dzîs Boćuonj kă ar fost fakuc pi bot — nazvani su Boćonji jer su imali zatupasto lice
* Boćuon ku Boćuanka, s-ar dus dupa kljisă la Dăbiljug — Boćon i Boćonka su otišli u Debeli Lug po slaninu [Buf.]
* Bojuonji đin Podguorc ku aj đin Osnjiśa, nu sînt rudă — Bojoni iz Podgorca sa onima iz Osnića, nisu u srodstvu [Crn.]
* Pau Borđan — Pavle Borđan [Crn.]
* ku boruosu sa sparg tutuśi aj tarj — maljem se cepaju tvrdi panjevi
* (antr.) Boruos — „Tupavko", pogrdan nadimak za tvrdoglave i priglupe ljude [Por.]
* Dragu Bosan a fuost lautarj — Dragi Bosan je bio violinista [Crn.]
* în luok đi Busujaka, rumînji sîrbizac j-a pus la fjaće nume „Bosiljka”, da a strîgato „Bosîlka” — umesto „Busujuake”, posrbljeni Vlasi su devojčicama davali imena „Bosiljka”, ali su je zvali „Boslka” [Por.]
* nume Branku dă poljikră Brankuonji — ime Branko daje prezime Branković
* pi paradjeda la kjemat Juoža lu Branku — pradeda mi se zvao Joža Brankov [Por.]
* Gică lu Branku a fuost flujeraš bun, šî frumuos a dzîs ruopîta — Đorđe Brankov je bio dobar frulaš, i lepu je svirao „ropotu” [Crn.]
* Firu Brîndušan đin Valjakuanja, a avut mulc stupj kînd a fuost ćinîr — Filip Brndušan iz Valakonja, imao je mnogo pčela kad je bio mlad [Crn.]
* kîăšîlji Brîndzîjuonjilor sînt în konvjeju Ćimuokuluj, la otar ku Gînzîgradu — kuće Brnzijona nalazi se u krivini Timoka, na međi sa Gamzigradom [Crn.]
* în bruankă aj nuoštri n-a kîntat đi bîtrînjacă, mi-ntînj s-a vadzut în tajfilji cîganješć dupa ratu ku mnjamc — na kontrabasu naši nisu svirali od starine, on je prvi put viđen u ciganskim orkestrima posle rata sa Nemcima
* Janku Bruankă n-a kîntat în bruankă, numa a fuost fakut ka bruanka, pă lumja la poljikrit aša đin glumă — Janko Bronka nije svirao kontrabas, ali je bio nalik na njega, pa su ga ljudi tako nazvali u šali
* Vană, kopilu-lu Janku Bronkašu — Jovan, sin Janka Bronke, „Kontrabasiste” [Por.]
* în trîabe o brukă sî strapung gaura la kurauă — treba mi šilo da izbušim rupu na kaišu
* ku brukă đi ljiemn să fak gîăurlji la opinś — drvenim šilom buše se rupe na opancima
* mujarja đemult a pus piparka šî vardza ku bruka, da an ku sapaljiga — žena je ranije sadila papriku i kupus sadiljkom, a prošle godine motičicom
* đi vrodată šî kukurudzu s-a pus ku bruka — nekada je i kukuruz sejan sadiljkom
* majsturi au mulće suarće đi bruś — majstori imaju razne vrste šila
* kînd să unfla vaka đi deteljină, trîăbe ku bruka sî-j să înpungă burta đi parća stîngă — kad se krava prejede deteline, treba da joj se šiljkom probode trbuh sa leve strane [Crn.]
* la Janku Brukă j-a dat aša poljikră, k-avut narau să „bruśaskă”, să-nvîre nasu šî unđe trîabe, šî unđe nu trîabe — Janko „Bruka” je dobio ovaj nadimak jer je voleo da „buška”, da zabada nos i gde treba i gde ne treba
* în Tanda klaja să grîmađašće pi brukă — u Tandi plast se dene oko stožera [Por.]
* Jovana lu Buambă a murit đemult — Jovana Bobova umrla je odavno
* đin aj-lu Buambă nu ma-jastă njima-n Izvuoro-l Mik — od Bobovih više nema nikog u Malom Izvoru [Crn.]
* Buculješći fak zavjećină la Njiđija Ispasuluj — Buculešti slave zavetinu „Spasovdanska nedelja” [Crn.]
* tată Dušanki Buduruanje a fost đen Valjakuanja — otac Dušanke Budurojke bio je iz Valakonja
* Dušanka Buduruonje a fost maritată dupa Ljikă lu Buja — Dušanka Budurojeva bila je udata za Iliju Bujića [Crn.]
* Budzatu, alu Budzatu, Budzatuonji, Budzonji, Buzeja, Buzeuonji ... — Buzat, Buzatov, Buzatovići, Buzovići, Buzeja, Buzejići .. [Por.]
* đin Buja sînt Buješći or Bujuonji, da pi srbjašće Bujić — od Buje su Buješti ili Bujoni, na srpskom Bujić [Crn.]
* tuoc Buješći đi la koljibj s-a mutat în sat — svi Bujići su se sa pojata preselili u selo [Crn.]
* Bulakuonji au kîăš šî imanje pi lîngă Ćimuok — Bulakoni imaju kuće i imovinu pored Tmoka [Crn.]
* Bulutuonji, fîmeljije mare în Eresnica, venjită dîn Almăš în Banatu rumînjesk — Bulutani, Bulutić, velika familija u Neresnici, doseljena iz Almaša u rumunskom Banatu [Zvizd]
* njepuocî lu Buoja sa kjamă Bojuonji or Boješći, da pi srbjašće Bojić — Bojini potomci zovu se Bojoni ili Boješti, a na srpskom Bojići [Crn.]
* Janku Burtan / Janku Burćanu — Janko, iz familije Burćenja [Por.]
* Burkešo-l batrîn a venjit în Tanda đin Kljuś, š-a fakut borđij la Kraku uoknji, supt Guol — najstariji Burkeš je došao u Tandu iz Ključa, i napravio zemunicu na Kraku okni, pod Deli-Jovanom
* Burkešuonji au mulće krjenź, kare s-a poljikrit dupa kopiji, or dupa njepuocî-luj: alu Stojan Burkeš, alu Njicu Burkeš, alu Dumitru Burkeš, alu Žîuku Burkeš ... — Burkešoni imaju mnogo grana, koje se prezivaju prema njegovim sinovima ili unucima: od Stojana Burkeša su Stojanovići, od Nice Burkeša - Niculovići, od Živka Burkeša - Živkovići .. [Por.]
* jel je fiu lu Janku Burtan — on je sin Janka Trbonje [Por.]
* Busujokuonji đin Bukuva sînt proboćedzac pi srbjašće „Lazarević" — Bosijokani iz Bukova su prekršteni na srpskom "Lazarević" [Crn.]
* dupa bujađe busujuok, đemult la mulće fjaće našî a dat nume Busujaka — prema biljci bosiljka, nekada su mnogim devojčicama kumovi davali imena Bosiljka [Por.]
* Buśenji sînt uaminj vrjanjiś — Bučani su vredni ljudi
* mujarja đin Buśa je Buśană — žena iz Bučja je Bučanka [Crn.]
* Buśenj je poljikră lu familjij kare sînt pin saćilji nuaštre venjic đin Buśa; la karće sînt skriš ku prezimilji Bučanović — Bučani je nadimak familija u našim selima, koje su doseljene iz Bučja; u knjige su upisani sa prezimenom Bučanović [Por.]
| ț |
* caranśilji pucîn lukră ku viće, jalje sînt măj mult pomînćianje — Caranke malo rade sa stokom, one su većinom zemljoradnice
* mulc bajec đi la nuoj sînt însurac ku carănś — mnogi naši momci oženjeni su Carankama [Por.]
* đin Bošnjak în Banatu rumînjesk, în prježba Golumbăculuj la Dunăre, ar vinjit în Măjdan doj frac: Trailă ku Njikolaje Đura; Njikolaje ar fost om capîn, tare la pućare, šî în Măjdan a kautat poljikră „cîpenjor”, šî đin jel sînt toc Cîpenjori, da alu Trailă Đura ar rămas Đuronji — iz Bošnjaka u rumunskom Banatu, u pravcu Golupca na Dunavu, došla su u Majdanpek dva brata: Trailo i Nikola Đura; Nikola je bio čovek jak i snažan, i u Majdanpeku je dobio nadimak „cepenjor” (= sr [Buf.]
* alu Cugină — Cuginovi [Crn.]
| ć |
* Ljikă Ćerkez a fuost bažukuruos uom šî glumec — Ilija Ćerkez je bio čovek šeret i šaljivdžija [Crn.]
| d |
* mîj mulc Dîlbośešć au kîăš în sat, da lukră în majdan — većina Dlbokića imaju kuće u selu, a rade u rudniku [Crn.]
* nume Dobrică la rumînj a fuost šî đemult, da jastă š-akuma — ime Dobrica bilo je kod Vlaha i nekada, a ima ga i sada
* firu lu uom ku nume Dobrică sa kjamă Dobricuonji, or Dobricanji, da pi sîrbjašće Dobricanović — potomci čoveka po imenu Dobrica zovu se Dobriconi ili Dobricani, a na srpskom su Dobricanović [Por.]
* Dobricanji sînt o krjangă đin Bîlabanji, familjije batrînă în Arnaglaua, venjită đin luok Bušnjak în Banatu-l rumînjesk — Dobricani su grana Balabana, stare rudnoglavske familije, koja je došla iz Bošnjaka u rumunskom Banatu
* Bošnjaku je astîdz Moldova la marźina Dunîri, în prježba lu Golumbăc — Bošnjak je danas Moldava na obali Dunava, preko puta Golupca [Por.]
* Dogarješći-n Arnaglaua sînt fir đi fir alu vrunu Pîătru Dogarju — Dogarevići u Rudnoj Glavi su direktni potomci nekog Petra Dogara [Por.]
* Dopuonji a avut muară astrukată ku ljespidz đi pjatră — Doponji su imali vodenicu pokrivenu kamenim pločama [Crn.]
* Dragu lu Duorća a lukrat în majdan la Buor — Drago Dorčin je radio u Borskom rudniku [Crn.]
* alu Dragu — Dragov
* Dragu lu Trucă Bala avut mošîje bună la Śuaka Arnaglăvi — Drago Petra Balića imao je dobro imanje na Rudnoglavskom brdu [Por.]
* Dragulješći ku kasa lîngă rîu Šarbanuculuj, a lukrat la fjer — Dragulovići koji su imali kuću pored Šarbanovačke reke, bili su kovači [Crn.]
* Drîgoćin ka un fjelj îi nume barbacăsk a tunat în Rumînj dupa śe s-a pjerdut numilji rumînješć alji batrînje kum a fuost Juon šî Fluorja — Dragutin kao vrsta muškog imena, ušao je među Vlahe kod su se izgubila stara vlaška imena kao što su bila Jon i Florja [Por.]
* Drîmbakuonji sînt în marźina satuluj, kîtră Kravarnjik — Drmbakovci su na ivici sela, prema Kravarniku [Crn.]
* alu Dumitrašku — Dumitraškov [akc.
* a ješît Ćimuoku pîn la kîăšîlji lu Dumitraškonji — izlio se Timok sve do kuća Dumitraškovih [Crn.]
* la mošu Dumitru đi mik ja dzîs Dumitrikă, š-aša poljikră j-a ramas pănă la muarće; a trekut šî pi fiśuori luj, pi kare lumja ij kjamă „Dumitrikonji” — čiču Dumitra od malena su zvali Dumitrika, i takav nadimak mu je oslao do smrti; prešao je na njegovu decu, koju ljudi zovu „Dumitrikići” [Por.]
* alu Dumitru — Dimitrijev [Por.]
* Sava lu Duman a fuost kondukter la autobusu majdanuluj đin Lugnjica — Sava Dumanov je bio kondukter na autobusu rudnika u Lubnici [Crn.]
* đin nume Duorća s-a fakut poljikra lu njam Dorćuonji — od imena Dorča nastao je porodični nadimak Dorčoni (Osnić) [Crn.]
| đ |
* în kînćik batrînjesk, Đeđu je źinjere al măj mare alu Žîgman kralju — u starirnskoj pesmi, Đeđu je najstariji zet kralja Žigmana [Crn.]
* l-am kunoskut binje pi Đieku Todoran — poznavao sam dobro Đeka Todorana [Por.]
* Đenă Spatarju a fuost în rat ku Njamcî — Đena Spatar je bio u ratu sa Nemcima [Por.]
* Janku Đujkă a fuost kinjez în sat, šî uom vadzut — Janko Đujka je bio seoski knez, i viđen čovek [Crn.]
* Đujkuonji sînt vrjanjiš, šî pazîăsk mulće vaś ku lapće — Đujkoni su vredni, i čuvaju mnogo krava muzara [Crn.]
| f |
* a venjit în sat kuortu cîganjiesk, ku fîrauonu luor kalărj pi kal — došla je u selo ciganska čerga, sa njihovim faraonim na konju
* đin poljikră Fîraun, a ješît alće poljikre đi Cîganj: Firu, Firuljiesku, Firanu — iz nadimka Faraon, izašli su i drugi nadimci za Cigane: Firu, Firulesko, Firan
* draśi au nume, ij kjamă Marku, Jordan, da pi fîrauonu luor ăl kjamă Šojtan — đavoli imaju imena, zovu se Marko, Jordan, a njihov se faraon zove Šojtan [Por.]
* Florješći în Îrnaglaua sînt venjic đin Topuoljnjica — Florići u Rudnoj Glavi su došli iz Topolnice [Por.]
* baba Fluarja a trajit o sută đi anj — baba Flora je živela sto godina [Por.]
* pi tata la bućedzat Fluorja, ama la karće la pus Svjetku — oca su krstili kao Floru, ali je u knjigu upisan kao Cvetko [Por.]
* Žarku Forfik a fuost poljikrit pintru kă avut kovaśije, š-ă a askucît la saćianj fuarfiśilji, śe je kam lukru cîganjiesk — Žarko Forfika („makaza”) dobio je takav nadimak jer je imao kovačnicu i oštrio je seljacima makaze, što je pomalo ciganski posao [GPek]
* gata pin tuot sat măj mare, kare avut kovaś, a ramas š-ăn dzî đe astîdz poljikra Forfikarju: Trucă Forfikarju în Îrnaglaua, Milan Forfikarju, cîgan în Cîrnajkă, Dinu Forfikarju în Vlaulja, šî alcî — gotovo u svakom većem selu, koje je imalo kovače, ostao je i dan-danas nadimak „Makazar”: Petar Makazar u Rudnoj Glavi, Milan Makazar, Ciganin u Crnajki, Miladin Makazar u Vlaolu, i drugi [Por.]
* Frjakă la poljikrit Golubuonji đi la Šuopît pi vrun komšîje đin Šćefanješći, pi kare la gasît kă lukră lukru mujerjesk: frjakă, saraku, rufilji la albje, da mujarja ij ođinjiašće la umbră — „Trljač” je nadimak koji su Golubovići sa Šopota dali nekom komšiji od Stefanovića, koga su zatekli da radi ženski posao: trlja, siroma, rublje u koritu, a žena mu se odmara u hladu [Por.]
* Fufu je poljikră batrînă la Gornjana, da jastă šî pin alće saće rumînješć — Fufu je stari nadimak u Gornjani, ali ga ima i u drugim vlaškim seliama
* măj batrîn Fufu đi kare sa šćije je vrun Pîătru Fufu, jastă apruape la doăsuće đi anj đi kînd a trait jel — najsatriji Fufu o kome se zna je neki Petar Fufu, ima blizu dvesta godina otkad je on živeo [Por.]
* Fufuljiešći trajesk în Saljišće; sa puvestîašće kî akolo sînt ij ku Pipijuonji măj batrînj — Fufulovići žive u Selištu; priča se da su oni tamo sa Pipićima najstariji
* Fufuljiešći puvestîăsk k-a luor aj batrînj în Gornjana a venjit đin Buśa — Fufulovići pričaju da su njihovi stari u Gornjane došli iz Bučja
* Fufuljiešći în Arnaglaua sînt venjic đi la Gornjana; a luor rudă sa stîns, a ramas numa poljikra la o krjangă đi Bîlanješći, kare sînt mutac đi la Kîrše la śuaka Rnaglîăvi, š-a nîsljeđit mošîja lu Fufuljiešći — Fufulovići u Rudnoj Glavi su došli iz Gornjana; njihova se loza ugasila, ostao je samo nadimak u jednoj grani Balanovića, koji su se sa Krša preselili na Rudnoglavsko brdo, i nasledili imanje Fufulovića [Por.]
* fujuor je aja śe sa kapîtă kînd sa traźe kînjipa pin drîgljiaće, šî je sprimit đi tuors — povesmo je ono što se dobija kada se konoplja provuče kroz grebenm i spremno je za predenje
* fujuor đi lînă — vuneni konac
* fumu mjarźe fujuor pi kuoš — tanak stub dima izlazi kroz odžak
* la mujare smolao mjerg paduki fujuor pista frunće — smolavoj ženi vaške idu u stroju preko čela
* kînd zmău a zburat pista śierj, dupa jel s-a tras fujuor đi skinćij — kada je zmaj leteo preko neba, iza njega se vukao mlaz iskrica
* fujuor sa poljikrjadză uomu kare je nalt šî supcîrje — „fujor” se kao nadimak daje čoveku koji je visok i mršav
* đin poljikră fujuor, jasă prezimilji rumjnjesk sîrbizat Fujorić or Fujuorović — od nadimka „fujor” (povesmo) nastaje posrbljeno vlaško prezime Fujorić ili Fujorović [Por.]
* Fundîrju je kopilu al măj mik đintr-o povastă ku mujarje kare avut mulc kopij, šî ij a pljekat în lume, da Fundîru, kînd a krjeskut, a pljekat să-j kaće — Dupiš je najmlađe dete u jednoj bajci o majci koja je imala mnogo dece koja su sva pošla u svet, a Dupiš je, kad je odraso, krenuo za njima da ih traži [Por.]
| g |
* Gălbinuonji la Bljiznje sînt njepuoc alu vrunu Trailă Galbin kare a venjit đin Balta Vjarđe în Rumînjije — Galbonovići u Blizni su potomci nekog Traila Galbinovića, koji je doša iz iz Balta Verđe u Rumuniji
* sa puvestîašće kî la poljikrit galbin pintru śe a purtat njiskaj galbinj la kaśulă — priča se da su ga nazvali galbin („žuća”) jer je nosio neke žute dukate na šubari [Por.]
* đi bîtrnjacă a fuost rumînj ku nume German, đin ij sînt astîdz Germanješći — u starini je bilo Vlaha sa imenom German, od kojih su danas Germanovići
* Mika Germîn je kopilu lu Meilă Germîn, iî sînt cîka germanjaskă đin babaluk — Mika Germanović je sin Mihajla Germanovića, oni su germanovićka loza od starina [Por.]
* Mile Gižan trajašće-n sat, are duoj kopij — Mile Gižan živi u selu, ima dva sina [Por.]
* pi źinjir-mju al đintînj l-a kjemat Gjorge, s-a rapus, saraku, ćinîr — prvi zet mi se zvao Đorđe, umro je, siroma, mlad [Por.]
* Pau lu Grjeku ku Grjekuonji aj luj, njam mare — Pavle Grekulov i njegovi Grekulovci su velika familija [Crn.]
* grjeś, đin Greśija — Grci, iz Grčke [Por.]
* dă nuoj dîn Mlaoa, Guguljan je rumîn kare trajašće-n munće ku vićilji — za nas u Mlavi, Guguljan je Vlah koji živi u planini sa stokom
* Guguljianji a kuprins muncîlji dă la Ždrjela pănă la Ćimuok — Guguljani su zauzeli planine od Ždrela pa do Timoka [Mlava]
| i |
* la nuoj jastă o mujarje ku nume Igljika, dat dupa fluare igljiśauă; la karće je skrisă Jaglika — kod nas ima jedna žena koja se zove Iglika, ime dato prema cvetu jaglike; kršteno ime joj je Jaglika [Por.]
| k |
* Karabaš je poljikra lu uom kare mult a kîntat în karăbj, š-a fuоst kunoskut đ-arîndu pi karăbj, da nu pi numilji luj bućedzat — Karabaš je nadimak čoveka koji je dugo svirao gajde, i bio poznat svuda po gajdama, a ne po svom krštenom imenu
* unđe đi uom s-a prins poljikra Karabaš, aša lumja a kjemat šî pi aj luj đin kasă — gde se nadimak Karabaš primio za čoveka, tako su ljudi nazivali i njegove ukućane
* đin poljikra Karabaš s-a fakut la karće prezimilji Karabašević — od nadimka Karabaš nastalo je prezime Karabašević [Por.]
| l |
* Trailă Lungu frumuos a kîntat în fluir — Trailo Dugi je lepo svirao frulu
* poljikra Lungu sa punje šî pi kopiji lulj šî vrjame đi vrjame ruda-ntrjagă sa poljikrjadză Lunguonji, la urmă poljikra-sta tună šîn kîărc ka prezimilji „Lungulović” — nadimak „Dugi” prenosi se na njegovu decu i vremenom se cela familija nazove „Dugić”, na kraju ovaj nadimak uđe i u knjige kao prezime „Lungulović” [Por.]
| m |
* Miloćin je fuarma rumînjaskă alu nume sîrbjesk Milutin — Miloćin je vlaška forma srpskog imena Milutin [Por.]
* dakă vrun Mlađen are kopij šî njepuoc, šî dakă đin ij sa mulcăsk brînje, firu luj kapîtă poljikră Mlăđenjiešći — ako neki Mladen ima decu i unuke, i ako se od njih namnože generacije, njegovi potomci dobiju nadimak Mladenovići
* kînd nume Mlađen sa skurtă đin milă, sa kapîtă poljikră Đenă, or Đenkă — kada se ime Mladen od milja skrati, dobija se nadimak Đena, ili Đenka [Por.]
* Mlađenješći sînt firu alu Mlađen — Mladenovići su potomci Mladena
* unu đin Mlîđenješći are poljikră Mlîđenjiesku: Trucă Mlîđenjiesku je đin Mlîđenjiešći, đi la Ljiskuauă — jedan od Mladenovića ima nadimak Mlađenjesku: Truce (Petar) Mlađenjesku je od Mladenovića iz Leskova [Por.]
| ń |
* Njiđelku je nume sîrbjesk, kare aj nuoštri l-a dat la kopij naskuc duminjika — Nedeljko je srpsko ime, koje su naši davali dečacima rođenim u nedelju
* Njiđelku Draguoj je bun lîutarj — Nedeljko Dragoj je dobar violinista [Por.]
| o |
* ogrišćana sa kuljiaźe la Sjnźuordz — neven se bere na Đurđevdan
* đin ogrišćană la Sînźuordz sa faśe kunună kare sa punje la gira galjecî kînd sa mulźe uaja đintînj — od nevena se na Đurđevdan plete venac koji se stavlja na vedro kad se muze prva ovca
* (antr.) Ogrišćana — Nevenka [Por.]
| p |
* Patruc je nume vojnjiśesk, skuos đi milă đin nume Pătru — Patruc je muško ime od milja, izvedeno od imena Petar
* đin nume or poljikră Patruc s-a skuos nume skurtat Trucă, đes la rumînj — od imena ili nadimka Patruc, izvodilo se skraćeno ime Truce, često kod Vlaha [Por.]
* nume Pătru s-a dat la mulc kopij vojnjiśešć kă să fije tarj ka pjatra, să fije sînatuoš, šă să trajaskă mult — ime Petar davalo se velikom broju muške dece da budu jaki kao kamen, da budu zdravi i da dugo žive
* fînka nume Pătru a fuost mulcît, să puată să-j raznjaskă šî sî-j kunuaskă ljesnje, lumja a proskuos mulće fuarme đi poljikre đin nume Pătru — pošto je ime Petar bilo mnogobrojno, da bi mogli da ih razlikuju i lako prepoznaju, ljudi su iz imena Petar izveli mnoge forme
* đin Pătru a ješît Petrikă šî Patruc, đin Petrikă Trikă, da đin Patruc Truca, đin Trucă jară Truja, š-aša-nainće — od Petra su nastala imena Petrika i Patruc, od Petrike Trika, a od Petruca Truce, od Truca opet Truja, i tako dalje
* parjaka mujerjaskă alu nume vojnjiśesk Pătru a fuost Petrija, or Pjetra — par muškom imenu Petar bilo je žensko ime Petrija, ili Petra [Por.]
* pi Janku Stroglau đin kopilarije la poljikrit „Puljeća”, k-avut mult măj mare pulă đikît ajlalc kopiji — Janka Stroglavog su još iz detinjstva nazivali „Kuronja”, jer je imao mnogo veći kurac nego ostali dečaci [Por.]
| s |
* Stîngaśilă je poljikra njamuluj alu vrun uom kare a fuost stîngaś — Stangačilović je porodični nadimak roda čiji je predak bio levoruk
* măj mare njam alu Stîngaśilă je în sat Brastouc, lînga Buor — najveći rod Stangačilovića je u selu Brestovcu kod Bora [Por.]
* Surdulješći je poljikră njamuluj lu kare vrun stramoš a fuost surd multă vrjame — Surdulović je nadimak porodice čiji je predak bio gluv duže vreme
* poljikră Surdulješći are un njam mare în Cîrnajka — prezime Surdulović ima jedna velika familija u Crnajci [Por.]
| t |
* kînd nu s-a cînut kopij, kînd a murit đi bualje, lj-a dat nume Trailă, s-ă trajaskă — kada deca nisu preživljavla, kada su umirala od bolesti, davana su im imena Trailo, da traju [Por.]
* Trikă je poljikra đin poljikră: pi kopil ăl boćadză Dumitru, pă-j dzîk pănă je mik Dumitrikă, da măj amînat, prjaćinji ăl proboćadză ăn Trikă — Trike je nadimak od nadimka: dete krste Dimitrije, pa ga onda dok je mali zovu Dimitrike, a kasnije, prijatelji ga prekrste u Triku
* dakă Trikă are fiśuor, lor lji sa dzîśe „alu Trikă”, la urmă lumja sa-nvacă ku ij ka ku Trikuonji — ako Trike ima decu, oni se zovu Trikovi, na kraju ljudi naviknu na njih kao na Trikiće
* Trikonji sa pun la karće pi sîrbjašće ka Trikići — Trikovi se upisuju u srpske knjige kao Trikići [Por.]
* Trucă je nume rumînjesk, skos đi milă đin Patruc, da aăsta đi Pătru — Truce je vlaško ime, izvedeno od milja od Patruc, a ovo od Petar [Por.]
| u |
* nume Urdzîkă s-a dat ka poljikra la kopij bolnaviśuoš, să nu sa prindă bualjilji đi ij kum nu sa prind đi urdzîkă — ime Kopriva davalo se kao nadimak bolešljivoj deci, da se bolest ne hvata za njih kao što se ne hvata za koprivu
* dupa insă ku poljikra Urdzîkă njepuocî sa poljekrjesk Urdzîkuonji — prema osobi sa nadimkom Urzika, potomci dobiju prezime Urzikić [Por.]
* stramuošî a Urdzîkuonjilor în Jesîkuva a venjit đin Gradskuva lînga Zajśerj — preci Urzikića iz Jasikova došli su iz Gradskova pored Zaječara
* njišći Urdzîkuonj đin Jesîkuva s-a mutat în Ljiskuauă, da alcî în Arnaglaua — neki Urzikići su se iz Jasikova preselili u Leskovo a neki u Rudnu Glavu [GPek]
| v |
* Vinćilă a venjit đi vrunđeva šî ku aj luj s-a kîsîtorit la Pojana ku pluopi — Vinčilo je odnekuda došao, i sa svojima se naselio na Poljani sa topolama [Por.]
* Vinćiluonji sînt în Arnaglaua măj mult đi doăsuće đi anj — Vinčilovići su u Rudnoj Glavi preko dvesta godina
* Kuosta Vinćilă frumuos kîntă-n laută žuokurj rumînjiešć đi bătrînjacă — Kosta Vinčilović lepo svira na violini stara vlaška kola [Por.]
* Visaljin je nume bućedzat, dat la kopil vojnjiśesk ku duor să-j fije traju vjasîl šî fara grižă — Veselin je kršteno ime, dato muškom detetu sa željom da mu život bude veseo i bezbrižan [Por.]
* Visaljina je nume mujerjesk, mošćenjit đi la rumînji aj batrînj — Veselinka je žensko ime, nasleđeno od starih Vlaha [Por.]
| ž |
* rumînj caranji đi la Krajna a dzîs l-aj nuoštri „žojenj”, kă aj nuoštri n-a lukrat žuoja, đi la Žuoj-Marj pănă la Ispas, karje kađe tuot žuoja — Vlasi Carani iz Krajine, zvali su naše „četvrtkari”, jer naši nisu radili četvrtkom od Velikog Četvrtka do Spasovdana, koji uvek pada u četvrtak [Por.]
| Copyright (R) 2011-2026: Paun Es Durlić, All rights reserved |