Reč kuarda nije obrađena kao osnovna reč!

Reč kuarda u karticama drugih reči
BrVlaškiRumunskiSrpskiGnezdo reči  Reč u umotvorinamaAkcija
211  ark  arc  лук  ark (mn. arkurĭ) (i. m.) — 1. luk ◊ ark ku kare sa arunkă saźata — „ark” je luk kojim se izbacuje strela 2. gudalo ◊ ark đi laută — violinsko gudalo ◊ traźe ku arku pi kuarda gruasă — prevlači gudalom preko debele žice (svira dubokim tonom) 3. luk kao graditeljski oblik na stambenim objektima ◊ kasă ku arkurĭ — kuća sa lukovima [Crn.], [Por.] 4. kuhinjski pribor ◊ arku dă taĭat koļiașa — luk za sečenja kačamka (Sige) [Hom.], [Por.]   (Ima umotvorina!)[Vidi]

2524  învăļituare  învălitoare  сноваљка  învăļituare (mn. învăļituorĭ) [akc. învăļituare] (i. ž.) — (tehn.) snovaljka ◊ învăļituarĭa ĭe sulu pus pi duauă furś la vro rîpă — snovaljka je vratilo posavljeno na dve raklje na nekoj padini ◊ ku învăļituarĭa puńe kuarda pi sulu đi țasut — sa snovaljkom se snuje pređa na vratilo razboja ◊ đi sî fiĭe pusă strîns pi sul, kuarda ĭe ku kîpatîńu đinvaļe ļegată đi vulpĭe, kare ĭe-ngreonată ku petruańe — da bi se čvrsto namotala na vratilo, osnova je na donjem kraju vezana za vlačeg, koji je opterećen kamenjem kuarda pănă sa învaļiașće, nu kućaḑă să ažungă đi pomînt, da puaće să fiĭe lungă șî o sută đi mĭetîre — osnova dok se navija na vratilo, ne sme da dodirne zemlju, a može biti duga i sto metara [Por.] ∞ învaļi  [Vidi]

6029  kapră  ?  влачег  kapră (mn. kăpri (i. ž.) [akc. kapră] — (tehn.) vlačeg, vlačuga ◊ aĭa śe sa kĭmă în saćiļi poreśańe vulpĭe, o saĭnă đi tras kuarda kînd sa învaļiașće sulu, în žumataća Tănḑî kîtra Guol sa kĭamă kapră — ono što se u porečkim selima zove lisica, saonica za izvlačenje osnove za osnivanje vratila razboja, u polovini Tande prema Golu zove se koza ♦ sin. vulpĭe [Por.] ∞ învaļi   [Vidi]

6030  kuardă  coardă  струна  kuardă1(mn. kuorḑ) [akc. kuardă] (i. ž.) — (muz.) struna, žica kuarda ĭe înpļećită đi žîță or đi ață tare supțîre — struna je upletena od jako taknih žica ili konaca ◊ lauta are patru kuorḑ, kuarda a măĭ gruasă kîntă gruos, da a supțîrĭe dă glasurĭ supțîrĭ — violina ima četiri žice, najdeblja svira duboko a tanka daje visoke tonove [Por.]  [Vidi]

6031  kuardă  coardă  основа ткања  kuardă2 (mn. kuorḑ) [akc. kuardă] (i. ž.) — (tehn.) osnova kuarda đi țasut la razbuoĭ sa urḑîașće pi gard đi parĭ ku aļergatuarĭa đi pi kare sa đizvîrḑăsk mosuarîļi pļińe đi tuors — osnova za tkanje na razboju snuje se na ogradi od kolja pomoću motovila sa kojeg se odmotavaju kalemovi puni pređe ◊ grosîmĭa șî lunźimĭa kuorḑî ĭasă đin lukru kare trăbe fi gaćit în razbuoĭ, ăće, đi o pătură kuardă sa lasă patru mĭetîrĭe șî žumataće — debljina i dužina osnove zavisi od posla koji treba da se odradi u razboju, za jednu ponjavu, na primer, osnova se pušta do četiri i po metara ◊ đimult lunźimĭa kuorḑî s-a sokoćit la rîșkituorĭ, da akuma la mĭetîrĭe — dužina osnove se nekad određivala prema motovilu, a sada na metar kuarda sa adună đi pi gard în bîrță, pazîndu-să să nu sa învîrḑaskă, șî sa puńe bășka pănă nu vińe vrĭamĭa șî sa pună pi sul ku învaļituarĭa — osnova se skida sa ograde u pletenice, vodeći računa da se ne umrsi, i skloni se u stranu dok ne dođe vreme da se snuje na vratilo preko snovaljke [Por.] razbuoĭ  [Vidi]

2521  urḑî  urzi  сновати  urḑî (ĭuo urḑîăsk, ĭel urḑîașće) [akc. urḑî] (gl. p. ref.) — snovati, navijati pređu za tkanje ◊ astîḑ înśiep a urḑî, n-o sî puot kapu rîđika đi lokru — danas počinjem snovati, neću moći glavu da dignem od posla ◊ kînd vrĭeĭ să urḑîășć, trîabe să aĭ mosuară pļińe, aļergatuare sprimită, șî gard lung đi parĭ or đi tarabă, ćistît, đi sî puoț puńa kuarda pi ĭel — kad hoćeš da snuješ, treba da imaš kalemove pune pređe, spremljeno motovilo, i dugačku i čistu ogradu, od kolja ili tarabe, da se može snovati osnova na nju ♦ var. orḑî [Por.]  [Vidi]

6027  vulpĭe  ?  влачег  vulpĭe2 (mn. vulpĭ) [akc. vulpĭe] (i. ž.) — (tehn.) vlačeg, vlačuga ◊ vulpĭa ĭe o saĭnă raklată đi kare sa atîrnă kuardă kînd sa traźe la învaļituare, sî sa pună strîns pi sulu đinapuoĭ — vlačeg je rakljasta sanka o koju se kači osnova i vuče da se što čvršće snuje na zadnje vratilo razboja ◊ đi sî sa strîngă kuarda śe puaće măĭ tare, pi vulpĭe sa pun petruańe grĭaļe, or kă șăd kopiĭi măĭ maruț — da bi se osnova što čvršće stegla na vratilo, na vlačeg se stavlja teško kamenje, ili sede odrasla deca ◊ în Tanda nu sa lasă kopiĭi să șadă pi vulpĭe kă nu sa măĭ însuară — u Tandi se ne puštaju deca da sede na vlačegu jer se neće nikad oženiti ♦ sin. kapră (Tanda) [Por.] ∞ învaļi  [Vidi]


NASTAVAK PRETRAGE PO OBLASTIMA USMENE KNJIŽEVNOSTI ?

ŠAlJI KOMENTAR:
TRIMITE COMENTARUL
:

70344 
aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź