Reč pazăsk nije obrađena kao osnovna reč!

Reč pazăsk u karticama drugih reči
BrVlaškiRumunskiSrpskiGnezdo reči  Reč u umotvorinamaAkcija
1485  đeșîrat  deșirat  разнизан  đeșîrat (đeșîrată) (mn. đeșîraț, đeșîraće) [akc. đeșîrat] (prid.) — raznizan, rasut; rasparan; odmotan ◊ am marźiaļe, numa ļi pazăsk đeșîraće într-un vas — imam ogrlicu, ali je čuvam raznizanu u jednoj posudi ♦ var. đișîrat [Por.] ∞ đeșîra   [Vidi]

3570  numarat  numărat  избројан  numarat (numarată) (mn. numaraț, numaraće) [akc. numarat] (prid.) — izbrojan ◊ mĭ-a dat o ļegatură ku bań numaraț, să-ĭ pazăsk pănă ĭel sa-ntuarśe — dao mi je jedan povez sa izbrojanim novcem, da ga čuvam dok se on ne vrati ◊ luĭ sînt ḑîļiļi numaraće — njemu su dani izbrojani [Por.] ∞ numîr   [Vidi]

5503  puĭ  pui  пиле  puĭ (mn. puĭ) [akc. puĭ] (i. m.) — 1. (zool.) pile; mladunče ◊ puĭ măĭ đes sa ḑîśe la-ĭ śe sa klośesk đin uauă — piletom se najčešće zovu mladunci koji se legu iz jaja ◊ kluoța ku puĭi — kvočka s pilićima ◊ mîța are patru puĭ — maca ima četiri mladunca (mačića) ◊ žuavińiļi aļi sîrbaćiśe au puĭ, kare tare pazăsk pănă nu krĭesk să puată sîngurĭ sî sa arańaskă — divlje životnje imaju mladunce koje jako čuvaju dok ne odrastu, da mogu sami da se hrane 2. (folk.)(fig.) dete; devojka, draga osoba; ljubavnica ◊ vin la naĭka, puĭu mĭeu, să vĭeḑ kum naĭka țukă (folk.)— dođi bati, pile moje, da vi’š kako baja ljubi 3. (folk.) šara, ornaments-a țasut pătura au trasta ku puĭ în tuaće fĭelurĭ — tkale su se ponjave ili torbe sa šarama raznih vrsta ♦ sin. braḑ [Por.]  [Vidi]

4563  sînźeriș  sânger  пасдрен  sînźeriș (mn. sînźerișă) [akc. sînźeriș] (i. m.) — (bot.) pasdren, svibovina (Cornus sanguinea) ◊ sînźerișu ĭe ļemn tufaruos, muaļe șî supțîre, đin ĭel nu sa faśe ńimika đi kasă — pasdren je žbunasto, meko i tanko drvo, od njega se ništa ne pravi za kuću ◊ păkurari sa pazăsk să nu fakă žuardă đin sînźeriș kă dakă baț vićiļi, ĭaļe sînźarĭaḑă la loko-la unđ-aĭ dat — čobani paze da ne prave prut od pasdrena, jer ako njime tučeš stoku, ona će prokrvariti na mestu gde si udario ◊ babiļi a-nvațat kopiĭi să nu frîngă ńiś să nu taĭe sînerișu, kî ĭe pakat — babe su učile decu da ne lome i ne seku pasdren, jer je greh [Por.] ∞ sînźe  [Vidi]

5090  tîrlă  târlă  трло  tîrlă (mn. tîrļе) [akc. tîrlă] (i. ž.) — trlo, staja ◊ tîrla ĭe gard la baśiĭe în kare sa pazăsk uoĭļi — trlo je ograda na bačiji u kojoj se čuvaju ovce ♦ sin. toprak, obuor, strungă [Por.]   [Vidi]

5586  zavuoĭ  zăvoi  завој  zavuoĭ (mn. zavuaĭe) [akc. zavuoĭ] (i. s.) — (geog.) zavoj, zemljište pored reke ◊ zavuoĭ ĭe luok poļažńik în kare rîu faśe koveĭ, șî unđe ĭastă kîća ļamńe — zavoj je ravnica u kojoj reka pravi okuku, i gde ima malo drveća ◊ măĭ drag mĭ-a fuost vara să pazăsk faśiļi pi zavuoĭ, pănă vaśiļi pask, ĭo ma skald or prind la pĭeșć — najviše sam voleo leti da čuvam krave u zavoju, dok krave pasu, ja se kupam ili lovim ribu [Por.]  [Vidi]


NASTAVAK PRETRAGE PO OBLASTIMA USMENE KNJIŽEVNOSTI ?

ŠAlJI KOMENTAR:
TRIMITE COMENTARUL
:

121964 
aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź