Reč fiva u karticama drugih reči |
|
Br | Vlaški | Rumunski | Srpski | Gnezdo reči | Reč u umotvorinama | Akcija |
|
1186 | dadă | dadă | дада | dadă (mn. dađe) [akc. dadă] (i. ž.) — (srod.) (hip.) dada, naziv za stariju sestru ◊ fiva kopil, fiva fată, la suora măĭ batrînă trîabe sî ḑîkă „dadă” — bio dečak, bila devojčica, stariju sestru treba da oslovljava sa „dada” ◊ dada Mariĭa ĭe suora-mĭa măĭ mare — dada Marija je moja starija sestra ♦ (skr.) da ◊ da-Ļena a fuos’ ku doĭ ań măĭ mare đi kît mińe — da(da) Lena je bila dve godine starija od mene ♦ up. nană [Por.] ∞ ńam | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
1315 | duodă | dodă | невеста | duodă (mn. duode) [akc. duodă] (i. ž.) — 1. (srod.) a. (zast.) nevesta, tek udata žena ◊ pi la nuoĭ a veńit komșîĭa ku duoda luĭ — kod nas je došao komšija sa svojom nevestom [Crn.] b. starija sestra ◊ doda Mariĭa ĭe suora-mĭa măĭ mare — doda Marija je moja starija sestra (Voluja) [Zvizd] c. starija žena uopšte ◊ duodă sa ḑîśe la fiĭekare muĭare măĭ batrînă, fiva suoră, or nu — dodom zovemo svaku stariju ženu, bila sestra ili ne (Doljašnica) [Bran.] ♦ dij. var. dodă [akc. dodă] [Buf.] 2. (pej.) prostak, glupak; neotesanko ◊ o duodă đi uom, fuź đi ĭel — prostak, beži od njega (Rudna Glava) [Por.] ∞ ńam | | [Vidi] |
|
|
|
4028 | înkîlțamînt | încălțămînt | обућа | înkîlțamînt (mn. înkîlțamînće) [akc. înkîlțamînt] (i. s.) — obuća ◊ đemult, tuata vara lumĭa a mĭers đeskulț, fara înkîlțamînće — nekada, celo leto ljudi su išli bosi, bez obuće ◊ tuaće înkîlțamînćiļi, fiva đi kopiĭ, fiva đ-aĭ batrîń, lumĭa a fakut sîngură, la kasa luor — svu obuću, bilo za decu, bilo za odrasle, ljudi su izrađivali sami, kod svojih kuća [Por.] ∞ înkalța | | [Vidi] |
|
|
|
1749 | înkļeștare | încleștare | укљештавање | înkļeștare (mn. înkļeștîărĭ) [akc. înkļeștare] (i. ž.) — uklještavanje, stezanje ◊ fiva vrun đeskînćik sî ma skuată đi înkļeștare, kî đi tri-patru uorĭ pi an mi sa-nkļeșćiaḑă șîaļiļi — ima li neko bajanje da me spasi uklještavanja, jer mi se po tri-četiri puta godišnje uklještavaju leđa [Por.] ∞ kļeașće | | [Vidi] |
|
|
|
3686 | kropîĭa | cropia ? | испирати | kropîĭa (ĭuo kropîĭ, ĭel kropîĭe) [akc. kropîĭa] (gl. p. ref.) — (zast.) ispirati, kropiti ◊ sa kropîĭe vasurļi or țuaļiļi, fiva ku apă fĭartă, fiva ku apă rîaśe, totuna — ispiraju se sudovi ili odeća, bilo vrelom, bilo hladnom vodom, svejedno ♦ var. kropiĭa ◊ s-a dus la rîu să kropiĭaskă rufiļi — otišli su na reku da ispiraju rublje [GPek] ∞ krop | | [Vidi] |
|
|
|
6019 | mĭarńik | liniștit | миран | mĭarńik (mĭarńikă) (mn. mĭarńiś, mĭarńiśe) [akc. mĭarńik] (prid.) — miran, smiren ◊ kopilu ĭe mĭarńik șî takut, ama nu sa șćiĭe fiva đi bunataće or kî ĭe pruost la kap — dete je mirno i ćutljivo, ali se ne zna je li od dobrote, ili što je priprost ◊ stăĭ mĭarńik — budi miran [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
3227 | trastă | traistă | торба | trastă (mn. trășć) [akc. trastă] (i. ž.) — 1. torba ◊ trastă țasută — tkana torba ◊ trastă ku obrăń — torba za uprtačima ◊ trastă guală — prazna torba ◊ trastă pļină — puna torba ◊ kînd sa dus la muară ku trasta pļină đi grîu, a kusuto la gură sî nu sa vĭarsă — kad se išlo u vodenicu sa torbom punom žita, opšivao joj se otvor da se ne prospe 2. (za odeću) kad je neki haljekat loše krojen, ili je prevelik ◊ kimĭașa ĭe prĭa mare, stă trastă pi kopil — košulja je prevelika, visi kao torba na detetu ♦ (demin.) trastuță ♦ (augm.) trastuoń [Por.] ♦ dij. var. traĭstă (Majdanpek) [Buf.] ♦ up. tagîrță [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
6166 | ungĭe | unghie | нокат | ungĭe (mn. ungĭ) [akc. ungĭe] (i. ž.) — (anat.) nokat ◊ la tot źeĭśtu, fiva la mînă or la piśuor, uomu are ungĭe — na svakom prstu, bilo na ruci ili nozi, čovek ima nokat ◊ ungiļi trăbe sî sa taĭe đi la vrĭame la vrĭame, kă dakă nu sa taĭe, ĭale krĭesk ka gĭarîļi la žuaviń sîrbaćiśe — nokti treba da se seku s vemena na vreme, jer ako se ne seku, oni izrastu kao kandže kod divljih žvotinja [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
5804 | žuđeka | judeca | грдити | žuđeka (ĭuo žuđik, ĭel žuđikă) [akc. žuđeka] (gl. p. ref.) — 1. grditi, prekorevati ◊ a žuđekato șî parințî da șî prĭaćińi, ama ĭa a fuost tare đi kap, șă n-askultat pi ńima — grdili je i roditelji i prijatelji, ali je ona bila tvrdoglava, i nije slušala nikoga 2. (zast.) suditi ◊ đimult, pintru śe gođe napastă, uomu s-a dus la kińezu să-l žuđiśe întra marturĭ, să sa vadă fiva đevină or nu — nekada, za bilo koju sumnju, čovek je išao kod kneza da mu se sudi pred svedocima, da se vidi da li je kriv ili ne [Por.] | | [Vidi] |
|
|