Reč muma u karticama drugih reči |
|
Br | Vlaški | Rumunski | Srpski | Gnezdo reči | Reč u umotvorinama | Akcija |
|
351 | adurmi | adormi | заспати | adurmi (ĭuo aduorm, ĭel aduarme) [akc. adurmi] (gl. p. ref.) — zaspati, uspavati se ◊ uomu aduarmĭe askultînd la ćińe — čovek se uspava slušajući tebe ◊ muma aduarme kopilu — majka uspavljuje dete [Crn.] ◊ nu-m adurmi înbrakat, kă ći pumeńesk ku bataĭe — nemoj mi zaspati odeven, jer ću te probuditi batinama [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
228 | argat | argat | надничар | argat (argată) (mn. argaț, argaće) [akc. argat] (i. m.) — (zast.) 1. nadničar, najamnik; sluga ◊ tata ku muma a fuost argaț pin sat, ama ĭară ń-a krĭeskut, să fim uamiń — otac i majka su bili seoskui nadničari, ali su nas podigli, da budemo ljudi na svom mestu 2. (fig.) čovek izmučen teškim poslovima ili tegobnim životom; mučenik ◊ ku lukru tuot argat am fuost — sa poslom sam sve mučenik bio [Por.] ∞ argasî | | [Vidi] |
|
|
|
690 | bîsîĭuok | busuioc | босиљак | bîsîĭuok (mn. bîsîĭuaśe) [akc. bîsîĭuok] (i. m.) — (bot.) bosiljak (Ocimum basilicum) ◊ muma kuļaźe bîsîĭuok — majka bere bosiljak [Hom.] ♦ dij. var. busuĭuok [Crn.][Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
1575 | brățui | brăţui | паковати грање | brățui (ĭuo brîățui, akc. brîățui ĭel brîățuĭe, akc. brîățuĭe) [akc. brățui] (gl.) — pakovati nasečene lisnate grane na gomilu, pogodnu za nošenje do mesta gde se dene lisnik; u timočkom dijalektu: izdipliti ◊ tata darîmă la frunḑă, da ĭuo brîățuĭ, șî trag brațurļi pi žuardă dupa mińe, pănă la luok unđe muma grîmađiașće frunḑarĭu — otac kreše grane sa lišćem, ja ih pakujem u naramke, i te naramke prevlačim na štapu do mesta gde majka dene lisnik [Por.] ∞ braț | | [Vidi] |
|
|
|
864 | burkă | burcă | капут | burkă (mn. burś) [akc. burkă] (i. ž.) — 1. kaput, gornji deo muškog odela; sako ◊ kînd ĭe frig, uamińi înbrakă burka — kad je hladno, muškarci oblače kaput ♦ (demin.) burkiță ◊ a măĭ ramas kîta đin śuarik, șî s-a rugat đi kroĭtuorĭ să-ĭ fakă șî o burkiță đi fiu-su — ostalo je malo od sukna, pa je zamolio krojača da mu sašije i kaputić za sina ♦ (augm.) burkuoń [Por.] 2. džemper ◊ muma mĭ-a înpļećit burkă đe lînă — majka mi je isplela džemper od vune ◊ babă Ĭana fărbuĭe burka — baba Jana farba džemper ◊ burka đe lînă ĭe kalduruăsă — džemper od vune je topao [Crn.] ∞ țuală | | [Vidi] |
|
|
|
1030 | țasa | ţese | ткати | țasa (ĭuo țîăs, ĭel țîasă) [akc. țasa] (gl. p.) — 1. tkati, raditi na razboju ◊ muma ĭe akas, numa śe n-anśeput țasa — majka je kod kuće, samo što nije počela tkati ◊ șćiu sî țîăs kî ma-nvațat muma — znam da tkam jer me naučila majka 2. (psih.) biti nemiran, ispoljiti nervozu ◊ nu stîă pi luok, numa țîasă-n tuaće părțîļi — ne drži ga mesto, samo se frćka na sve strane [Crn.] ♦ dij. var. țăsa [Por.] ∞ țăsa | | [Vidi] |
|
|
|
1052 | țîńa | ţinea | држати | țîńa (ĭuo țîn, ĭel țîńe) [akc. țîńa] (gl.) — 1. držati, pridržavati ◊ muĭarĭa a țînut frîu, da uomu ku umîru supus a țînut karu sî nu să rastuarńe — žena je držala uzde, a muž je podmetnutim ramenom pridržavao kola da se ne preture 2. posedovati, imati ◊ Vuoĭna Duman țîńe muĭarĭe đin Vaļakuańa — Vojin Duman ima ženu iz Valakonja 3. zadržavati ◊ ma țînu la vuorbă pînă-n zavrńitu suariluĭ — zadržao me u razgovoru do zalaska sunca 4. pratiti, ići za nekim ◊ sî țînură kîńi đi mińe pîn nu trekuĭ konvĭeĭu — psi su me pratili dok ne pređoh krivinu 5. pamtiti ◊ tata-muoș a țînut minće mulće povĭeșć — moj pradeda je pamtio mnogo priča 6. držati nekome stranu, braniti ga ◊ muma mi-a țînut parće kînd a vrut tata sî ma bată — majka me branila kad je otac hteo da me bije 7. pratiti nekoga ili nešto pogledom ◊ țîńe uoki la ĭa pînă trăśe pi drumu — prati je pogledom dok prolazila putem 8. čuvati ◊ țîńe dăćinļi aļi batrîńe — čuva stare običaje [Crn.] 9. biti u vanbračnoj ljubavnoj vezi ◊ aldrakuluĭ uom a fuost, s-a țînut ku mulće muĭerĭ — vragolast čovek je bio, imao je mnogo ljubavnica [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
3160 | ćeća | cecia | тетка | ćeća (mn. ćeće) [akc. ćeća] (i. ž.) — tetka, očeva sestra ◊ ćeća la nuoĭ sa ḑîśe numa la suora lu tata — ćeća se kod nas kaže samo za očevu sestru ◊ uomu lu ćeća ĭe matușuoń — ćećin muž je teča ◊ ćećo, vinu pănă la nuoĭ — ćeća, dođi do nas ◊ la suora lu muma ḑîśem ćeĭkă — majčinoj sestri kažemo tekta [Stig] ◊ ćeće ĭe suora lu tata ș-alu muma — ćeća je majčina i očeva sestra (Zlot, zapadna polovina) ∞ ńam | | [Vidi] |
|
|
|
3147 | ćeĭkă | ceică | тетка | ćeĭkă (mn. ćeĭke) [akc. ćeĭkă] (i. ž.) — tetka ◊ ćeĭkă ĭe suora lu tata ș-alu muma — tetka je očeva i majčina sestra ◊ uomu lu ćeĭka ĭe mutușuoń — tetkin muž je tetak (teča) [GPek] ◊ am ramas sarak đi mik, pî m-a krĭeskut ćeĭkă ku mutușuońu ka pi kopilu luor — ostao sam od malena siroče, pa su me podigli tetka i teča kao svoje dete [Por.] ♦ dij. var. ćeće ◊ ćeće, unđe mutușuońu? — tetka, gde je teča? (Zlot, zapadna polovina) [Crn.] ∞ ńam | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
1439 | doratură | dorătură | маћеха | doratură (mn. doraturĭ) [akc. doratură] (i. ž.) — (ret.) maćeha, druga majka ◊ muma mĭa murit la nașćire, șî ĭuo am kreskut ku mumă doratură — majka mi je umrla na porođaju, i ja sam odras’o sa maćehom ♦ sin. mașćuaĭkă [GPek] ♦ dij. var. (u izr.) mumă adoorată [Por.] ∞ adourat | | [Vidi] |
|
|
|
1980 | dori | dori | желети | dori (ĭuo dorĭesk, ĭel dorĭașće) [akc. dori] (gl. p.) — (psih.) 1. želeti, čeznuti, žudeti ◊ la sîraśiĭe numa puoț dori aĭa śie vrĭeĭ tu, da sî kapiț, amunka — u siromaštvu samo možeš želeti ono što ti treba, a da dobiješ, teško ◊ draguțuļe, mult ći dorĭesk — dragi, mnogo te želim ◊ ma traźe duoru sî ma duk măĭ odată ku uoĭļi la munće — čeznem da još jednom odem sa ovcama u planinu 2. osećati ili trpeti bol, žalost i tugu zbog nečega ili za nečim, ili nekim ◊ mult am dorit dupa muma kînd a murit — mnogo sam žalio za majkom kad je umrla ◊ dorĭesk dupa ćińerĭață, k-am strîvito điźaba — žalim za mladošću, jer sam je straćio uzalud ◊ duor đi ibomńikă ĭe măĭ mare durĭarĭe — žudnja za ljubavnicom je najveća bol [Por.] ∞ duor | | [Vidi] |
|
|
|
1983 | dorit | dorit | жељен | dorit (dorită) (mn. doriț, doriće) [akc. dorit] (prid.) — željen, predmet želje; ono za ćim se žudi ◊ n-am fuost dorit ńiś đi muma, ńiś đi tata — nisam bio željen ni od majke, ni od oca (=nisu me želeli ni majka, ni otac) ◊ fi dorit đin đeparće kît sî vrĭeĭ, dakă ĭa nuĭe-n brața-tĭa, ći arḑ đi duor — budi željen izdaleka kol’ko hoćeš, ako ona nije u tvom zagrljaju, sagoriš od želje ♦ up. duorńik [Por.] ∞ duor | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
1356 | draśașće | drăcește | ђаволски | draśașće [akc. draśașće] (pril.) — đavolski, na đavolski način; zlobno, pakosno ◊ a spart gardu muma sî trĭakă, kî ĭe-nvațat tuot sî lukrĭe draśașće — razvalio je ogradu samo da prođe, jer je navikao da sve radi đavolski [Crn.] ♦ dij. var. draśiașće, draśĭașće [Por.] ∞ drak | | [Vidi] |
|
|
|
1302 | duśa | duce | носити | duśa (ĭuo duk, ĭel duśe) [akc. duśa] (gl. n.) — 1. nositi, prenositi; odnositi; donositi ◊ în spinarĭe sî puaće duśa marĭe tovar — na leđima se može nositi veliki teret [Crn.] ◊ are lukru bun, șî duśe la kasă plată mare — ima dobar posao, i kući donosi veliku platu ◊ vîntol kald duśe buală — topao vetar donosi bolest [Por.] 2. ići, otići, otputovati ◊ muma sî duśe mĭńe la piĭaț ku kîća bukaće șî kîća puamĭe — majka ide sutra na pijacu sa malo povrća i malo voća [Crn.] ◊ du-će drakuluĭ — (kletva) idi dođavola ◊ duśe minća la luok — dolazi k pameti, razume, shvata ♦ up. oćeșî [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
1384 | ḑîśa | zice | казивати | ḑîśa (ĭuo ḑîk, ĭel ḑîśe) [akc. ḑîśa] (gl.) — 1. a. kazivati, govoriti ◊ nu puoț ḑîśa kî nu ț-am ažutat — ne možeš kazati da ti nisam pomogao [Crn.] b. poručivati, slati poruku ◊ a ḑîs muma sî veńiț mîńe la pomană — poručila je majka da dođete sutra na daću [Por.] 2. svirati na nekom instrumentu ◊ Raka đin Lukuva tare frumuos a ḑîs în bandă — Raka iz Lukova je jako lepo svirao trubu [Crn.] ◊ rumîńi dă mult măĭ bun a ḑîs dîn fluĭer dăkît astăḑ — Vlasi su ranije mnogo bilje svirali frulu nego danas (Ranovac) [Mlava] ♦ dij. sin. kînta [akc. kînta] [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
1484 | đeșîra | deșira | разнизати | đeșîra (ĭuo đeșîr, ĭel đeșîră) [akc. đeșîra] (gl.) — 1. raznizati, rasturiti niz, skinuti ono što je bilo nanizano; odmotati ◊ muma a đeșîrat pĭarîļi uskaće đi pi ață, șî ńi ļa dat sî mînkăm — majka je skinula suve kruške sa konca, i da la nam ih je da jedemo 2. rasparati (se) ◊ s-a slubaḑît lațu la điempir, șî ĭel gata žumataće s-a đeșîrat — popustila je petlja na džemperu, i on se gotovo pola rasparao 3. razvući (se) (za tkaninu) ◊ pĭaćiku la kimĭașă s-a đeșîrat đ-atîta spalat — zakrpa na košulji razvukla se od tolikog pranja ♦ var. đișîra, đișăra [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
1736 | điemper | pulover | џемпер | điemper (mn. điempere) [akc. điemper] (i. s.) — džemper, pulover, gornji deo odeće ispleten od vune ◊ muma mĭ-a-npļećit un điemper frumuos, đi lînă gruasă, să nu-m fiĭe frig — majka mi je isplela lep džemper od debele vune, da mi ne bude hladno ♦ var. đempier [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
1692 | điskolaśi | descolaci | расклупчати | điskolaśi (ĭuo ma điskolaśiesk, ĭel sa điskolaśiașće) [akc. điskolaśi] (gl. p. ref.) — 1. rasklupčati se, odmotati se, ne biti više sklupčan ◊ kum, drakuluĭ, mi sa điskolaśi žîța-sta đi pi mosuor? — kako mi se, dođavola, razmotala ova žica sa kalema? ♦ sin. disfaku 2. (psih.) razrogačiti, iskolačiti oči ◊ kînd ļi auḑî pi tuaće śe ļi am fakut, muma atîta điskolaśi uoki đi ma spumîntaĭ k-o sî krîape — kad je čula sve šta sam uradio, majka je toliko razrogačila oči da sam se uplašio da će svisnuti ♦ supr. înkolaśi [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
1890 | floriśikă | floricică | цветић | floriśikă (mn. floriśiaļe) [akc. floriśikă] (i. ž.) — (demin.) 1. (bot.) cvetić, mali cvet kao deo biljke; naziv za biljku cvetnicu ◊ arźintuaĭka are floriśikă albă — kičica ima beli cvetić 2. mala šara, naročito cvetnog oblika ◊ kînd am fuost baĭat, muma mĭ-a-npuĭat kimĭașa ku floriśaļe în tuaće fĭelurĭ — kad sam bio momak, majka mi je izvezla košulju sa raznim cvetićima 3. (folk.) čest epitet za lepu i mladu devojku ◊ fećiță frumuasă ka floriśika đin građină — devojče lepo k’o cvetić iz bašte [Por.] ∞ fluare | | [Vidi] |
|
|
|
71 | flutur | fluture | лептир | flutur (mn. fluturĭ) (i. m.) [akc. flutur] — (ent.) leptir (Lepidoptera) ◊ numa o suartă đi fluturĭ sî profak omidă — samo jedna vrsta leptira se pretvara u gubar [Crn.] ♦ dij. var. fluture [Kmp.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
2277 | frengau | frengau | френгав | frengau (frengauă) (mn. frengaț, frengaće) [akc. frengau] (prid.) — (med.) frengav, koji ima frengu, koji boluje ili je bolovao od frenge ◊ țîn minće, am fuost mik kînd a veńit la muma o babă fara nas; kînd sa dus, am întrabat pi muma đi śe baba-ĭa n-are nas, muma mĭ-a spus kî ĭe baba frengauă, șî đ-aĭa ĭ-a pikat nasu — pamtim, bio sam mali kad je kod majke došla jedna baba bez nosa; kada je otišla, pitao sam majku zašto baba nema nos, majka mi je rekla da je baba frengava, i da joj je zato otpao nos [Por.] ∞ frĭenga | | [Vidi] |
|
|
|
2045 | fuga | fuga | хитро | fuga [akc. fuga] (pril.) — hitro, brzo ◊ ț-a kriśit muma să viń fuga pănă la ĭa — poručila ti je majka da hitro dođeš do nje ◊ (u izr.) într-o fuga — na brzaka; u jednom dahu ◊ kosîtuorĭ bun șî vrĭańik, puaće să kosaskă kîmpuțo-la đi pi fuga — dobar i vredan kosac može da pokosi tu livadicu o čas ♦ sin. ĭuta ♦ up. fugă [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
2759 | gaći | găti | готовити | gaći (ĭuo gaćesk, ĭel gaćiașće) [akc. gaći] (gl. p. ref.) — 1. (nutr.) gotoviti, spremati, pripremati jelo ◊ muma are lukru mare, gaćiașće đi prazńik — majka ima veliki posao, sprema (jela) za slavu 2. (za posao) završiti, svršiti, okončati ◊ dakă nu va gaći îndată ku lukro-la, n-o sî fiĭe bun đi nuoĭ — ako ne bude skoro svršio s tim poslom, neće biti dobro za nas ◊ nu ĭ-ažutat ńima, șî ĭel sîngur a gaćit lukru — nije mu pomogo niko, i on je sam završio posao [Por.] ◊ kînd ĭeal a veńit, n-a fuost tuot konaku gatat — kad je on došao, nije bio sav konak završen (Manastirica, Mlava) 3. (za seks) svršiti, ejakulirati ◊ nuĭe ńiś un ibuomńik, prĭaĭuta gaćiașće — nije nikakav ljubavnik, prebrzo svršava ◊ kînd sa puńe bat pi muĭarĭe, nu gaćiașće tuota nuapća — kad legne pijan na ženu, ne svršava cele noći ♦ sin. fîrșî [Por.] ∞ gata | | [Vidi] |
|
|
|
1580 | gimotuok | ghemotoc | клупче | gimotuok (mn. gimotuaśe) [akc. gimotuok] (i. s.) — klupče, malo klube ◊ kînd ma-nvațat muma sî fak la gĭame, ĭa ma mînat întîń sî dau ku ața dupa patru źeĭśe, sî fak un gimotuok, șî pi ĭel pĭe urmă sî fak gĭemu-ntrĭeg — kada me je majka učila da motam klubad, prvo me je terala da motam jedno klupče oko četiri prsta, pa tek onda na njega da namotam celo klube (Rudna Glava) ♦ var. gĭemotuok (Tanda) ♦ sin. vlumotuok [Por.] ∞ gĭem | | [Vidi] |
|
|
|
3125 | gîlbińi | gălbini | жутети | gîlbińi (ĭuo gîlbińesk, ĭel gîlbińașće) [akc. gîlbińi] (gl. nesvrš.) — žuteti; žutiti 1. (color) žuteti, dobijati žutu boju ◊ frunḑa tuamna gălbińașće șî roșașće, șî pikă đin ļemn pi pomînt — lišće u jesen žuti i crveni, i pada s drveta na zemlju 2. (med.) bledeti, gubiti krv u licu ◊ muma, kînd auḑî kî ĭ-a perit kopilu, înkrîmeńi, înśepu să gălbińaskă, șî kaḑu pi pomînt — majka, kad ču da joj je poginuo sin, zanemi, poče da bledi, i pade na zemlju ♦ var. gălbińi ♦ up. îngîlbińi [Por.] ∞ galbin | | [Vidi] |
|
|
|
2411 | gĭem | ghem | клубе | gĭem (mn. gĭame) [akc. gĭem] (i. s.) — klube; klupko ◊ gĭem đi ață — klube konaca ◊ muma faśe gĭem — majka namotava klube ◊ s-a luvat kîńi dupa mîț, ș-a fakut gĭem đin iĭ — psi su pojurili mačke i napravili klupko od njih [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
4730 | grîmađit | grămădire | дењење | grîmađit1 (mn. grîmađirĭ) [akc. grîmađit] (i. s.) — denjenje; gomilanje ◊ am avut fîn mult, da la grîmađit mĭ-ažutat numa tata ku muma — imao sam mnogo sena, a na denjenju su mi pomagali samo otac i majka [Por.] ∞ gramadă | | [Vidi] |
|
|
|
4188 | guguńață | gogoașă | крофна | guguńață (mn. guguńeț) [akc. guguńață] (i. m.) — (nutr.) krofna ◊ n-avut muma alta să ńi fakă đi fruștuk, numa ń-a pîržît ńișći guguńeț — nije imala majka šta drugo da nam spremi za doručak, nego nam je ispržila neke krofne ♦ var. guguńaće [GPek] ∞ guagă | | [Vidi] |
|
|
|
5882 | îmbrakat | îmbrăcat | одевање | îmbrakat1 (mn. îmbrîkaturĭ) [akc. înbrakat] (i. s.) — odevanje, oblačenje ◊ muma n-a-nśeput la vrĭame ku îmbrakatu kopiĭiluor, șî iĭ s-a amînatat đi șkuală — majka nije počela na vreme sa oblačenjem dece, i ona su zakasnila za školu ♦ var. înbrakat [Por.] ∞ îmbraka | | [Vidi] |
|
|
|
5913 | împătura | împătura | преклопити ? | împătura (ĭuo împătur, ĭel împătură) [akc. împătura] (gl. p. ref.) — preklopiti više puta; sklopiti ◊ muma a împăturat pătură în patru — majka je preklopila ponjavu u četvoro ♦ var. înpătura [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
5932 | împistri | împistri | шарати | împistri (ĭuo împistrĭesk, ĭel împistrĭașće) [akc. împistri] (gl. p. ref.) — šarati, ukrašavati ◊ muma mĭ-a țasut kimĭașă, ș-akuma o împistrișaḑă ku braḑ — majka mi je izatkala košulju i sada je ukrašava vezom ♦ var. înpistri [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
5594 | împļećitură | împletitură | плетеница | împļećitură (mn. împļećiturĭ) [akc. îmļećitură] (i. ž.) — pletenica; uplitanje ◊ muma a țasut đi trășć pĭaćik ku împļećitură ruoșu ku alb — majka je izatkala platno za torbe sa crveno-belim pletenicama ◊ îmļećitură đi duauă — dvostruke pletenice ♦ var. înļećitură ♦ sin. bîrță [Por.] ∞ împļeći | | [Vidi] |
|
|
|
5971 | împuĭa | împuia | украшавати | împuĭa (ĭuo împuĭ, ĭel împuĭe) [akc. împuĭa] (gl. p. ref.) — 1. ukrašavati, šarati ◊ mĭ-a țasut muma kimĭașă đi in, ș-akuma o împuĭe ku puĭ kare au tuoț baĭețî — izatkala mi mati košulju od lana, a sada je ukrašava šarama kakve imaju svi momci 2. izleći mladunce, ispiliti se ◊ în șărpariĭa a mare vara-sta atîta s-a împuĭat balauri đi fiuorļi ći ĭau kînd iĭ vĭeḑ kum ḑak la suare — u velikom zmijarniku ovog leta toliko su se ispilili smukovi, da te jeza hvata kad ih vidiš kako se izležavaju na suncu ♦ var. înpuĭa [Por.] ∞ puĭ | | [Vidi] |
|
|
|
5189 | înćinźe | întinde | пружити | înćinźe (ĭuo înćing, ĭel înćinźe) [akc. înćinźe] (gl. p. ref.) — 1. pružiti se ◊ nu vrĭa ńiś mîna să înćingă, să ĭa sîngur, numa așćată altu să-ĭ đa mînkare— neće ni ruku da pruži, da se sam posluži, nego čeka drugi da ga hrani [GPek] ◊ în luok să latre kînd vińe vrunu, mîrțuaga-ĭa đi kîńe sa-nćins kît ĭe đi lungă șî ḑaśe supt ļemn la umbră gruasă — umesto da laje kad neko dođe, ona mrcina od psa se ispružila koliko je duga, i leži pod drvetom u debelom hladu ◊ kînd ĭeșîră đin padure, ĭeșîră la drum larg kare sa-nćinźe pănă la oraș — kad su izašli iz šume, izašli su na širok put koji se pružao sve do varoši 2. prostirati, postavljati ◊ muma înćinźe skimburļi pi gard — majka prostire veš na ogradi ◊ đi vrĭamĭa đi prînḑ, muĭeriļi înćing masa — za vreme ručka, žene postavjaju sofru (Rudna Glava) 3. nastaviti, produži ◊ đestul đi astîḑ, lukru ś-a ramas ănćinźem mîńe đinuapće — dosta za danas, preostali posao nastavićemo sutra rano (Tanda) 4. (nutr.) umakati, umočiti ◊ mare dulśață ĭe kînd înćinź ku koļașa în ćigańe ku pîržîtură đi karńe — velika je poslastica kad umačeš kačamak u tiganj sa močom od isprženog mesa [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
4503 | înfrațîĭe | înfrățire | братимљење | înfrațîĭe (mn. înfrațîĭ) [akc. înfrațîĭe] (i. ž.) — (ret.)(mag.) bratimljenje ◊ a gasît muma un kopil đin ńam bun kare vrĭa sî sa înfrațîaskă ku nana, șî s-a dus la înfrațîĭe la morminț — našla je majka jednog dečka iz dobre familije koji hoće da se bratimi sa mojim batom, pa su otišli do groblja na bratimljenje [Por.] ∞ fraće | | [Vidi] |
|
|
|
4029 | înkalța | încălţa | обувати | înkalța (ĭuo înkalț, ĭel înkalță) [akc. înkalța] (gl. p. ref.) — obuvati, obuvati se ◊ muma înkalță fećița, kî ĭe înga mikă, da kopilu sa înkalță sîngur — majka obuva devojčicu, jer je još mala, a dečak se obuva sam ♦ supr. điskulța [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
4030 | înkalțat | încălţat | обувен | înkalțat (înkalțață) (mn. înkalțaț, înkalțaće) [akc. înkalțaț] (prid.) — obuven ◊ muma nu lasă kopiĭi să tuńe înkalțaț în suobă, kă duk morśilă — majka ne pušta decu da uđu obuvena u sobu, jer unose blato [Por.] ∞ înkalța | | [Vidi] |
|
|
|
3038 | învargat | învărgat | пругаст | învargat (învargată) (mn. învargaț, învargaće) [akc. învargat] (prid.) — prugast, išaran prugama ◊ muma a țasut o pîătură tuată învargată — majka je izatkala jednu ponjavu potpuno prugastu ◊ saku ĭe țasut învargat alb ku ńegru — džak je izatkan crnim i belim prugama [Por.] ∞ vargă | | [Vidi] |
|
|
|
5879 | ĭad | iad | пакао | ĭad (mn. ĭadurĭ) (i. m.) — (rel.) pakao, jad ◊ Rumîńi aĭ batrîń a kreḑut kî ĭe ĭadu o baltă vĭarđe, pļină đi aļe, kare stă supt punća raĭuluĭ — stari Vlasi su verovali da je pakao zelena bara, puna ala, koja se nalazi ispod rajskog brvna ◊ în ĭad kađe insa muarta kare nu puaće să trĭakă pi punća raĭuluĭ kî ĭe îngreonată ku pakaće grĭaļe — u jad pada pokojnik koji ne može preći preko rajskog brvna, jer je opterećen teškim gresima ◊ kińezu ĭaduluĭ ăl kĭamă Ĭadaț, șî ĭel sîare đin baltă sî spomînće pîkatuoșî sî kadă đi pi punća raĭuluĭ — knez pakla zove se Jadac, i on iskače iz bare da uplaši grešnike, da padnu sa rajskog brvna ◊ la fundu ĭaduluĭ traĭașće Satuana, muma draśiluor — na dnu pakla živi Sotona, đavolja mati ♦ supr. raĭ [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
2863 | kriśi | crici | поручити | kriśi (ĭuo kriśiesk, ĭel kriśiașće) [akc. kriśi] (gl.) — poručiti, poslati poruku ◊ nu ma duk la kasă, pănă nu-m kriśiașće muma kî puot sî ma duk — ne idem kući, dok mi majka ne poruči da mogu da idem ♦ sin. porînśi [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
4292 | krîkńi | crâcni | писнути | krîkńi (ĭuo krîkńesk, ĭel krîkńașće) [akc. krîkńi] (gl. n.) — (o govoru) pisnuti, zucnuti ◊ kînd am fuost mik, n-am kućeḑat să krîkńesk đi muma, da akuma kopiĭi sa suĭe în vîru kapuluĭ la parinț — kad sam bio mali, nisam smeo da pisnem od majke, a sada se deca penju roditeljima na vrh glave ♦ var. kîrkńi [Por.] ∞ kîrk | | [Vidi] |
|
|
|
2852 | kupițîtuor | copiţitor | навиљач | kupițîtuor (mn. kupițîtuorĭ) [akc. kupițîtuor] (i. m.) — naviljač, osoba koja naviljači seno ◊ s-a dus muma ku prînḑu la kupițîtuorĭ, șă nu vińe îndată — otišla je majka sa ručkom kod naviljača, i neće skoro doći ♦ var. kopițătuor (Tanda) [Por.] ∞ kupiță | | [Vidi] |
|
|
|
3166 | kuzńiță | fierărie | ковачница | kuzńiță (mn. kuzńiț) [akc. kuzńiță] (i. ž.) — 1. kovačnica ◊ dĭedî-mĭu a fuost kovaś, avut kuzńiță într-o kośuabă lînga kasă — deda mi je bio kovač, imao je kovačnicu u jednoj straćari pored kuće ◊ în kuzńița lu tata a fuost fuaļiļi, ńikovala șî alat în tuot fĭeļu — u kovačnici moga oca bio je meh, nakovanj i alat svake vrste ♦ sin. kovaśiĭe [Por.] 2. radionica ◊ kuzńiță sa ḑîśe la odaĭe unđe sa lukră ku alatu, măĭ mult pi la fĭer — kuznjica se zove odaja u kojoj se radi sa alatom, najviše na gvožđu (Topla) [Crn.] 3. dim; pušnica; zadimljena prostorija ◊ țîn minće, muma zbera: lălă, sa umplu kasa dă fum, sa faku kuzńiță-n kasă! — sećam se, majka je vikala: lele, napuni se kuća dima, napravila se pušnica u kući! (Voluja) [Zvizd] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
2974 | larźi | lărgi | ширити | larźi (ĭuo larźiesk, ĭel larźiașće) [akc. larźi] (gl. p. ref.) — širiti, raširiti, proširiti (u prostoru) ◊ gaura-sta trăbe larźi ku sakurĭ — ovu rupu treba proširi sekirom ◊ prĭamult s-a larźit — previše se raširio ◊ muma larźiașće patu — majka širi (razvlači) krevet ◊ pasîrĭa a larźit ăripiļi, ș-a zburat — ptica je raširila krila, i odletela ♦ up. răsfira [Por.] ∞ larg | | [Vidi] |
|
|
|
6316 | lupada | lepăda | бацити | lupada (ĭuo lapîd, ĭel lapîdă) [akc. lupada] (gl. p. ref.) — baciti ◊ vuorbiļi lu muma nu măĭ zauĭt ńiśkînd: am vaḑut kă đin vuoĭ n-o sî fiĭe ńimika, kă lupadaț pîńa — reči moje majke neću zaboraviti nikad: videla sam da od vas neće biti ništa, jer bacate hleba ◊ lupadaĭ đi pi mińe țuaļiļi imuasă, șî tunaĭ în rîu sî ma skald — bacih sa sebe prljavu odeću, i uđoh u reku da se okupam ♦ var. lîpada [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
4939 | ļegana | legăna | љуљати | ļegana (ĭuo ļagîn, ĭel ļagînă) [akc. ļegana] (gl. p. ref.) — ljuljati, njihati ◊ muma ļagînă kopilu în ļagîn să-l adoarmă — majka ljulja dete u kolevci da ga uspava ◊ vîntu ļagînă krĭanźîļi în ļemn — vetar njiše grane na drveću ◊ uomo-l bĭețîuos traźe piśuariļi dupa ĭel șî sa ļagînă kînd mĭarźe — pijan čovek vuče noge za sobom i ljulja se dok ide ♦ var. ļigana [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
3199 | mamă | bunica | баба | mamă (mn. mame) [akc. mamă] (i. ž.) — baba 1. (srod.) roditeljeva majka, baka ◊ nuoĭ ḑîśem mamă la muma lu muma șî la muma lu tata — mi kažemo baba majčinoj i očevoj majci ◊ baba ĭe tuata muĭarĭa kare are ńepuoț — baba je svaka žena koja ima unuke ◊ mama mĭa ĭe babă — moja baka je baba ◊ pi mamî-mĭa a kemato Stanka — moja baba se zvala Stanka [Por.] ◊ mamă ĭe muma mumi, ore muma lu tata — baba je majčina majka, ili očeva majka (Osnić) ◊ baba Nata ĭe mama lu Drăgomir šî mumă lu mumă-sa Kăla — baba Nata je Dragomirova baba i majka njegove majke Kele (Krivelj) [Crn.] 2. (fam.) stara žena, starica ◊ „mamă” ḑîśe, în taĭnă, al ćinîr la tuata famĭaĭa batrînă — „baka” kaže, u razgovoru, mlađi svakoj starijoj ženi [Por.] sin. babă ◊ ∞ ńam | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
3342 | mamikă | mămică | теткица | mamikă (mn. mamič)[akc. mamikă] (i. ž.) — (hip.) tetkica, izraz od milja za mlađu majčinu sestru ◊ mamikă sa zîče la sora lu muma mĭa a măĭ mikă đe kît ĭa — „mamika” se kaže majčinoj sestri koja je mlađa od nje ♦ / (skr.) < mumă mikă — mala majka ♦ up. mamare [Tim.] ∞ ńam | | [Vidi] |
|
|
|
4659 | marfă | marfă | роба | marfă (mn. mărfi) [akc. marfă] (i. ž.) — (zast.) roba ◊ dugaĭa ĭe înkisă, dugaĭașu primĭașće marfa șă nu puaće să lukre ku lumĭa — prodavnica je zatvorena, prodavac prima robu i ne može da radi sa ljudima ◊ muma s-a dus đinuapće ku marfa la piĭaț — majka je orišla rano sa robom na pijac [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
2804 | mașćuaĭkă | măștihoaie | маћеха | mașćuaĭkă (mn. mașćuoĭś) [akc. mașćuaĭkă] (i. ž.) — maćeha ◊ muma mĭ-a murit la nașćire, tata s-a pronsurat, ș-am krĭeskut ku mașćuaĭkă — majka mije umrla na porođaju, otac se ponovo oženio, i ja sam odrastao sa maćehom ♦ var. skr. mașće ◊ mumă vitrîgă — maćeha ◊ tată vitrîg — očuh [GPek] ∞ ńam | | [Vidi] |
|
|
|
2884 | mižluok | mijloc | средина | mižluok (mn. mižluaśe) [akc. mižluok] (i. s.) — sredina 1. mesto na polovini nečega ◊ nu mînă karu pin mižluoku drumuluĭ — nemoj voziti kola sredinom puta ◊ a fakut gaura la mižluoku blăńi — izbušio je rupu na sredini daske ◊ balta ĭe la mižluok măĭ adînkă — bara je na sredini najdublja 2. položaj između dve strane ◊ muma a durmit đi đirĭapta, tata đi stînga, da ĭuo la mižluok, întra iĭ — majka je spavala sa desne strane, otac sa leve, a ja u sredini, između njih [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
4201 | mîndru | mândru | дивно | mîndru (mîndră) (mn. mîndri, mîndre) [akc. mîndru] (prid.) — divno, krasno ◊ muma a țasut mîndre đi păturĭ, ama la kopiĭi n-a fuost pi vuoĭe să ļi pazîaskă — majka je tkala divne ćilimove, ali deca nisu bila voljna da ih sačuvaju ◊ fata mare are mîndru đi baĭat — devojka ima divnog momka ♦ sin. frumuos [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
2888 | mĭeu | meu | мој | mĭeu [akc. mĭeu] (zam.) — moj ◊ tata mĭeu a perit ćinîr, da muma mĭa a trait mult — moj otac je poginuo mlad, a moja majka je živela dugo ◊ śe pula mĭa va măĭ vrĭa uomo-la ku mińe — šta li još koj moj hoće onaj čovek sa mnom ◊ a mĭeu, a tĭeu, a luĭ, a luor: tot una ĭe — moje, tvoje, njegovo, njihovo: svejedno je [Por.] ♦ dij. var. mĭev (Krepoljin) ◊ mult mi duor după a mĭev puișuor — mnogo čeznema za mojim pilencetom (ljubavnicom) [Hom.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
5610 | mulțami | mulțumi | захваљивати | mulțami (ĭuo mulțamĭesk, ĭel mulțamĭașće) [akc. mulțami] (gl.) — zahvaljivati ◊ sa-nkină șî mulțamĭașće la sfîntu prazńikuluĭ pintru sînataća alu tuoț đin kasă — klanja se i zahvaljuje slavskom svecu za zdravlje svih ukućana ◊ ma-nvațat muma să ḑîk „mulțamĭesk” la tot nat kare-m faśe vro bunataće — naučila me je majka da kažem „hvala” svakom ko mi učini neko dobro [Por.] ∞ mult | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
3197 | mumă | mumă | мама | mumă (mn. mume) [akc. mumă] (i. ž.) — mama, majka ◊ mumă ćinîră — mlada majka ◊ mumă vitrîgă — maćeha ◊ mumă đi sufļit — pomajka ◊ muma lu mama — babina majka, baba ◊ mumîńiļi nuaștre sînt đi o samă — naše majke su vršnjakinje ◊ a lasat uomu, șî s-a prontuors la mumî-sa — ostavila je muža i vratila se svojoj majci ◊ kopiļe, śe lukră mum-ta? — dete, šta ti radi majka? ◊ mumî-ta ĭe aldrakuluĭ muĭare — majka ti je vragolasta žena ◊ (demon.) muma Paduri — Šumska Majka ♦ var. muĭkă, maĭkă [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
2057 | naĭmĭală | năimeală | најам | naĭmĭală (mn. naĭmĭaļe) [akc. naĭmĭală] (i. ž.) — (zast.) najam; najmljenje; nadničenje ◊ muma ku naĭmĭală ma krĭeskut, șî ma șkulait — majka me je sa nadničenjem podigla i odškolovala [Por.] ∞ năĭmi | | [Vidi] |
|
|
|
5242 | napustî | năpustî | кидисати | napustî (ĭuo ma napustăsk, ĭel sa napustîașće) [akc. napustî] (gl. ref.) — kidisati, sjuriti se, napasti ◊ muma paduri fakută ka porkuońu a trĭekut pi kulme, da kîńi s-a napustît la ĭa, latrînd ka naruoḑî — šumska majka je prolazila kosom pretvorena u stog sena, a psi su kidisali na nju, lajući kao ludi ◊ ĭel s-a napustît ku buata la mińe, ĭo ĭ-am dat ku pumnu în buot — on se sjurio sa motkom na mene, ja sam ga tresnuo pesnicom u nos ♦ sin. slubaḑî [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
5388 | ńeapļekat | neaplecat | неподојен | ńeapļekat (ńeapļekată) (mn. ńeapļekaț, ńeapļekaće) [akc. ńeapļekat] (prid.) — (folk.) nepodojen ◊ muma a lasat kopilu ńeskaldat șî ńeapļekat — majka je ostavila dete neokupano i nepodojeno [Crn.] ∞ apļeka | | [Vidi] |
|
|
|
6318 | ofta | ofta | уzдисати | ofta (ĭuo ofćeḑ, ĭel ofćaḑă) [akc. ofta] (gl.) — uzdisati ◊ dupa muarće fĭeći, muma atîta a oftat grĭeu đi iĭ sa-m parut kă o sî-ĭ krîape ińima — posle smrti ćerke, majka je toliko teško uzdisala da joj se činilo da će joj srce prepući ◊ kînd iĭ la uom pintru śeva grĭeu la ińimă, ĭel trabe nuapća să ĭasă afară, să rađiśe mîńiļi în sus, șî slubaḑîndu-ļi, sî ofćaḑă se guod măĭ adînk puaće — kad je čoveku zbog nečega teško na srcu, treba noću da izađe napolje, podigne ruke i spuštajući ih, uzdahne najdublje što može ♦ sin. suspina, șușńi [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
2434 | or | ori | или | or (vez.) — ili ◊ ći duś, or nu ći duś? — ideš, ili ne ideš? ◊ do faś lukru, or ći laș? — dovršavaš posao, ili bataljuješ? ♦ sin. au [Por.] ♦ dij. var. ore ◊ mama ĭe muma mumi, ore muma lu tata — baba je majčina ili očeva majka (Osnić) [Crn.] ♦ up. uorĭ | | [Vidi] |
|
|
|
5566 | purtat | purtat | ношен | purtat (purtată) (mn. purtaț, purtaće) [akc. purtat] (prid.) — (o odeći) nošen, iznošen ◊ țuaļiļi purtaće muma a dat la Țîgań pi fusă — nošeno odelo majka je dala Ciganima za vretena [Por.] ∞ purta | | [Vidi] |
|
|
|
4672 | sađi | sădi | садити | sađi (ĭuo sađesk, ĭel sađașće) [akc. sađi] (gl. p.) — (agr.) saditi ◊ muma sađiașće rasad în bașćauă — majka sadi rasad u bašti ◊ dupa dĭeda a ramas mulće puame sađiće đi mîna luĭ — iza dede su ostale mnoge voćke zasađene njegovom rukom ♦ up. sîmana [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
4673 | sađit | sădit | сађење | sađit1 (mn. sađirĭ) [akc. sađit] (i. s.) — (agr.) sađenje ◊ s-a dus sorî-mĭa s-ažuće la muma, kă are mult lukru ku sađit la śapă — otišla mi sestra da pomogne majci, jer ima mnogo posla oko sađenja luka ◊ a grabit ku sađitu, să nu-ĭ prindă pluaĭa — žurili su sa sađenjem, da ih ne uhvati kiša [Por.] ∞ sađi | | [Vidi] |
|
|
|
4492 | sî | să | да | sî (vez.) — da, neka ◊ aș veńi ĭuo, numa nu vrĭa muma sî ma lasă — došla bih ja, ali majka neće da me pusti ◊ sî spună kare śe vrĭa, ĭa nu dă ńiś doă parîaļe pi povĭeșćiļi luor — neka kaže ko šta hoće, ona ne da ni dve pare na njihove priče ◊ a rugato sî sa muće đin sato-la, n-a vrut ńiś s-audă — molio je da se preseli iz tog sela, nije htela ni da čuje ♦ var. să [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
5182 | skîrmușî | răspândi ? | растрести | skîrmușî (ĭuo skîrmușăsk, ĭel skîrmușașće) [akc. skîrmușî] (gl. p. ref.) — rastresti, raširiti ◊ muma skîrmușașće slamńaku, ń-el sprimĭașće đi kulkare — majka rastresa slamaricu, rasprema nam je za spavanje ♦ var. skrîmușî [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
4813 | sluovă | slovă | слово | sluovă (mn. sluove) [akc. sluovă] (i. ž.) — slovo ◊ muma n-a șćut ńiś o sluovă sî śećaskă, dakă a mĭers kîta la șkuală — majka nije znala ni jedno slovo da pročita, iako je išla malo u školu ◊ sluoviļi a-nvațat đin butvarĭ — slova je naučio iz bukvara [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
4856 | spart | spart | разбијен | spart (spartă) (mn. sparț, sparće) [akc. spart] (prid.) — 1. razbijen ◊ kopilu s-a-ntuors đi la fîntînă plîngînd, ku kîrśagu spart în mînă — dete se vratilo sa izvora plačući, sa razbijenom testijom u ruci 2. nasekiran, zabrinut ◊ muma ĭe tuot ku kap spart șă ku grižă, pănă nu-ĭ do krĭesk kopiĭi — majka je stalno nasekirana i zabrinuta, dok joj deca ne odrastu [Por.] ∞ sparźe | | [Vidi] |
|
|
|
4844 | suakră | soacră | ташта | suakră (mn. suakre) [akc. suakră] (i. ž.) — (srod.) tašta ◊ suakrî-mĭa a fuost muĭare bună — tašta mi je bila dobra žena ◊ șî đi nuoră la rumîń muma barbatuluĭ ĭe ĭară suakră, șî đ-aĭa nuora kĭamă pi suakrî-sa ’maĭkă’ or ’muĭkă’ — i za snajku je kod Vlaha muževljeva majka ’tašta’, pa zato snajka zove svekrvu ’majko’ ili ’mujko’ [Por.] ∞ ńam | | [Vidi] |
|
|
|
4618 | suoră | soră | сестра | suoră (mn. suruorĭ) [akc. suoră] (i. ž.) — (srod.) sestra ◊ suoră bună — rođena sestra ◊ suoră vitrîgă, suoră numa đi pi tată, or numa đi pi mumă — polusestra, sestra samo po ocu, ili samo po majci ◊ suora mikă — mlađa sestra ◊ suora mare — starija sestra ◊ suoră đi sufļit — posestrima ◊ suoră đi pi lapće, fată đi sama ku mińe kare a supt la muma đampreuna ku mińe, kă mumî-sa n-avut lapće, or a murit la nașćire — sestra po mleku, devojčica vršnjakinja koju je dojila moja majka naporedo sa mnom, jer njena majka nije imala mleka, ili je umrla na porođaju [Por.] ♦ (demin.) sorurikă (Slatina) [Crn.] ∞ ńam | | [Vidi] |
|
|
|
4303 | șkolariță | școlăriță | ученица | șkolariță (mn. șkolariț) [akc. șkolariță] (i. ž.) — učenica ◊ mulće fĭaće sa marită înga pănă sînt șkolariță, ama așa kăsătoriĭe nu țîńe mult — mnoge devojke se udaju još dok su učenice, ali takav brak ne traje dugo ◊ muma sa labdă kă a fuost bună șkolariță — majka se hvali da je bila dobra učenica [Por.] ∞ șkuală | | [Vidi] |
|
|
|
2764 | śerśel | cercel | минђуша | śerśel (mn. śerśiĭ) [akc. śerśel] (i. m.) — minđuša ◊ am avut șasă ań, kînd muma mĭ-a pus śerśiĭ în urĭekĭ — bilo mi je šest godina, kada mi je majka stavila minđuše u uši [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
2567 | śinḑăś | cinzeci | педесет | śinḑăś [akc. śinḑăś] (br.) — pedeset ◊ muma are śinḑăś đi ańi, ku ḑîaśe ań ĭe măĭ ćinîră đi kît tata — majka ima pedeset godina, za deset godina je mlađa od oca ◊ śinḑăś șî măĭ śinḑăś sînt o sută — pedeset više pedeset jesu sto [Por.] ∞ śinś | | [Vidi] |
|
|
|
3556 | śupi | ciupi | штипати | śupi (ĭuo śup, ĭel śupe) [akc. śupi] (gl. p. ref.) — štipati, čupati; zagristi, načeti ◊ a śupito đin glumă, da ĭa sa plînźe kî-ĭ s-a fakut vînațală — štipao je u šali, a ona plače jer joj se napravila modrica ◊ nu ma śupi, kă ći spun la muma — nemoj me štipati, jer ću reći majci ◊ nu śupi puama dakă n-aĭ đe gînd s-o manĭnś — nemoj zagristi voćku, ako ne misliš da je pojedeš [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
3340 | tătămare | tatamare ? | ујак | tătămare [akc. tătămare] (i. m.) — ujak, ali onaj koji je stariji sestrin brat ◊ tătămare sa zîče la unkĭ, frate lu muma kare e măĭ mare de kît ĭa — tatamare se kaže ujaku, majčinom bratu koji je stari od nje [Tim.] ∞ ńam | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
5946 | uĭkă | uică | ујак | uĭkă1 (mn. uĭkĭ) [akc. uĭkă] (i. m.) — ujak ◊ uĭkă ĭe fraćiļi lu muma — ujak je majčin brat [Por.] ∞ ńam | | [Vidi] |
|
|
|
5943 | văr | văr | братанац | văr (mn. verĭ) (i. m.) — bratanac, bratučed ◊ văr ĭe fiu lu uĭka, đi fraćiļi lu muma or alu tata — bratanac je ujakov ili stričev sin ◊ verĭ a duoĭļa — bratanci drugog kolena ◊ verĭ a triĭļa — bratanci trećeg kolena ◊ ĭel ĭe văru mĭeu, ama nuoĭ nu do traim bińe pintru ńișći otară — on je moj bratanac, ali mi ne živimo najbolje zbog nekih međa [Por.] ∞ ńam | | [Vidi] |
|
|
|
3152 | veńi | veni | доћи | veńi (ĭuo vin, ĭel vińe) [akc. veńi] (gl.) — doći 1. (za kretanje) doći, dolaziti, pristizati, ići ka govorniku ◊ akuș ńi vińe muma, ńi duśe mĭnkare — uskoro će nam doći majka, donosi nam hranu ◊ tata đemult a veńit, numa s-a kulkat kî ĭe ustańit — otac je odavno došao, ali je legao jer je umoran 2. (za odnose slaganja) slagati se, uklapati se ◊ asta nu vińe la luok, măĭ trăbe lukrat —ovo ne dolazi na mesto (=ne uklapa se), treba još da se obrađuje ◊ nu vin unu ku altu, nu sînt parĭake — ne idu jedno s drugim, nisu par 3. (fig.) a. ponašati se moralno ili nemoralno, pristojno ili nepristojno ◊ aĭa ś-a fakut iĭ duoĭ bĭeț, întra lume, nu vińe ńiśkum să fakă lumĭa krĭeskută — ono što su njih dvojica uradili pijani, pred svetom, ne ide nikako da rade odrasli ljudi b. značiti ◊ ĭ-a spus drumașu śeva, ama ĭel n-a-nțaļes kum vińe aĭa — rekao mu je putnik nešto, ali on nije razumeo šta to znači [Por.] ♦ dij. var. vińi (Majdanpek) [Buf.] (Brodica) [Rom.] | | [Vidi] |
|
|
|
3812 | zbîrśit | zbârcit | наборан | zbîrśit (zbîrśită) (mn. zbîrśiț, zbîrśiće) [akc. zbîrśit] (prid.) — (anat.) naboran, pun bora ◊ muma-n bătrîńit, șî-m kađe greu kînd văd kît ĭe đi zbîrśită pi firĭe — majka mi je ostarila, i teško mi pada kad vidim koliko je naborana u licu ♦ sin. înkrețît [Por.] ∞ zbîrśi | | [Vidi] |
|
|
|
6096 | žaļi | jeli | жалити | žaļi (ĭuo žaļesk, ĭel žaļașće) [akc. žaļi] (gl. p. ref.) — (psih.) žaliti, osećati žalost ◊ ĭuo žaļesk lumĭa tuată, kum đi rău traĭesk astăḑ — ja žalim ceo svet, kako loše živi danas ◊ numa la muma ći puoț žaļi kînd țî grĭeu — samo se majci možeš žaliti kad ti je teško ◊ (ver.) puartă ńegru kî ĭ-a murit muma đi kurînd, șî trăbe s-o žaļaskă pănă la anu — nosi crninu jer joj je majka skoro umrla, pa treba da je žali godinu dana ◊ pănă nu s-a skuos sî sa puarće ńegru, dupa ńam muort đi žăļ s-a purtat numa žăļu: un parśel đi kîrpă ńagră — dok se nije pojavilo nošenje crnine, za umrlim rođakom se u žalosti nosio samo flor: jedno parče crne tkanine [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
6098 | žăļńik | jalnic | ожалошћен | žăļńik (žăļńikă) (mn. žăļńiś, žăļńiśe) [akc. žăļńik] (prid.) — ožalošćen, koji žali ◊ kînd are muort đi la ińimă, șî kînd ĭe în mare žăļ, đi mulće uorĭ muma ĭe žăļńikă pănă la muarće — kad ima umrlu decu, i kad je u velikoj žalosti, majka je često ožalošćena do smrti [Por.] ∞ žali | | [Vidi] |
|
|
|
2948 | žumuļală | jumuleală | черупање | žumuļală (mn. žumuļelurĭ) [akc. žumuļală] (i. ž.) — čerupanje, čupanje ◊ s-a dus muma la ćeĭka, să-ĭ ažuće la žumuļală, kă ćeĭka are mulće gaiń đi taĭat — otišla je mati kod tetke da joj pomogne u čerupanju, jer tetka ima mnogo živine za klanje ◊ sfadă mare întra muĭerĭ, o să fiĭe akușa vro žumuļală — velika svađa među ženama, biće skoro neko čupanje ♦ var. žumuļit ♦ var. žumuļitură [Por.] ∞ žumuļi | | [Vidi] |
|
|
|
6034 | șurguĭa | șarga ? | шарати | șurguĭa (ĭuo șurguĭeḑ, ĭel șurguĭaḑă) [akc. șurguĭa] (gl. p. ref.) — (color) šarati ◊ mĭ-a fakut muma un đemper, măĭ șurguĭat đikît kurkubău — isplela mi je mati džemper, šareniji od duge [Por.] ∞ șurguĭat | | [Vidi] |
|
|