Reč bure u karticama drugih reči |
|
Br | Vlaški | Rumunski | Srpski | Gnezdo reči | Reč u umotvorinama | Akcija |
|
336 | ardou | hârdău | ардов | ardou (mn. arduave) [akc. ardou] (i. m.) — ardov, bačva, veliko bure, veliki drveni sud za kominu, sa vratancima sa strane ◊ am kîpatat bataĭe odată kînd am fuost mik, pintru śe m-am bagat în ardou sî ma źuok — dobio sam batine jednom, kad sam bio mali, zatošto sam ušao u ardov da se igram [Por.] ◊ în ardou s-a țînut komina, în vrĭamĭa kînd kazańiļi a fuost rare — u ardovu se čuvala komina, u vreme kada je kazana za pečenje bilo malo ♦ dij. sin. baśivă [Crn.] | | [Vidi] |
|
|
|
527 | bardă | bardă | брадва | bardă (mn. bărḑ) [akc. bardă] (i. ž.) — bradva, tesarska sekira sa kratkom i krivom drškom ◊ barda ĭe sakurĭe đ-o mînă, adîns fakută đi śopļit la ļiamńe — bradva je jednoručna sekira, posebno izrađena za tesanje drveta ♦ up. sakurĭe [Por.] ◊ ku barda sa fača daoge la butoĭ — sa bradvom su se izrađivale doge za bure (Korbovo) [Dun.] | | [Vidi] |
|
|
|
882 | bura | bura | кишити | bura (ĭuo burîĭ, ĭel burîĭe) [akc. bura] (gl.) — kišiti, sitni sipiti ◊ afară burîĭe, ĭa umbrĭelu — napolju pada sitna kiša, ponesi kišobran [Crn.] ◊ nu sa puńe pluaĭa, numa o să bure ka đin śață udă — neće udariti kiša, samo će sitno sipiti kao iz vlažne magle [Por.] ∞ bură | | [Vidi] |
|
|
|
567 | butuoń | butoi | буре | butuoń (mn. butuańe) [akc. butuoń] (i. m.) — 1. bure, sud napravljen od drvenih duga, koji služi za čuvanje pića ◊ butuoń đi vin — bure za vino ◊ butuoń đi rakiu — bure za rakiju 2. cilindar koji vodu iz jaza usmerava na vodenično kolo ◊ butuońu muori — badanj, vodenično bure ♦ var. butuoĭ (Valakonje, Savinac, Lubnica, Gamzigrad, Zlot) [Crn.] ◊ butuońu muori rumîńi đemult a fakut đin butuarkă, lungă pista șasă-șapće pașurĭ, șă îngustă la vîr — badanj su Vlasi nekada izrađivali od šupljeg debla, dužine preko šest-sedam koraka, i suženog pri vrhu ◊ butuarka taĭată đi butuoń s-a ars bińe pi đinuntru, ku fuok đi tîrș uskaț — šuplje drvo isečeno za badanj, paljeno je s unutrašnje strane vatrom od suvaraka ◊ în vîru butuońuluĭ a-nțapat un fĭeļ đi gaļiată kare sa kĭame śutură — na uži kraj badnja nabijala se vrsta cipuna koja se zove kablina ◊ śutura avut gaură la masură, da în ĭa sa bagat gaļeț măĭ strîmće or măĭ larź, pi kum a fuost apa đi tare — kablina je imala otvor po meri, a u nju se nabijali cipuni različitih otvora, prema tome koliko je voda bila jaka [Por.] ♦ dij. var. butoĭ [Kmp.] | | [Vidi] |
|
|
|
1412 | butura | butura | мутити | butura (ĭuo butur, ĭel butură) [akc. butura] (gl. p. ref.) — (zast.) (za tečnost u buretu) mutiti (se), kvariti (se) ◊ kînd țî sa va butura vinu în butuoĭ, o să vĭeḑ sîngur kă butuoĭu nu țî bun — kad ti se bude pokvarilo vino u buretu, sam ćeš videti da ti bure ne valja ♦ sin. strîka, tulbura [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
1413 | buturit | buturit | мутан | buturit (buturită) (mn. buturiț, buturiće) [akc. buturit] (prid.) — (zast.) (za tečnost u buretu) mutan, zamućen, pokvaren; ustajao; ukiseo ◊ labdă butuoĭu, ĭară-n ĭel s-a buturit tuot — baci bure, opet se u njemu sve zamutilo (Tanda) ♦ sin. tulburat [Por.] ∞ butura | | [Vidi] |
|
|
|
2003 | țîfńitură | ţâfnutire | прзница | țîfńitură (mn. țîfńiturĭ) [akc. țîfńitură] (i. s.) — (psih.) prznica, prgavko, osoba koja se bez razloga lako i brzo ljuti ◊ đi kînd s-a goļit butońu în podrum, moșu s-a fakut o țîfńitură đi uom, numa fîrfuańe, sa zbĭară pi tuoț đi fiĭe śe, da slab șî manînkă — otkad se ispraznilo bure u podrumu, čiča je postao prava prznica, samo frkće, viče na sve za bilo šta, a slabo i jede [Por.][GPek] ∞ țîfnă | | [Vidi] |
|
|
|
1063 | țîșńi | ţâșni | шикљати | țîșńi (ĭuo țîșńesk, ĭel țîșńașće) [akc. țîșńi] (gl.) — šikljati, izbijati u mlazu ◊ sari śĭepu, șî đin butuoń țîșńi vinu — izbi čep, i iz bureta šiknu vino [Crn.] ◊ lukraĭ pi-n zapușală mare, pănă nu-m țîșńi sînźiļi pi nas — radio sam po elikoj vrućini, dok mi krv nije šiknula iz nosa ◊ kopiļe, dakă ći măĭ prind kă furĭ, o să ći bat pănă kakățî nu va țîșńi đin ćińe — dete, uhvatim li te još jednom u krađi, ima da te bijem dok govna ne budu šiknula iz tebe ♦ sin. bîșńi [Por.] ∞ țîș! | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
1202 | dauagă | doagă | дуга | dauagă (mn. dauoź) [akc. dauagă] (i. ž.) — duga, savijena daska od koje se gradi bure, bačva ◊ butuońo-sta ĭe fakut đin dauoź đi gorun — ovo bure je napravljeno od hrastovih duga [Crn.] ◊ uomu kare a lukrat la dauoź la kĭemat „dogarĭ” — čovek koji je izrađivao duge, zvao se „dogar” [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
1547 | đinuntru | dinăuntru | изнутра | đinuntru [akc. đinuntru] (pril.) — iznutra, sa unutrašnje strane ◊ a tunat în butuoń, să-l kurîță đinuntru — ušao je u bure da ga očisti iznutra ♦ / đi + înuntru ♦ supr. đinafară [Por.] ♦ var. đinluntru [Crn.] ∞ înuntru | | [Vidi] |
|
|
|
3311 | fofĭaḑă | fofeze | крило | fofĭaḑă (mn. fofĭeḑ) [akc. fofĭaḑă] (i. ž.) — 1. (tehn.) krilo vrteške ◊ kînd sa faśe trăkăĭtuarĭa în luok să spomînće păsîrļi, măĭ întîń iĭ sa faśe vîrćańița ku doă fofĭaḑă — kad se pravi trakalica u njivi da plaši ptice, prvo se pravi vrteška sa dva krila ◊ fofĭaḑîļi la trăkătuare-s pusă-n kostîș ka śuoiļi la muară, să prindă bataĭa vîntuluļ kum prind śuoiļi vîžuoĭu api đin butuońu muori — krila trakalice postavljene se ukoso kao kašike na vodenici, da uhvate udar vetra kao što kašike hvataju mlaz vode iz vodeničnog bureta (Tanda) [Por.] 2. (anat.) usmine vagine ◊ dar așa fuost đe đemult, or ĭe bažuokură đe kurînd, nu șću, ama đe kînd mis ĭuo kopilandru, la nuoĭ fofĭaḑă sa ḑîśe șî la buḑîļi pižđi — da li je tako bilo od davnina, ili je neka skorašnja šala, ne znam, ali otkako sam se ja zamomčio, kod nas se „fofjadza” kaže i za pičkine usmine (Topla) [Crn.] | | [Vidi] |
|
|
|
3012 | garđin | gardin | жљеб | garđin (mn. garđin) [akc. garđin] (i. m.) — 1. (tehn.) žljeb, utor ◊ garđin la butuoń ĭe žgĭab, însamnat ku garđinarĭu, șî skobit ku rĭenda adînsă — utor na bureti je žljeb obeležen podutorom, i iskopan specijalnom rendom 2. ograda; pregrada; ograđeni prostor ◊ garđin la źuban ĭe luoko-l guol đi la fundo-l đisupra pănă la vîru daoźilor — garđin na žbanu je prazan prostor od gornjeg danca do vrhova doga 3. mera za kvaliet komine i količinu rakije ◊ kînd ĭe komina bună, sa faśe rakiĭe multă đi trĭaśe pista źuban șă umpļe garđinu, atunśa sa ḑîśe kă s-a fript doă or kă triĭ garđińe đi rakiĭe — kad je komina dobra, peče se dosta rakije koja prelije žban, pa se kaže da je ispečeno dva ili tri „garđina” rakije 4. (fig.) mera, obzir ◊ vorbĭașće fara garđin la gură — govori bez mere (bez „ograde” na ustima) [Por.] ∞ gard | | [Vidi] |
|
|
|
3011 | garđinarĭ | gardinar | подуторањ | garđinarĭ (mn. garđinari) [akc. garđinarĭ] (i. m.) — (tehn.) podutoranj, podutor; obeleživač utora ◊ garđinarĭu ĭe alatu lu pintărĭ đi însamnat žgĭabu la butuoń — podutoranj je pinterski alat za obeležavanje žljeba na buretu ◊ pi sîmnatura garđinarĭuluĭ sa skobĭașće žgĭab, în kare sa bagă fundu butuońuluĭ — po tragu podutora dubi se utor, u koji uleže buretovo dance [Por.] ∞ gard | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
3884 | goļi | goli | празнити | goļi (ĭuo goļesk, ĭel goļașće) [akc. goļi] (gl. p. ref.) — prazniti, izbacivati sadržaj ◊ a baut rakiu tuata ĭarna, șî butuońu s-a goļit — pili su rakiju cele zime, i bure se ispraznilo ◊ saku nu sa goļașće sîngur — džak se ne prazni sam [Por.] ∞ guol | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
2215 | muară | moară | воденица | muară (mn. muorĭ) [akc. muară] (i. ž.) — (tehn.) vodenica ◊ lumĭa n-a putut să traĭaskă fara muară — ljudi nisu mogli da žive bez vodenice ◊ muară la apă — vodenica potočara ◊ muară la vînt — vodenica na vetar; vetrenjača ◊ pănă nu s-a fakut muorĭ la apă, tuota kasa avut rîșńiță, kare a-nvîrćito muĭeriļi ku mîna — dok se nisu napravile vodenice potočare, svaka kuća je imala žrvanj, koji su žene okretale rukom ◊ morarĭ — vodeničar ◊ muară la vînt — vetrenjača ◊ rînd la muară — red, raspored korišćenja vodenice ◊ rîndaș la muară — deoničar koji ima udeo u vodenici ◊ (ver.) kînd dumńeḑîu a lasat muară la uom, rîndașî aĭ đintîń a fuost draku, sĭntuađiri, șî vrîžîtuoriļi kare fak ku al rîău — kada je bog dao čoveku vodenicu, prvi redaši su bili đavo, todorovci, i vračare koje se bave crnom magijom [Por.] ♦ dij. var. moră [Buf.] ♦ dij. var. moară [Dun.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
5549 | ńiļiu | nelei | велики левак ? | ńiļiu (mn. ńiļiĭ) [akc. ńiļiu] (i. m.) — veliki levak ◊ ńiļiu ĭe tolśerĭ mare đi ļemn, fakut ka postaua ku țauă la fund, șî ku ĭel sa împlă butuoĭ mare ku vin or ku rakiu — veliki levak je napravljen od drveta u obliku korita sa cevkom na dnu, i služi da se u veliko bure sipa vino ili rakija [Por.] ♦ dij. var. ńeleĭ (Korbovo) [Dun.] ∞ tolśerĭ | | [Vidi] |
|
|
|
5734 | tośi | toci | точити | tośi (ĭuo tośesk, ĭel tośiașće) [akc. tośi] (gl. p. ref.) — točiti 1. oštriti ◊ tośașće sakurĭa la tośilă — oštri sekiru na tocilu 2. poteći, šiknuti ◊ l-a tośit sînźiļi pi nas đin zăpușală — potekla mu je krv na noz zbog vrućine 3. točiti, natočiti ◊ s-a dus đimult în podrum să tośaskă vin đin butuoń, șî nuĭe înga să vină — otišao je davno u podrum da natoči vino iz bureta, i još ga nema [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
2127 | tragulă | trăgulă | натега | tragulă (mn. traguļe) [akc. tragulă] (i. ž.) — (bot.) natega, tikva za izvlačenje tečnosti iz bureta (Lagenaria vulgaris); nategača ◊ tragulă ĭe o truakă lungă ku kap mare, ku kare sa skuaće bĭarĭa đin butuaĭe — natega je jedna dugačka tikva sa velikom glavom, kojom se istače piće iz buradi ♦ up. truakă, truok [Crn.] ♦ up. tragaś [Por.] | | [Vidi] |
|
|