Reč Bugari u karticama drugih reči |
|
Br | Vlaški | Rumunski | Srpski | Gnezdo reči | Reč u umotvorinama | Akcija |
|
649 | Alova | Alova | Халово | Alova [akc. Alova] (i. ž.) — (ojk.) Halovo, selo u opštini Zaječar, naseljeno Vlasima Caranima ◊ Alova ĭe sat mare — Halovo je veliko selo ◊ Alova ĭe sat aproape de otar ku Bugariĭa — Halovo je selo u blizini bugarske granice [Tim.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
631 | antaļirit | internat | интерниран | antaļirit (antaļirită) (mn. antaļiriț, antaļiriće) [akc. antaļirit] (prid.) — interniran, zarobljen u ratu i odveden u logor ◊ la antaļirit Bugari, ș-a murit în lager — internirali su ga Bugari, i umro je u logoru ♦ var. întaļirit, întîļirit [Por.] ∞ antaļira | | [Vidi] |
|
|
|
824 | Bîlaban | balaban | Балабан | Bîlaban (mn. Bîlabań) [akc. Bîlaban] (i. m.) — (antr.) Balaban, vlaško prezime mngobrojne i stare famiije u Rudnoj Glavi, čiji se predak, Balaban alu Adam, doselio iz Bošnjaka u rumunskom Banatu (danas Nova Moldova), u prvoj polovini XVIII veka ◊ đin Bîlaban alu Adam, astîḑ în sat sînt Bîlabańi, Popĭeșći, Katuońi, Trifuļeșći, Bugarĭeșći, Dobrițańi, șî alțî — od Balabana Adamovog danas su u selu Balabanovići, Popovići, Katići, Trifunovići, Bugarinovići, Dobricanovići i drugi ◊ a ramas povasta kă poļikra „bîlaban” a kîpatat kă a fuost uom mare, țapîn șî nu s-a dat la ńima — ostala je priča da je nadimak „balaban” dobio po tome što je bio krupan i jak, i što nije popuštao nikom [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
396 | bugaraș | bulgăraș | Бугарче | bugaraș [akc. bugaraș] (i. m.) — Bugarče, naziv u Crnorečju za vlaško ili srpsko stanovništvo koje živi u pograničnom delu Srbije prema Bugarskoj ◊ Alovĭańi, Șpikovĭańi, Grațkovĭańi șî Izvorîańi sînt bugaraș — Halovljani, Šipikovljani, Gradskovljani i Velikoizvorci su Bugaraši [Crn.] ◊ bugaraș ĭe uom đin Bugariĭe — Bugaraš je čovek iz Bugarske [Por.] ∞ bugarĭ | | [Vidi] |
|
|
|
884 | Bugariĭa | Bulgaria | Бугарска | Bugariĭa [akc. Bugariĭa] (i. ž.) — Bugarska ◊ Bugariĭa ĭe la rasarit đispră nuoĭ — Bugarska je istočno od nas ◊ în Bugariĭe traĭesk mulț țînțarĭ șî rumîń — u Bugarskoj živi mnogo Cincara i Rumuna [Crn.] ∞ bugarĭ | | [Vidi] |
|
|
|
885 | bugarĭ | bulgar | Бугарин | bugarĭ (bugarkă) (mn. Bugari, bugîărś) [akc. bugarĭ] (etn.) — Bugarin, državljanin Bugarske ili etnički pripadnik bugarskog naroda ◊ Bugari traĭesk în Bugariĭe, ama bugarĭ ĭastă șî-n Srbiĭe — Bugari žive u Bugarskoj, ali Bugara ima i u Srbiji [Crn.] ◊ sîrbi a rătuit ku Bugari đi măĭ mulće uorĭ — Srbi su ratovali sa Bugarima više puta [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
632 | bugarĭesk | bulgăresc | бугарски | bugarĭesk (bugarĭaskă) (mn. bugarĭeșć) [akc. bugarĭesk] (prid.) — bugarski, koji pripada Bugarskoj ili Bugarima ◊ koluo sî vîăd munțî bugarĭeșć, da koluo un sat bugraĭesk — tamo se vide bugarske planine, a onamo jedno bugarsko selo [Crn.] ◊ bugarĭaska, un fĭeļ đi uară, tare frumuasă, la rumîń în Porĭeśa — bugarsko (kolo), jedna vrsta jako lepog kola kod Vlaha u Poreču [Por.] ∞ bugarĭ | | [Vidi] |
|
|
|
1754 | înfireka | fereca | оковати (се) | înfireka (ĭuo ma înfĭarik, ĭel sa înfĭarikă) [akc. înfireka] (gl. p. ref.) — (zast.) okovati (se), dopasti okova ◊ la prins Bugari, șî la înfirekat în lanță la piśuare — uhvatili ga Bugari i okovali mu noge lancima [Por.] ♦ dij. var. înfereka (Slatina, Bor) [Crn.] | | [Vidi] |
|
|
|
5738 | lagĭer | lagăr | логор | lagĭer (mn. lagere) [akc. lagĭer] (i. s.) — logor ◊ în ratu-ļ đintîń ĭ-a-ntăļirit Bugari, șî ĭ-a mînat în lagĭer în Bugariĭe — u Prvom svetskom ratu interniralih ih Bugari i oterali u logore u Bogarskoj [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
4825 | ńiśun | niciun | ниједан | ńiśun (pril.) [akc. ńiśun] — nijedan ◊ kînd a tunat Bugari, tuoț a fuźit, n-a ramas ńiśun saćan — kad su ušli Bugari, svi su pobegli, nije ostao nijedan seljak [Por.] ∞ unu | | [Vidi] |
|
|
|
3059 | okituare | ochitoare | осматрачница | okituare (mn. okituorĭ) [akc. okituare] (i. ž.) — (zast.) osmatračnica, stražara ◊ dă vreamĭa dă turś a fuost okituare la măĭ mulće luokurĭ pră lîngă Rănovăț — za vreme Turaka bilo je vriše osmatraćnica oko Ranovca ◊ luoku unđ-a fuost o okituare în aritu Rănovăluĭ, a probućeḑato bugarĭi în rato-l dă-ntîń în Karaulă — mesto gde je bila jedna osmatračnica u okolini Ranovca, Bugari su u Prvom svestkom ratu prekrstili u Karaulu ◊ uom kare a fuost pus dă okituorĭ, a fuost aļes adîns — čovek koji je bio postavljen za osmatrača, bio je posebno biran ◊ okituarĭa a fuost tămîńată în vîru lu vrun ļemn înalt — osmatračnica je bila uređena na vrhu nekog visokog drveta [Mlava] ∞ uokĭ | | [Vidi] |
|
|
|
5839 | tuna | intra | улазити | tuna (ĭuo tun, ĭel tună) [akc. tuna] (gl.) — ulaziti; upasti, banuti; ulivati se ◊ pănă pîkurarĭu duarme, vićiļi a tunat în luok, ș-a mînkat kukuruḑu tuot — dok je čobanin spavao, stoka je ušla u njivu, i pojela sav kukuruz ◊ a tunat Bugari đi pista ușă, șî ĭ-a omorît la kulkuș — upali su Bugari na vrata, i ubili ih na spavanju ◊ la luok unđe tună ogașu în rîu, sa faśe rîpeḑînă — na mestu gde se potok uliva u reku, prave se brzaci [Por.] ♦ dij. sin. întra (Brodica) [Rom.] | | [Vidi] |
|
|
|
2339 | źungĭa | junghia | заклати | źungĭa (ĭuo źungîĭ, ĭel źungîĭe) (gl. p. ref.) — (fig.) zaklati, preklati, zatreti; slomiti; uništiti ◊ prinsăĭ Bugarĭu, fata mîn-sa, șă-l trăbui źungĭa frumuos, ama-ĭ miĭ nu-m đațără — uhvatih Bugarina, majčicu mu, i trebaše ga lepo zaklati, ali mi moji ne dadoše [Mlava] ♦ dij. var. žungĭa [Por.] | | [Vidi] |
|
|