| VORBAR - TOPONIMI I HIDRONIMI (standard: VLNS) |
| a |
* pi luok poljažnjik, apa je skundă da albja rîuluj largă — u ravnici, voda je plitka a korito reke široko [Por.]
* la nuoj aj batrînj a puvăstuit k-a venjit dîn Almăš, prîntu viće, k-aiśa a fuost mult luok guol — kod nas su stari pričali da su došli iz Almaša, zbog stoke, jer je ovde bilo dosta praznog mesta [Zvizd]
* Alova je sat mare — Halovo je veliko selo
* Alova je sat aproape de otar ku Bugarija — Halovo je selo u blizini bugarske granice [Tim.]
* Apa albă a fuost ogaš kare avut izvuor la Kulmeźij, š-a tunat în Šaška đi đirjapta, la Stîlp — Bela voda je bio potok, koji je izvirao na Kulma Hadžiji, a ulivao se sa desne strane u Šašku kod Stlpa
* unđe a mjers vrodată Apa albă, akuma je kuopu lu Rudnjik, ogašu s-a pjerdut — gde je nekada tekao potok Bela voda, sada je kop Rudnika, potok se izgubio
* nume „apa albă” rumînji dau la tuot ogašu kare la fund are pjetre albe — ime „bela voda” Vlasi daju svakom potoku koji na dnu ima belo kamenje [Por.]
* poljikra nji Arđelanji, kă ajnuoštri aj batrînj, a venjit đin Arđal — nadimak nam je „Arđelani” jer su naši stari došli iz Arđala (=Erdelja) [Por.]
* pin Arnaglaua trjaśe rîu Šaška — kroz Rudnu Glavu protiče reka Šaška
* Arnaglaua je sat đaluruos, are mulće kulmje šî ogašă — Rudna Glava je brdsko selo, ima mnogo kosa i potoka
* ogašîlji tună în rîu Šaška, đi parća đirjaptă: Biljizvuorca, Ostrovica šî Lozovica, da đi parća stîngă Bljiznja, Bistovica Mikă šî Bristovica Mare — potoci se ulivaju u reku Šašku, s desna: Beli Izvor, Ostrovica i Lozovica, a s leve strane Blizna, Mala i Velika Brestovica
* Arnaglaua are patru kotunurj marj, kare sa kjamă: Bljiznja, Kršje, Šopît šî Bugoglaua — Rudna Glava ima četiri velika zaseoka, koji se zovu: Blizna, Krš, Šopot i Bukova Glava [Por.]
* Arnauta buljuoculuj pimovara je turburje, da vară arje apă pucînă — boljevačka Arnauta je s proleća mutna, a leti ima malo vode [Crn.]
* baće un vînt friguruos đi pi Artan — duva neki hladan vetar sa Rtnja
* Artanu la fakut žîduvi vrodată kî să puarće vîncî đi pi jel — Rtanj su nekada napravili divovi da bi sa njega upravljali vetrovima
* (ver.) кînd je vîru Artanuluj kutrupit ku nuvirj, vrjamja sî strîkă — kad je vrh Rtnja u oblacima, vreme se kvari.
* (izr.) Pînă sî vjađe zapada pi Artan, kožuoku nu să lasă — dok se na Rtnju vidi sneg, kožuh se ne skida [Crn.]
| b |
* în Baba-Juana izvuară Ogašu Babi-Juanji — u Baba-Joni izvire Baba-Joninin potok [Crn.]
* Bagajuovîcu je pi pualjilji lu Tîlva Ruošîje — Bagajovac se nalazi u podnožju Crvenog brda [Crn.]
* ma duk în baje sî ma ljekuj đi durjerj în înkejaturj — idem u banju da se lečim od bolova u zglobovima [Crn.]
* kum să nu fije ruošîje la firje, kînd tota vara petrjaśe pin bîăj — kako da ne bude rumena u licu, kada celo leto provodi po banjama [Por.]
* Banjija snjigoćinuluj, la Golumbăc — (top.) Snegotinska banja kod Golupca [Bran.
* Baśevica je sat kare vrodată a fuost bun luok đi baśije — Bačevica je selo koje je nekada bilo dobro mesto za bačije [Crn.]
* Bauca je o pjatra marje la Maljinjik pi karje nu krjašće njimika — Bauca je veliki kamenjar na Maliniku po kome ne raste ništa [Crn.]
* đi vrjamj đi turś, mošîja la Begluk a fuost alu vrun turk Budimalaj — za vreme Turaka, Begluk je bio imovina nekoga Turčina, Budimalaja [Por.]
* ma duk la Bigăr dupa apă — idem na Bigar po vodu [Hom.]
* în Izvor-lu Mik jastă tri bigără: bigăr-lu Borđan, bigăr-lu Mrljiś, bigăr-lu Dragoj — u Malom Izvoru ima tri izvorišta: Borđanov izvor, Mrljišev izvor, Dragojev izvor
* tuaće tri bigără izvuară đen kljanc, šî au maj bună, šî maj rîaśe apă în sat — sva tri izvora izbijaju iz stene, i imaju najbolju i najhladniju vodu u selu [Crn.]
* am fuost în Biljigrad numă odată — bio sam u Beogradu samo jednom
* Biljigradu je oraš mare — Beograd je velika varoš [Por.]
* la Biljizvuorca trajesk Durluonji, Kraśunješći šî Krišanji — u Bilizvorci žive Durlići, Kračunovići i Krišanovići
* în Biljizvuorca jastă raś — u Bilizvorci ima rakova [Por.]
* Bîrlodženji nu sînt ungurenj, nu vorbesk ka ši rumânji dji la muntje — Brložani nisu Ungurjani, ne govore kao Vlasi sa planine
* a vindut mošija la un Bîrloadžan — prodao je imanje jednom Brložaninu [Kmp.]
* Bîrnjica je sat rumînjesk, a fuost la marźina Dunări, da kînd a zătonjit Dunărja, s-a mutat pră valja rîuluj kare-l kjamă jară Bîrnjica. — Brnjica je vlaško selo, bilo je na obali Dunava, ali kada je Dunav pregrađen, preselilo se u dolinu reke koja se isto zove Brnjica. [Bran.
* juo sînt Bîrnjiđan, trajesk la Bîrnjidău — ja sam Barnidelac, živim na Barnom delu
* a kolo nuje njimik, tuot barnă — tamo nema ničeg, svuda pustoš [Por.]
* Bliznjan, uom đi la Bljiznje — Bliznak, čovek iz Blizne
* Bljiznja je un nume šî alu un rîu skurt, kare-l fak Bljiznja mikă ku Bljiznja mare — Blizna je i ime jedne kratke reke, koju čine Velika i Mala Blizna [Por.]
* majdanu în Bogovina a înśaput sî lukrje în anu 1903. — rudnik u Bogovini počeo je sa radom [Crn.]
* Bolboroš je izvor tare, în kare bolborosăštje apa ka kînd fjerbe în uoală — Bolboroš je jak izvor u kome voda ključa kao kad se kuva u loncu [Kmp.]
* am mošîje la Bonduok, luok je bun šî poljažnjik — imam imanje na Bondoku, mesto je dobro i ravno [Por.]
* ij dzîśem la loko-la Brjeză, kî je o golaje, unđe dau numa ljamnje kare sîrbi kjamă breză, da nuoj rumînji ij dzîśem mastak — zovemo to mesto Breza, jer je golet po kome raste samo drveće koje Srbi zovu breza, a mi Vlasi mastak (terenski zapis, Durlić) [GPek]
* Brjeznjica je sat rumînjesk, apruape dă Žgobica — Breznica je vlaško selo, u blizini Žagubice [Hom.]
* az am fost în Bruođica, sat pă Pjek — danas sam bio u Brodici, selo na Peku [Rom.]
* la Bugoglaua trajesk bugoglavjenji — na Bukovoj glavi žive Bukovoglavci [Por.]
* Bukuva Osnjiśi altfjalj sî kjamă šî Satu al nuou — Osnićko Bukovo se drugačije zove i Novo selo
* în škuolă đin Bukuva Valjakuanji jastă duojsprjaśe kopij — u Valakonjskom Bukovu ima škola sa dvanaest učenika [Crn.]
* in Buljećin trajesk duauă fuarme dă rumînj, unji vorbjesk la „pră”, da unji la „pi” — u Boljetinu žive dve vrste Vlaha, jedni govore na „pră”, a drugi na „pi”
* jastă šî o fîmeljije sîrbjaskă, a venjit dă la Kosova; saćanji a batut žuok ku ij kî sînt „turś dă la Kosova” — ima i jedna srpska familija, doseljena sa Kosova; seljani su zbijali šale sa njima da su „Turci sa Kosova”
* vojnjiś saćanji sa kjamă Buljećinc, da mujerlji Buljećincă — muškarci meštani zovu se Boljetinci, a žene Boljetinke
* satu je mik, învîrat într-o valje adînkă, îngustă šî lungă — selo je malo, sabijeno je u jednu duboku, usku i dugu dolinu
* lumja s-a tras aiśa dîn mulće pîărc, kî je bun dă viće — ljudi su se povukli ovde sa raznih strana, jer je pogodno za stoku
* la Buljećin šî akuma la Sînźuordz sa fak kîći šapće-uopt baśij, ka đi bătrînjacă — u Bljetinu se i sada na Đurđevdan pravi po sedam-osam bačija, kao u stara vremena (izvor: Durlić, terenski zapisi) [Por.]
* s-a lovit la buot — povredio je njušku [Hom.]
* sa ljinźe pi buot — (fig.) oblizuje se (=omastio brk, pa se oblizuje) [Por.]
* Buotu Krakuluj — (top.) (dosl.) „kraj kose”, brdašce u Sigama; čest toponim u planinskim selima [Hom.]
* śuaka are vîr, da kraku are buot — čuka ima vrh, a kosa kraj
* buata-sta đi pasuj n-are buot kum trîabe — ova motka za mlaćenje pasulja nema vrh kako treba [Por.]
* Buśa je sat rumînjesk, supt pualjilji lu Kîršja mare — Bučje je vlaško selo, u podnožju Velikog krša [Crn.]
| ț |
* la Carină nu ma-jastă kăš, d-aśja pljiakă luokurilji — na Carini više nema kuća, odande počinju njive
* la Carină în tuotdăuna jarna jastă najmjec, da vara luokurilji îs pljinje dă apă — na Carini su svake zime veliki smetovi, a leti su njive pune vode [Hom.]
* carînă s-a kjemat uša lu gard đi stobuorj, ku kare đi vrodată a fuost îngrađit tuot satu — carina je naziv za vrata kroz koja se ulazilo u ogradu od kolja, kojom je nekada bilo ograđeno celo selo [Por.]
* Căljigradu a fuost oraš turśiesk — Carigrad je bio turska varoš [Por.]
* sa puvestîašće kî la Cărovana în vrjamja lu rimljenj a fuost rudnik, or kă kuznjică — priča se da je na Carovani u vreme Rimljana bio rudnik, ili kovačnica (Crnajka) [Por.]
* Cărovana în Cîrnajka je luok la marźina stînga alu Rîu porjeśi, ku mulće sîamnje kare arată kă aśija đimult s-a sapat šî s-a topit ruda — Carovana je mesto na području Crnajke, na levoj obali Porečke reke, sa mnogo tragova koji ukazuje na staro kopanje i topljenje rude [Por.]
* akuma în Cîganjije nus măj Cîganj, sa mutat tuoc la Njigoćin, da unji la Măjdan — danas u Ciganiji nema više Roma, svi su se iselili u Negotin, a neki u Majdanpek
* o cîganjije mare a tunat întra ij, n-o sî jasă la binje — neki veliki ciganluk je ušao među njih, neće izaći na dobro [Por.]
* Cîrna izvorjadză supt Brjeza, primjašće la đirjaptă ogašîalje Bigru šî Ogašul mare, da đi la stînga pi Filjišana, šî sa împreună ku Pjeku la Dîbiljug — Crna izvire ispod Breze, sa desne strane prima potoke Bigar i Veliki potok, a s leve Filišanu, i uliva se u Pek kod Debelog Luga [GPek]
* Cîrnajka je sat rumînjesk, supt puala lu Guol — Crnajka je vlaško selo u podnožju Deli Jovana
* Cîrnajka sa otarîašće ku Arnaglaua, Gornjana, Tanda, Klokośuoucu šî Plamna — Crnajka se graniči sa Rudnom Glavom, Gornjanom, Tandom, Klokočevcem i Plavnom [Por.]
| ć |
* Ćićuocu je sat rumînjesk întra Mlaua šî Muraua — Tićevac je vlaško selo između Mlave i Morave
* în Ćićuoc trăjesk Ćiviśanji — u Tičevcu žive Tičevjani
* mujarja dăn Ćićuoc je Ćiviśană, da doă sînt Ćiviśanje — žena iz Tičevca je Tičevjanka, a dve su Tičevjanke [Pom.]
| d |
* Dăbiljugu je sat în Pjekol đi Sus, apruape đi rudnjiku măjdanuluj — Debeli Lug je selo u Gornjem Peku, u blizini majdanpečkog rudnika
* în popiso-l đi la urmă (în anu 2011), satu avut 405 đi inš, ka sîrbj sa skris ij 221, da ka rumînj 99, 80 đi inš n-a spus śe sînt — na zadnjem popisu ( [GPek]
* jej s-a năsăljit dă vrodată dî la Požarevăc — oni su se nekada davno doselili od Požarevca [Crn.]
* kînd s-a dus lumja la lukru în Rumînjije, pistă Dunurje a trekut ku vapuoru — kad su ljudi išli na rad u Rumuniju, Dunav su prelazili brodom [Crn.]
* Dunîrje, apă tulburje — Dunav, mutna voda
* aj nuoštri aj batrînj, kînd a fuźit đin Cara rumînjaskă, a trjekut Dunîrja, notînd ku truaśilji la brîu — naši stari, kada su bežali iz Vlaške, prelazili su Dunav plivajući sa tikvama oko pojasa [Por.]
* Duosu smiđakuluj je un duos pljin dă smidă în Manastirica — Smiđakov osoj je šuma puna šipraga u Manastirici [Mlava]
| f |
* faca uomuluj kuprinđe frunća, uoki, nasu, obrazu, gura šî barba — lice kod čoveka obuhvata čelo, oči, nos, obraz, usta i bradu
* kare je vićaz, întuarśe faca kîtra uom, šî-j tuot đeškis în uokj — onaj ko je hrabar, okreće lice prema čoveku, i kaže mu sve otvoreno u lice (Rudna Glava) [Por.]
* sî-ntuarsă ku faca kîtră minje, šî rošî ka raku — okrenu se licem prema meni i pocrvene kao rak (Osnić) [Crn.]
* punje pîătura pi pat ku faca-n sus — stavi ponjavu na krevet sa licen na gore
* faca je pomîntu întuors kîtra suare — „faca” je zemljište okrenuto suncu (Tanda) [Por.]
* în facă mîj îndată rasîarje kukurudzu, kî je pomîntu mîj kalduruos — u prisoju ranije niče kukuruz, jer je zemlja toplija (Osnić) [Crn.]
* a ješît în faca luokuluj, adunat marturi, š-aratat k-a vorbit đ-adaverje — izašao je na lice mesta, okupio je svedoke, i dokazao da govori istinu (Rudna Glava)
* Faca mikă (or mare) — Malo (ili veliko) prisoje
* Faca lu Juon — Jonovo prisoje (Tanda)
* Faca muori — Vodenično prisoje (prisojna strana iznad vodenice) (Crnajka)
* aja a fuost în facă đi dzîuă — to je bilo u osvitu dana (Blizna) [Por.]
* Felješana je un rîurjel, izvorjadză supt Pjatra rošîje, la izvuor are un bobît mik; sa-npreună ku Brjeza, šî la gura văju tună-n Crna; Cîrnă măj amînat, la kapu satuluj, tună-n Pjek — Felešana je rečica, izvire ispod Crvenog krša, na izvoru ima mali vodopad; sastaje se sa Brezom, i na izlazi iz doline uliva se u Crnu reku; Crna reka se kasnije, na kraju sela, uvire u Pek [GPek]
* fîtaśunje s-a kjemat luoku unđe a fatat uoilji — jagnjilo se zvalo mesto gde su se jagnjile ovce
* Fîtaśunje je luok kjemat pi valja Ljubovi în Cîrnajka, unđe a fatat uojilji Jankonjilor, pi kuasta răsărićană lu Kulmja Mikă, la otar ku Žarku Vojvodan — Fatačune je zvano mesto u dolini Ljubove u Crnajki, gde su se jagnjile ovce Jankovića, na istočnoj strani Kulme Mike, na međi sa Žarkom Vojvodanom [Por.]
* frunća je la uom parća kapuluj đi-nainće, đisupra đi uokj — čelo je kod čoveka prednji deo glave, iznad očiju
* kasa je ku frunća întuarsă kîtra drum — kuća je čeonom stranom okrenuta ka putu
* Frunća Šăški — (top.) (dosl.) „Čelo Šaške”, čeona strana brda iznad reke Šaške, okrenut ka istoku (zaseok Blizna, Rudna Glava) [Por.]
* s-a dus ku vićilji la funduanje, nu vinje îndată — otišao je sa stokom u dubodolinu, neće doći skoro
* Funduanje, kotunu Gornjenji, valje adînkă, lungă šă înkisă întra kîršuaće, la otar întra Gornjana šî Buśa — Dubodolina, zaselak Gornjane, duboka i dugačka kotlina, zatvorena kršem, na međi između Gornjana i Bučja [Por.]
| g |
* Guolu je munće mare, otar întra Krajna šî Porjeśa — Deli Jovan je velika planina, međa između Negotinske Krajine i Poreča
* supt Guol sînt duauă saće rumînješć: Tanda šî Cîrnajka — pod Deli Jovanom su dva vlaška sela: Tanda i Crnajka
* Guolu pi kuamă je o golaje, fara njiś un fjelj đi verđec — Deli Jovan je na hrbatu golet, bez ikakve vegetacije
* mama spunja: am opdzăś đe anj, šî đi kînd cîn minće, nuoj Crnaśenji śuaka-sta kjemăm Guol, akuma aud kă unji ij dzîk Dălji-Jovan — baba je govorila: imam osamdeset godina, i otkad pamtim, mi Crnajčani ovo brdo zovemo „Gol”, sada čujem da ga neki zovu Deli-Jovan [Por.]
| i |
* Isîkuva je sat răsfirat — Jasikovo je raštrkano selo
* la popiso-l đi la urmă (în anu 2011), satu avut 582 đi inš, đin ij sîrbj 185, da rumînj 363, 34 đi inš n-a spus śe sînt — na zadnjem popisu (
* satu je raspînćiku drumuluj đi la Măjdan la Vlaulja, šî đi Laznjica în Omuolj — selo je raskršće puteva od Majdanpeka za Vlaole, i Laznicu u Homolju
* numilji satuluj je srbjesk, dat dupa ljiemn „jasika”, pu rumînjašće „pluop trămuratuorj” — ime sela je srpsko, dato prema drvetu „jasika”, na vlaškom „plop tremurator” [GPek]
| î |
| ĭ |
| k |
* lumja đemult a trait în borđij, šî n-avut kjaje la ušă kă borđiju gata njiś n-avut ušă — ljudi su nekada živeli u zemunici, i nisu imali ključ na vratima, jer zemunica gotovo da nije ni imala vrata
* kjaje lu bîrnarjacă a fuost tot una ku kjaja đi muară — ključ za brvnaru bio je isti kao i ključ za vodenicu
* (top.) Kjaja Vraculuj — Vrata, usek na prevoju između Gornjana i Vlaola [Por.]
* Klokośuoucu je sat rumînjesk în komuna Măjdanuluj, în Sîrbija răsărićană — Klokočevac je vlaško selo u opštini Majdanpek, u istočnoj Srbiji
* sa krjađe kă satu a kîpatat nume pi o bujađe, kare Sîrbi o kjamă klokoč — veruje se da je selo dobilo ime po biljci koju Srbi zovu klokoč
* în Klokośuouc je raspînćiśe mare unđe sa đisparće drumu đin Porjeśa kîtra Krajna — u Klokočevcu je velika raskrsnica na kojoj se odvaja put iz Poreča za Krajinu [Por.]
* Kokazar ar fost o śokă în Măjdan, pljină đi kokjază — Kokazar je bilo brdo u Majdanpeku, puno borovnica
* Kokazaru ar fost baš unđe je akuma gaura kopuluj alu rudnjik — Kokazar se nalazio tačno gde je danas Dnevni kop rudnika
* śoka Kokazaru ar skoborît rudari đi vrjamja lu Tita kînd a larźit Kopu đi sî skotă ruda măj ušor — brdo Kokazar su skinulu rudari za vreme Tita kad su širili Dnevni kop da bi lakše vadili rudu [Buf.]
* Kraku ajdukuluj, luok în Îrnaglaua unđe a fuost pitulac ajduśi đi vrjamja đi turś — (top.) Hajdučka kosa, mesto u Rudnoj Glavi, gde su se za vreme Turaka skrivali hajduci [Por.]
* Kulmeźija je o kulmje în Muncîlji măjdanuluj, întra Prerast šă rudnjiku đ-akuma — Kulmeždija je kosa u Majdanpečkim planinama između Prerasta i sadašnjeg rudnika [Buf.]
| l |
* vaśilji adapă la un lak kare nu sakă njiśkînd — krave poji na bari koja nikad ne presušuje
* kînd a fuost în armată, ažuns la vrun lak pista kare a trjekut ku oranjicîlji — kad je bio u vojsci, naišli su na neko jezero koje su preplovili na čamcima
* supt un fag în mošîja nuastră, în adînkatură đi pjatră s-a skure apă rîaśe, cînje šă vara šă jarna, lak capîn đi apă bautuare đi doă-trij kăš veśinje — pod jednom bukvom na našem imanju, u kamenom udubljenju, skuplja se hladna voda, ima je i leti i zimi, jak izvor pijaće vode za dve-tri susedne kuče [Por.]
* Laku Sînźeriš je un lak koźa mare pi Valja Prerastuluj, kîtra rîsarit đi La Măjdan, pi lînga kare jastă mulc sînźeriš — Pasdrenova Jezero je poveća bara u Dolini Prerasta, istočno od Majdanpeka, oko koje ima mnogo pazdrena [Por.]
| ļ |
* unji ij dzîk la sat Ljidovă, unji Ljidvă, kare lu kum ij vinje — jedni selo zovu Ljidovo, neki Ljidvo, kome kako dođe [Mlava]
* Ljiskuaua je sat mik, răsfirat, în valja Pjekuluj al đi Sus — Leskovo je malo, raštrkano selo, u dolini Gornjeg Peka
* la popiso-l đi la urmă (2011.) avut numa 348 đi inš, đin kare s-a skris kă sînt sîrbj 88, da rumînj 189; 22 nu s-a skris śe sînt, dakă sa šćije kă je satu gata tuot rumînjesk — na zadnjem popisu (
* numilji satuluj je sîrbjesk, đi la ljiemn „leska” kare je pi rumînjašće „alun” — ime sela je srpsko, od drveta „leska”, koje je na vlaškom „alun” [GPek]
| m |
* Miruośu je sat măj ćinîr în Porjeśa — Miroč je najmlađe selu u Poreču
* Miruośu je fakut în anu 1872 — Miroč je osnovan godine
* astîdz satu traźe la uopšćina măjdanuluj — selo danas pripada opštini Majdanpek
* satu je žumataće sîrbjesk, žumataće rumînjesk — selo je pola srpsko, pola vlaško
* ši sîrbi Miroćenji, šî rumînji Miroćenji, sînt venjic đin saćilji đin okuol: sîrbî đin Golubinje, Popovica šî alće, da rumînji đin Cîrnajka, Tanda, Gornjana — i Srbi Miročanci i Vlasi Miročanci došli su iz okolnih sela: Srbi iz Golubinja, Popovice i drugih, a Vlasi iz Crnajke, Tande, Gornjana i drugih [Por.]
* Manastirica pe sîrbešće, da aša Mînăstîre ăj dziśem — Manastirica na srpskom, a ovako Manastire ga zovemo [Pad.]
* moš-aj batrînj sa ujta đe la vîru Vîrtăś-aj marj kîtra Rumînjije, šî spunja kă vîrurlji supt zapadă kare s-a vadzut pin sanjin, sînt Munc-aj albj, lu kare sîrbi j-a dzîs „Karpac” — starci su gedali sa vrha Velikog vrteča prema Rumuniji, i govorili da vrhovi koji se bele pod snegom u daljini, jesu Bele planine, koje Srbi zovu Karpati [GPek]
* pi Karpac aj batrînj j-a kjemat Munc-aj albj kă đe la Vizak j-a vadzut supt zapadă — Karpate su stari zvali Bele planine jer su ih sa Vizaka viđali pod snegom (Tanda) [Por.]
* păkurari aj batrînj a zberat uaja kare avut ađet sî sa đispartă đi kîrd: „Duśa-ća-j la Muriš!” — stari pastiri su vikali na ovcu koja je imala običaj da se odvaja od krda: „Idi u Moriš!” [Por.]
| o |
* lumja s-a ujtă kînd guod puaće să sa kîsîtorjaskă apruape đi vrun ogaš capîn — ljudi gledaju kad god mogu da se nastane u blizini nekog jakog potoka
* ogašol săk — suvi potok, potok koji preko leto presušuje
* ogašol mik — mali potok
* ogašol mare — veliki potok
* ogašol rău — zli potok, potok sa strmim, uskim i teško pristupačnim koritom
* ogašol petruos — kameniti potok, potok koji teče preko kamenjara [Por.]
| p |
* Petriśaua je luok în Arnaglaua, în aritu kulmja Bubînuluj, aša numit kî je luok petruos — Petričava je zvano mesto u Rudnoj Glavi, na području kulme Bubanj, tako nazvano zbog kamenitog terena [Por.]
* Pjatra-npreunată je numilji rumînjesk alu Prerast lînga Măjdan — Kamena kapija je vlaški naziv Prerasta u blizini Majdanpeka [Por.]
* Prerast je numilji lu pjatra-npreunată în rîsarit đi la Măjdan, în parća đirjapta a šljauluj kîtra Arnaglaua — Prerast je naziv kamene kapije istočno od Majdanpeka, sa desne strane putu ka Rudnoj Glavi
* supt poarta Prerastuluj trjaśe ogašu Valja prerast — ispod kamene kapije Prerasta protiče potok Valja prerast
* đi Prerast sînt ljegaće mulće povješć, măj mult đi vîlve kare aśija s-a bat š-astupă poarta să njaśe lumja pi valja Šăški — za Prerast su vezane razne priče, najviše o zduhaćima koji se tu biju i zatvaraju kapiju da podave ljude u dolini Šaške [Buf.]
| r |
* rastuaka je luok unđe apa kurgatuarje sa-nparće în doă — rastoka je mesto gde se tekuća voda račva u dva toka
* luok unđe jazu muori sa đisparće đi ogaš, sa kjamă rastuakă — mesto gde se vodenični jaz odvaja od potoka, zove se rastoka
* (mag.) la rastuakă sa labdă momuaćilji lu đeskînćik đi-ntorsură, kî sî sa đispartă trîmisaturlji đi uom kum sa đisparće rastuaka đi matka api, šă sî sa dukă rău pi apă — na rastoci se bacaju vradžbine protiv napratnice, da bi se bačene čini odvojile od čoveka kao što se rukavac odvaja od matice, i da zlo odu niz vodu [Por.]
| s |
* a-nśeput ogašu saka, o să muară vićilji đi sîaće — počeo je potok da presušuje, polipsaće nam stoka od žeđi
* đemult n-a sakat rîu đi tuot ka vara-sta — odavno nije reka presušila sasvim kao ovoga leta [Por.]
* Samaru je o kuamă pi un krak lung, kare cînje đi la Drumo-l mik pănă la Śuaka arnaglăvi — Samar je prevoj na jednoj dugačkoj kosi, koja vodi od Malog puta do Rudnoglavskog brda [Por.]
* Săljišće je sat în Omuolj, aproape dă Laznjica — Selište je selo u Homolje, u blizini Laznice [Hom.]
* tuot ljemnu are skuarcă, măj supcîre, măj gruasă, măj aspură or măj njaćidă — svako drvo ima koru, tanju, deblju, rapaviju ili glatkiju
* đin skuarcă đi ćij pîkurari fak buśin — od lipove kore čobani prave rikalo
* (top.) Kraku skuarcă — Korina kosa, top. u Majdanpečkoj šumi [Por.]
* đin skuarcă đi ćij s-a fakut skulă adînśa đi prins pješć — od lipove kore pravile se poseban pribor za hvatanje ribe (Leskovo) [GPek]
* Staricîu je numilji lu un kîršot lungujat šî nalt la Măjdan — Starica je ime duguljastog i visokog ostenjka kod Majdanpeka
* Bufanji kred kă-n Staricîu Rajku ajduku a-ngropat šapće tovară đe banj — Bufani veruju da je u Starici hajduk Rajko zakopao sedam tovara blaga [Buf.]
* Stîlp je luok đi la Măjdan kîtra rîsarit, la Apa Albă, unđe lukratuori a tajat la stîlpi đi uoknje la rudnjik — Stilp se zove mesto istočno od Majdanpeka, kod Belih Voda, gde su radnici sekli trupce za rudarska okna
* šćumpi kare s-a tajat la Stîlp nu s-a mîsurat ku mjetru, numa ku držala — trupci koji su se sekli na Stiplu nisu se merili metrom, nego držaljem
* la Stîlp a fuost un fag atîta đi mare đi s-a puvestît kă je măj mare ljemn în muncîlji măjdanuluj — kod Stilpa je bila jedna bukva toliko velika da se pričalo kako je to najveće drvo u majdanpečkim šumama
* la Stîlp s-a vadzut njiskar zîdovinj batrînje, šă lumja đes a sapat, ginđind kă jastă banj îngropac — na Stilpu su se videle neke stare zidine, i ljudi su često kopali, misleći da ima zakopanog blaga
* đin Stîlp nu ma-jastă njimka, ku tuot l-a kutrupit kopu alu rudnjiku đi astîdz — od Stilpa nema više ničeg, celog ga je zatrpao kop današnjeg rudnika [Por.]
* Struźnjică, aša numit luok întra Arnaglaua šă Vlaulja, în Porjeśa đi Sus — Stružnice, svano mesto između Rudne Glave i Vlaola, u Gornjem Poreču
* Stružnjică aša sa kjamă, kă vrodată aśija a cînut vrunu vro firizană la apă — Stružnica se tako zove jer je nekada tu neko držao strugaru na vodu [Por.]
* Svinjareva je sat rumînjesk în komuna lu Žabarj — Svinjarevo je vlaško selu u opštini Žabari
* Svinjareva je dă la Mlaoa la apus — Svinjarevo je zapadno od Mlave [Pom.]
| ş |
* Šaška je rîu kare izvorjadză supt Kraku Markuluj la Măjdan, trjaśe pin Bljiznje šî Arnaglaua, šî la Kulă sa-npreună ku Cîrnajka, đi unđe înśape Rîu porjeśi — Šaška je reka koja izvire ispod Markovog Kraka kod Majdanpeka, prolazi kroz Bliznu i Rudnu Glavu, i kod Miloševe Kule se sastaje sa Crnajkom, odakle počinje Porečka reka
* Šaška kure la valje — Šaška teče ka istoku [Por.]
* la Šovarna a fuost njiskaj rudnjiśe đi bătrînjacă — na Šovarni su u davnini bili neki stari rudnici [Por.]
| ś |
* tuot luok unđe sa văd sudumiturlji alu vrun oraš batrîn, lumja kjamă „śetaće” — svako mesto gde se vide ruševine nekog starog grada, ljudi zovu „gradište”
* în Poreśa đi Sus jastă vro patru-śinś „śetăc”, šî gata đi tuaće je ljegată vro povastă đi Latînj-aj batrînj — u Gornjem Poreču ima oko četiri-pet „gradišta”, i za svako je vezana po neka priča o starim Latinima [Por.]
| u |
* Uoltu je rîu mare în Cara rumînjaskă kare înparće Olćenjija đi Munćenjija — Olt je velika reka u Vlaškoj koja deli Olteniju od Muntenije
* la Rumînj în Sîrbije a ramas în minće la ojarj kînd înžură uoilji „Duśa-ća-j la Uolt!”, ka kînd vrja sî dzîkă „Duśa-ća-j bjestrîga!” or „La draku!” — kod Vlaha u Srbiji ostala je u sećanju stočara kada psuju ovce „Idi u Olt!”, kao da žele reći „Idi bestraga!” ili „Dođavola!” [Por.]
* uom uorb puaće să fije aăla kare a vadzut da a pjerdut uoki, da šî aăla kare s-a fakut fara viđiarje or fara uokj — slep može biti onaj koji je video pa je izgubio vid, a i onaj koji se rodio bez vida ili bez očiju
* Kulmja uarbă — (top.) Slepa kulma (Majdanpek)
* uorb je aăla kare are uokj, da nu vjađe or nu-ncaljiaźe śe sa lukră pi lînga jel — slepac je onaj koji ima oči, ali ne vidi ili ne razume šta se radi oko njega [Por.]
| v |
* valśaua je valje mikă, îngustă šă ku apă pucînă kurgatuare — udolina je mala dolina, uska i sa slabom tekućom vodom
* Valśavă, luok aša numit în valja Šăški, întra Măjdan šî Arnaglaua, în apruape đi Rîmna Rjeka — Valčava, zvano mesto u dolini Šaške, između Majdanpeka i Rudne Glave, u blizini Ravne Reke [Por.]
* Valśava je un rîuljec în muncîlji măjdanuluj, kare izvorjadză supt Kulmja Valśelji šî la pualjilji lu Kraku Śerban, đi la stînga, tună-n Šaška — Valčava je rečica u majdanpečkim planinama, koja izvire ispod Valčavskog brda i u podnožju Šerbanove kose, s leva, uliva se u Šašku [Por.]
* Vamna je un ogaš în sat Crnajka, kare đi đirjapta tună-n rîu Crnajka — Vamna je potok u selu Crnajci, koji se s desna starne ulova u reku Crnajku
* sa puvestît kî pi Vamna a fuost vro roată morarjaskă mare, ku kare a mîraśit njiskaj rudarj bătrînj — pričalo se da je na Vamni bio neki veliki vodenički točak, koji su koristili neki stari rudari [Por.]
* Vizaku je o parće đi sat Tanda la otar ku Gornjana, Lukja šî Buśa — Vizak je deo sela Tande na međi sa Gornjanom, Lukom i Bučjem
* Vizaku je o kuamă đi pjatră în kununa đi kîršje — Vizak je kameni greben u vencu krša
* jastă Vizako-l mik šă Vizako-l mare — postoji Veliki i Mali vizak
* întra Vizaśe jastă pašćunje bună đi viće, š-aśija a paskut turmilji luor Tanđenji, Lukjenji šă Buśenji aj batrînj — između dva Vizaka ima dobro pasište za stoku, pa su tu napasali svoja stada stari Tanđani, Lučani i Bučjani
* apruapje đe vizak je Stuolu, vîr mare đe kîršje kare sa kjamă aša kă je pljošćenat ka astalu — u blizini Vizaka je Stol, veliki krševiti vrh koji se tako zove jer je spljošten kao sto
* njima ăn alji trij saće înveśinaće nu šćije đi śe Vizaku sa kjamă aša — niko u ova tri susedna sela ne zna zašto se Vizak tako zove
* unji spun kă a vadzut njiskaj kărc batrînje sîrbješć pi kare skrije Dvizak în luok đi Vizak — jedni kažu da su videli stare srpske karte na kojima piše Dvizak umesto Vizaka [Por.]
* kînd sa taje vîna, bîšnjašće sînźilji în tuaće părcîlji — kad se preseče vena, šikne krv na sve strane
* kînd uomu prjamult dzaśe, îj sa skurtă vînjilji la piśuare — kad čovek previše leži, skrate mu se žile na nogama
* vîna muncî, vîna krakuluj — planinski venac, kosa, povijarac
* în săśită mare sakă šî vîna rîuluj — u velikoj suši usahne i matica reke [Por.]
| z |
* dupa śe faś fuoku ku ćumuru dîn majdan, să faśe multă zgură în ćionk or în šporijet — kada se loži vatra drvenim ugljem iz rudnika, u čunku ili šporetu nahvata se mnogo zgure
* zgura nuje ka funjiźina, ja je ka smuala njiagră šî ljipiśuasă — zgura nije kao gar, ona je crna i lepljiva kao smola
* kînd să skutură ćuonku, funjiźina jasă kî je ušuară, dar zgura uđiašće, šî ćuonku trăabuje ćistît k-un bît — kada se čunak trese, gar izlazi jer je lagan, a zgura ostaje, pa čunak treba da se čisti nekim štapom [Hom.]
* mujarja a zujtat ćiganja pi fuok, šî s-a prins zgură pi fund — žena je zaboravila tiganj na vatri, i tiganj je zagoreo [Por.]
| ž |
* Žalježnjik je numilji lu un sat pîrasît rudarjesk, în komuna Kućeva — Železnik je ime jednog napuštenog rudarskog mesta u opštini Kučevo [Zvizd]
| ź |
* Źinarjec je un krak kare cînje đi la Prerast, unđe sa-npreună Šaška ku Valja prerastuluj, pănă la Bunarj pi Kulmeźije — Žinarec je ogranak koji počinje kod Prerasta, i od ušća potoka Valja prerast u Šašku drži sve do Bunara na Kulma kaldžiji
* njima đin aritu Źinarjeculuj nu šćije đi śe jel sa kjamă aša — niko iz okoline Žinareca ne zna zašto se on tako zove [Buf.]
| Copyright (R) 2011-2026: Paun Es Durlić, All rights reserved |