Reč pļek u karticama drugih reči |
|
Br | Vlaški | Rumunski | Srpski | Gnezdo reči | Reč u umotvorinama | Akcija |
|
453 | aĭde | haide | хајде | aĭde [akc. aĭde] (uzv.) — hajde 1. za podsticanje ◊ aĭde, pļekaț ku lukru — hajde, krenite sa poslom 2. za dopuštanje ◊ bun, aĭde, lasaț aĭa aiśa — u redu, hajde, ostavite to ovde 3. za nevericu ◊ ma, aĭde, unđe puaće aĭa să fiĭe așa? — ma, hajde, gde to može da bude tako? 4. za pretnju ◊ aĭde, aĭde, śarkă dakă kućeḑ! — hajde, hajde, probaj ako smeš! [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
787 | aman | aman | аман | aman [akc. aman] 1. (uzv.) — aman, uzvik prekljinjanja: pobogu! zaboga! milost! ◊ aman, brĭe, lasî-će đi mińe, nu ma nîkažî — aman, bre, mani me se, nemoj me mučiti 2. (pril.) (fig.) šipak; nikad, nikako ◊ aman îț măĭ întuarśe ĭel bańi — šipak će ti on vratiti pare ◊ ĭa pļekat muĭarĭa, aman măĭ vińe la ĭel — napustila ga je žena, nikad mu se neće vratiti [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
919 | blîgoslovi | blagoslovi | благословити | blîgoslovi (ĭuo blîgoslovĭesk, ĭel blîgoslovĭașće) [akc. blîgoslovi] (gl. p.) — blagosloviti, dati blagoslov 1. dati dozvolu za izvršenje neke radnje ◊ ma blîgoslovi sî pļek la drum — blagoslovio me je da krenem na put 2. zahvaliti se za neko delo; pohvaliti nekoga za nešto ◊ ma blîgoslovi boznakît pintru lukru śe l-am gaćit așa ĭuta — blagosiljao me je bogzna koliko, zbog posla koji sam svršio tako brzo [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
630 | borî | borî | ејакулирати | borî (ĭuo borîăsk, ĭel borîașće) [akc. borî] (gl.) — (zast.) 1. ejakulirati, izbaciti seme, svršiti ◊ n-a pazît ș-a borît î-ńa, șî ĭa, saraka, a pļekat greuańe — nije pazio i svršio je u nju, i ona je, sirota, ostala trudna 2. (vulg.) psovati, pretiti da će se nad sagovornikom obaviti koitalni čin sa ejakulacijom ◊ borîlaș să-l borăsk — bem li ga, da ga jebem ◊ fi bun, borîćaș — budi dobar, jebote ◊ borîmĭar în ćińe — jebo te! jebem te! ◊ nu ma borî, ma ruog đi ćińe, kă nu mis đivină — nemoj me psovati, molim te, jer nisam kriv [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
70 | țoļiță | ţoliţă | оделце | țoļiță (mn. țoļiță) [akc. țoļiță] (i. ž.) — odelce (dem. od țuală) ◊ a fakut țoļiță đi kopilaș kare a pļekat la șkuală — izradio je odelce za mališana koji je pošao u školu [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
2771 | țupai | ţupăi | цупкати | țupai (ĭuo țupîĭ, ĭel țupîĭe) [akc. țupai] (gl. p. ref.) — cupkati, skakutati ◊ kopilu a pļekat în piśuare, șî numa țupîĭe đi drag — dete je prohodalo, i samo skakuće od radosti ◊ țupîĭe în luok sî sa îngalḑîaskă — skakuće u mestu da se zagreje [Por.] ∞ țup | | [Vidi] |
|
|
|
1283 | dă | dă | од | dă (predl.) — a. od ◊ a pļekat dă la noĭ — pošao je od nas ◊ vińe dă la rîsarit — dolazi od istoka b. sa ◊ vińe dă la źuok — dolazi sa igranke [Zvizd] ◊ să koboare dă la munće — silazi sa planine (Rašanac) [Mlava] ◊ pi vorba „dă” sa kunosk ungurĭeńi — po reči „dă” poznaju se Ungurjani [Zvizd] ♦ var. dî ◊ dî la nuoĭ atîta, dî la vuoĭ ńiś atîta — od nas toliko, od vas ni toliko [Bran.] [Zvizd] [Mlava] ♦ dij. var. đi, đe [Por.] [Crn.] | | [Vidi] |
|
|
|
1634 | đampreuna | dimpreună | заједно | đampreuna [akc. đampreuna] (pril.) — zajedno, skupa; u paru, uporedo ◊ am pļekat đampreuna la bîlś, akolo ń-am đisparțît șî ń-am întuors la kasă tot nat đi trĭaba luĭ — pošli smo zajedno na vašar, tamo smo se razdvojili i vratili se kući svako za sebe ♦ var. đanpreuna, đinpreuna, đimpreuna ♦ / đi + a + împreuna [Por.] ∞ înpreuna | | [Vidi] |
|
|
|
1675 | đi | de | од | đi (predl.) — a. od ◊ ļingura ĭe fakută đi ļiemn — kašika je napravljena od drveta ◊ kînd am pļekat đi la vuoĭ, m-a prins pluaĭa — kad sam pošao od vas, uhvatila me kiša b. sa ◊ pluaĭa vińe đi la apus — kiša dolazi sa zapada c. iz- ◊ ușa ĭe înkisă đinuntru — vrata su zaključana iznutra d. za ◊ a kumparat șî đi mińe — kupio je i za mene ◊ ak đi kusut — igla za šivenje c. o ◊ vorbim đi ĭel — govorimo o njemu ♦ var. đe [Por.] dij. var. dă, dîă [Hom.][Mlava][Bran.][Stig] ♦ dij. var. ďe [Kmp.] ∞ đe | | [Vidi] |
|
|
|
1735 | điezmă | ibric | џезва | điezmă (mn. điezme) [akc. điezmă] (i. ž.) — džezva, metalna posuda sa drškom za kuvanje kafe ◊ nu pļeka înga, kă tuman pusîăĭ điezma sî fĭerbĭem kafă — nemoj još da pođeš, upravo sam stavio džezvu da skuvamo kafu ♦ điezbă (Tanda) ♦ sin. uolbă, uală [Por.] ♦ dij. sin. ualbă (Brestovac) [Crn.] ♦ / < tur. cezve < ar. ğädwä — „glavnja, baklja” (Škaljić) | | [Vidi] |
|
|
|
2360 | điskroșńat | descroșnat | растоварен | điskroșńat (điskroșńată) (mn. điskroșńaț, điskroșńaće) [akc. điskroșńat] (prid.) — rastovaren, rasterećen; kome je skinuta torba sa leđa ◊ lasaĭ trasta ku șîbiĭaļe, șî pļekaĭ înainće điskroșńată, ușuară ka pasîrĭa — ostavila sam torbu sa šibljem, i pođoh napred rastovarena, laka kao ptica [Por.] ∞ kruoșnă | | [Vidi] |
|
|
|
4373 | fașîĭe | fâșie | трака | fașîĭe (mn. fașîĭ) [akc. fașîĭe] (i. ž.) — traka ◊ ku fașîĭe đe pînḑă a ļegat piśuariļi la kopiĭ miś pănă a fuost în ļagîn, să nu sa strîmbe — platnenom trakom vezivali su noge maloj deci dok su bila u kolevci, da se ne iskrive ◊ (izr.) n-a ĭeșît đin fașîĭe, da a pļekat dupa fĭaće — nije izašao iz pelena, a krenuo po devojke ♦ up. skućik [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
1795 | faśe | face | чинити | faśe (ĭuo fak, ĭel faśe) (gl. p.) — 1. činiti, praviti; rađati ◊ uomu faśe tuot śe-ĭ plaśe — čovek čini (sve ono) što mu prija ◊ fakură ś-o fakură, akuma ĭe amînat — učiniše što učiniše, sad je kasno ◊ muma a fakut triĭ kopiĭ — majka je rodila troje dece 2. naterati, primorati ◊ nu ma măĭ baća, kă ma faś să pļek đi la ćińe — nemoj me više tući, jer ćeš me naterati da pođem od tebe ◊ atîta ku ańi a nîkažîto fara ńiśkotrĭabă, đ-a fakuto la urmă sî sa spînḑure đi rău — toliko ju je godinama mučio bez razolga, da ju je na kraju primorao da se zbog zla obesi [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
2246 | fir | fir | нит | fir (mn. firĭe) (i. s.) — 1. nit, konac, vrpca ◊ fir đi ață — končana nit ◊ mĭarźe ka pi fir — ide kao pod konac ◊ s-a rupt firu — pokidao se konac ◊ fir supțîrĭe, gruos — konac tanak, debeo ◊ nu șćiĭe sî țîasă, numa-nvîrḑîașće fir-ļi — ne zna da tka, samo mrsi konce 2. struk cveta ◊ fir đi busuĭuok — struk bosiljka 2. dlaka ◊ nu-ĭ faļiașće fir đi pîăr đin kap — ne fali joj dlaka kose sa glave 3. generacija; potomstvo ◊ șî fir đi firu luĭ o să tragă pakaćiļi luĭ — i daleki potomci će nositi njegov greh 4. (geogr.) istaknuta i uska kosa, čijom ivicom vodi put ◊ pļekăm đin sat șî pi fir în sus, ńi duśem la Śuaka uokńi-n rudńik la lukru — pođemo iz sela i kosom na gore, idemo na Čoka okni u rudnik, na posao [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
2299 | fîrțai | fârţăi | врцкати | fîrțai (ĭuo fîrțîĭ, ĭel fîrțîĭе) [akc. fîrțai] (gl.) — 1. vrckati, vrteti zadnjicom ◊ nu fîrțai pi skamn, stăĭ mĭarńik sî puot sî će tung — ne vrckaj mi se na stolici, budi miran da mogu da te ošišam 2. (pej.) (za ženu) skitati, uličariti ◊ ĭară fata-ĭa a pļekat đi la parinț, șî fîrțîĭe pi vaļa mare — opet je ona devojka pošla od roditelja, i vrti guzu po dolini [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
2462 | fļintă | flintă | дроца | fļintă (mn. fļinće) [akc. fļintă] (i. ž.) — droca ◊ fļintă ĭe muĭarĭa kare a pļekat đi la uom, șî mĭarźe ka uļimișńița, nu puartă griža kum ĭe-nbrakată, ńiś śe vorbĭașće, or ku kare duarme — droca je žena koja je pošla od muža, ide kao uličarka, ne vodi računa o oblačenju, niti šta govori, ili s kim spava [Por.] ◊ fļintă ĭe o žîguare dă muĭare — droca je džukela od žene (Manastirica, Mlava) [Mlava] ◊ fļinta ĭe muĭare fara rînd, kare fļikaćiașće mult, șî vorbĭașće lumĭa đe rău fara ńiśkotrĭabă — flinta je žena koja nema reda, koja mnogo blebeće, i ogovara ljude bez ikakvog razloga (Jasikovo) [GPek] | | [Vidi] |
|
|
|
1996 | fofik | fofic | праменак | fofik (mn. fofiśe) [akc. fofik] (i. s.) — 1. (demin.) pramenak, čuperak kose, dlake ili vune ◊ fofik ĭe atîta lînă kît puoț sî prinḑ ku triĭ źiaĭśće — „fofik” je toliko vune koliko možeš da uhvatiš sa tri prsta ◊ a pus un fofik đi lînă la furkă, șî sa faśe maruasă, parke ĭe torkatuare mare — stavila pramenak vune na preslicu, i digla nos kao da je neka velika predilja (Tanda) 2. (fig.) a. polni nagon ◊ la skruafă ĭa trĭekut fofiku, nu-ĭ măĭ đi verît — krmači je prošla „frka”, ne traži više vepra (Rudna Glava) [Por.] ◊ fofiku vińe o parĭake ku vuorba „kĭef”: or iĭ vińe fofiku, or iĭ kĭefu đi futaĭ, tot una țî — reči „fofik” i „ćef” su par: il’ joj dođe „fofik”, ili joj „ćefne” da se jebe, isto ti je (Jasikovo) [GPek] b. polni organ, sikilj ◊ i s-a înflat fofiku, ș-a pļekat în lumĭa albă dupa pulă — (vulg.) natek’o joj je sikilj, pa je krenula u beli svet za kurcem (Blizna) ◊ pļuadă đi muĭarĭe: ĭuo, ḑîk, sî ma glumesk kîta ku ĭa, da ĭa miĭe să-ĭ manînk fofiku — kurvetina od žene: ja reko’ da se malo našalim s njom, a ona meni da joj izjedem sikilj (Rudna Glava) [Por.] c. strasna želja ◊ baba-ntr-o vrĭame a trait ku nuoĭ, numa odată ĭ-a veńit fofiku, șî sa-ntuors la feĭ-sa — baba je jedno vreme živela kod nas, a onda ju je svladala želja, i vratila se ćerki (Topla) [Crn.] ♦ / fofik (demin.) < fofoluok var. < fofoloankă — (euf.) ženski polni organ, vagina ∞ fofoluok | | [Vidi] |
|
|
|
1936 | fuarfikă | foarfecă | маказе | fuarfikă (mn. fuarfiś) [akc. fuarfikă] (i. ž.) — (ret.) makaze, pribor za sečenje, šišanje ili strizanje ◊ ku fuarfiśiļi s-a tuns uoiļi, da șî uamińi — makazama su se strizale ovce, a i šišali ljudi ◊ fuarfiśiļi aĭ nuoștri a kumparat đi la țîgań — makaze su naši kupovali od Cigana ◊ fuarfiś đi taĭat la pļek — makaze sa sečenje lima ◊ fuarfiś đi taĭat la viĭe — makaze za rezanje vinograda ◊ fuarfiś đi kusut — šivaće makaze ♦ var. fuarfiś ◊ fuarfiśiļi au duauă masîaļe, șî la una îĭ sa ḑîśe fuarfikă — makaze imaju dva sečiva, i jedno zovemo „fuarfika” ◊ dîăm o parĭake đe fuarfiś — daj mi jedan par makaza (Tanda) [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
2195 | Fundîrĭ | Fundir | Дупиш | Fundîrĭ [akc. Fundîrĭ] (i. m.) — (antr.) Dupiš, Dupište, Zadnjić, lik iz vlaške bajke ◊ Fundîrĭu ĭe kopilu al măĭ mik đintr-o povastă ku muĭarĭe kare avut mulț kopiĭ, șî iĭ a pļekat în lume, da Fundîru, kînd a krĭeskut, a pļekat să-ĭ kaće — Dupiš je najmlađe dete u jednoj bajci o majci koja je imala mnogo dece koja su sva pošla u svet, a Dupiš je, kad je odraso, krenuo za njima da ih traži ♦ var. Fundiș [Por.] ∞ fund | | [Vidi] |
|
|
|
2210 | fuńiźinuos | funinginos | чађав | fuńiźinuos (fuńiźinuasă) (mn. fuńiźinuoș, fuńiźinuasă) [akc. fuńiźinuos] (prid.) — čađav, pun čađi; garav ◊ ćistîră kuoșu, șî pļekară fuńiźinuoș ka draśi, kă n-au unđe sî sa spĭaļe — čistili su odžak, i pođoše čađavi ko đavoli, jer nemaju gde da se operu [Por.] ∞ fuńiźină | | [Vidi] |
|
|
|
3223 | greuańe | greoaie | трудна | greuańe1 [akc. greuańe] (pril.)(prid.) — (med.) trudna ◊ șî kînd a fuost greuańe, muĭeriļi đemult a lukrat tuot, pănă la nașćire — i kad su bile trudne, žene su nekad radile sve poslove, sve do porođaja ◊ (u izr.) a pļeka greuańe — zatrudneti ◊ nu sa șćiĭe ku kare a pļekat greuańe — ne zna se s kim je zatrudnela ◊ muĭare greuańe — trudna žena ♦ sin. înkarkată [Por.] ∞ grĭeu | | [Vidi] |
|
|
|
5884 | îmbrîkamînt | hainele | одело | îmbrîkamînt (mn. îmbrîkamînće) [akc. îmbrîkamînt] (i. s.) — odelo ◊ îmbrîkamînt kuprinđe tuot śe uomu înbrakă: đi la kimĭașă șî izmĭańe, pănă la burkă șî kaśulă — odelo čini sve što čovek oblači: od košulje i gaća, do kaputa i šubare ◊ afară ĭe tare frig, da ĭel a pļekat ku îmbrîkamînt supțîre — napolju je jako hladno, a on je pošao u tankoj odeći ♦ var. înbrîkamînt [Por.] ∞ îmbraka | | [Vidi] |
|
|
|
5935 | împiđeka | împiedica | закочити | împiđeka (ĭuo împĭađik, ĭel împĭađikă) [akc. împiđeka] (gl. p. ref.) — zakočiti; saplesti ◊ n-a bagat sama, s-a împiđekat în tro rîdaśină ș-a kaḑut ku nasu în urḑîś — nije pazio, sapleo se o neki koren i pao nosem u koprive ◊ dakă nu sa puaće karu împiđeka bińe, nu sa kućaḑă pļeka ku ĭel pi pripur în vaļe — ako se kola ne mogu dobro zakočiti, ne sme se njime krenuti niz nizbrdicu ◊ kopiĭi dau pĭađikă la fĭaće, numa sî sa rîdă đi ĭaļe kum kad în prașînă — dečaci sapliću devojčice, samo da im se smeju kako padaju u prašinu [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
2419 | în | în | у | în (predl.) — u, na ◊ nu ći mistaka în lukru lu tuoĭa — ne mešaj se u tuđi posao ◊ a pļekat ku karu pi drum în đal — krenuo je kolima putem na gore ◊ îndarăt = în + darăt — unazad = u + nazad ◊ kînd sa vorbiașće, măĭ đi mulće uorĭ „î” đin „în” sa pĭarđe, sa-ngiće, șă-n luoku luĭ skriĭem o liniuță — u govoru se „î” iz „în” najčešće gubi, guta se, i u umesto njega pišemo crticu ♦ var. ăn [Por.] ♦ dij. var. îm (Šipikovo) [Tim.] | | [Vidi] |
|
|
|
3131 | întuarśe | întoarce | враћати | întuarśe (ĭuo întuork, ĭel întuarśe) [akc. întuarśe] (gl. p. ref.) — 1. vraćati se ◊ tuot sa întuarśe, ćińerĭața ńiśkînd — sve se vraća, mladost nikad ◊ s-a mîńiĭat pi parinț, ș-a pļekat în lumĭa albă, a spus kă ńiś muort nu sa întuarśe la kasă — naljutio se na roditelje i krenuo u beli svet, rekao je da se ni mrtav neće vratiti kući ◊ sa faśe șuop, sa labdă kă nu-m întuarśe bańi — pravi se mutav, hvali se da mi neće vratiti novac 2. vrteti se, okretati se u mestu ◊ s-a mînkat fusu, șî ruata sa întuarśe în luok — ojela se osovina, i točak se okreće u mestu 3. okretati na stranu ◊ s-a zuĭtat baba să întuarkă malaĭu-n śirińe, șî tuot a ars pi o parće — zaboravila baba da okrene proju u crepulji, pa je sva izgorela sa jedne strane [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
4661 | kaļe | cale | пут | kaļe (mn. kăļ) [akc. kaļe] (i. ž.) — (zast.) put ◊ kaļa pista kuastă ĭe măĭ đirĭept drum đi sat — put preko prevoja je nakraća prečica za put do sela ◊ (ver.) nuĭe bun kînd mîțu ńegru îț trĭaśe kaļa — nije dobro kad ti crna mačka pređe put ◊ kînd vrunu a pļekat la drum, aluĭ ĭ-a spus: „Să-ț fiĭe bună kaļa!” — kad bi neko polazio na put, njegovi su ga pratili rečima: „Nek ti je dobar put!” ♦ sin. drum [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
12 | lakrîmă | lacrimă | суза | lakrîmă (mn. lăkrîmĭ) [akc. lakrîmă] (i. ž.) — suza ◊ kînd o vaḑuĭ, îm pļekară lăkrîmiļi sîngure — kad sam je video, suze su mi same potekle [Por.] ♦ dij. var. lakrămă, (mn. lăkrămĭ) [Kmp.] | | [Vidi] |
|
|
|
2326 | lunguļiaće | lungulete | дугајлија | lunguļiaće (mn. lunguļieț) [akc. lunguļiaće] (i. m.) — (pej.) dugajlija, dugonja ◊ a pļekat ku un lunguļiaće đi baĭat, nalt șî supțîrĭe ka pražîna — pošla je sa jednim dugajlijom od momka, visokim i tankim kao motka [Por.] ∞ lung | | [Vidi] |
|
|
|
4761 | nalbă | nalbă | црни слез | nalbă1 (mn. nalbe) [akc. nalbă] (i. ž.) — (bot.) crni slez (Malva silvestris) ◊ nalbă ĭe buĭađe ku fluorĭ rozave — crni slez je biljka sa ružičastim cvetovima ◊ (med.) ku nalba muĭeriļi đemult s-a starpit, kînd a pļekat greuańe, da n-a vrut sî sa nașće — sa crnim slezom su žene nekada izazivale pobačaj, kad su zatridnele, a nisu želele da rode ◊ (med.) kînd a vrut sî starpĭaḑă, muĭarĭa greuańe a bagat nalba în ruod, ama kare n-a șćut kît kućaḑă s-o țînă, s-a-nveńinat, ș-a murit — kad je htela da pobaci, trudnica je uvlačila crni slez u matericu, ali koja nije znala koliko sme da je drži, otrovala bi se, i umrla [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
2494 | nîtarîuluĭ | nătărâului | наопако | nîtarîuluĭ [akc. nîtarîuluĭ] (pril.) — naopako ◊ nu ńi mĭarźe lukru, a pļekat tuot nîtarîuluĭ — ne ide nam posao, sve je krenulo naopako [Por.] ∞ nîtarău | | [Vidi] |
|
|
|
5212 | petreśe | petrece | провести | petreśe (ĭuo petrĭek, ĭel petrĭaeśe) [akc. petreśe] (gl. p. ref.) — 1. (o provodu) provesti se, zabaviti se ◊ la nunta fĭeći ń-am pitrekut tare frumuos — na ćerkinoj svadbi smo se proveli jako dobro 2. (o ispraćaju) ispratiti ◊ s-a dus baba ku fluorĭ să petrĭakă muortu — otišla je baba sa cvećem da isprati pokojnika ◊ kînd a pļekat đi la iĭ, l-a pitrekut pănă n-a ĭeșît đin sat — kada je pošao od njih, ispratiliu su ga sve dok nije izašao iz sela 3. (o meri) preteći, preostati ◊ bańî śe ĭ-a pitrekut, ĭ-a-ngropat supt vrun nuk — novac koji mu je preostao, zakopao je pod nekim orahom 4. (o odnosu) mimoići se; prestići ◊ a fuost nuapća șî ńiś n-a vaḑut kînd s-a pitrekut — bila je noć, i nisu ni videli kad su se mimoišli ◊ tuoț aĭ măĭ țapiń kopiĭ l-a pitrekut la aļergatură — sva jača deca prestigla su ga na trčanju ♦ var. pitreśe [Por.] ∞ treśa | | [Vidi] |
|
|
|
5139 | pildă | pildă | такмичење | pildă (mn. pilḑ) [akc. pildă] (i. ž.) — (zast.) takmičenje, nadmetanje; dokazivanje ◊ la un bîlś s-a luvat doa rîndurĭ đi bandaș la pildă, să vadă kare măĭ bun kînta, șă nu s-a lasat păna nu ļ-a pļekat sînźe đin buḑă — na jednom vašaru, započela su dve grupe trubača nadmetanje, da se vidi ko bolje svira, i nisu prestali dok im usnice nisu prokrvarile [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
5267 | pļeka | pleca | поћи | pļeka (ĭuo pļek, ĭel pļakă) [akc. pļeka] (gl.) — poći, krenuti ◊ ăl așćată tuoț să pļaśe, da ĭel înga sa-ndoĭașće — čekaju ga svi da krene, a on se još dvoumi ◊ a pļekat đinluok, kum auḑît vĭasta rîa — krenuo je smesta, čim je čuo lošu vest ♦ sin. porńi [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
5268 | pļekare | plecare | полазак | pļekare (mn. pļekărĭ) [akc. pļekare] (i. ž.) — polazak ◊ s-a varstar zoriļi, vrĭamĭa ĭe đi pļekare — svanulo je, vreme je za polazak ♦ var. pļekat [Por.] ∞ pļeka | | [Vidi] |
|
|
|
20 | potluog | potlog | уложак | potluog (mn. potluaźe) [akc. potluog] (i. m.) — 1. uložak, umetak (u obuću); ◊ a pus potluog în papuś, să no-l bată — stavio uložak u cipele, da ga ne žuljaju 2. zakrpa ◊ s-a rupt guma la ruată, șî n-avut potluog s-o krpĭaskă — probušila se guma na biciklu, i nije imao zakrpu da je zalepi 3. (fig.) čovek bez samopoštovanja, koji dozvoljava da ga svi gaze ◊ am pļekat, kă n-am vrut să măĭ fiu potluogu luor, sî ma gazîaskă kare kum vrĭa — pošao sam, jer nisam više želeo da budem njihov podmetač, da me gazi kako ko hoće ♦ var. plotuog [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
5452 | prînḑît | prânzit | сит | prînḑît (prînḑîtă) (mn. prînḑîț, prînḑîće) [akc. prînḑît] (prid.) — (folk.) sit ◊ a pļekat prînḑît đi la kasă — pošao je sit od kuće ◊ (u izr.) prînḑît-ńidoprînḑît — koji je jeo navrat-nanos ♦ sin. satul [Por.] ∞ prînḑ | | [Vidi] |
|
|
|
4462 | razbi | răzbi | савладати | razbi (ĭuo razbĭesk, ĭel razbĭașće) [akc. razbi] (gl. p. ref.) — savladati, ovladati; probiti ◊ n-a mînkat ńimika triĭ-patru ḑîļe, kînd l-a razbit fuamĭa a veńit la mumî-sa ka mîța udă — nije jeo ništa tri-četiri dana, lad ga je savladala glad došao je majci kao pokisla mačka ◊ a pļekat înbrakat ușuor, ma pi drum s-a skimbat vramĭa, șî kînd la razbit źeru, s-a-ntuors la kasă ḑînḑaind — krenuo je lagano obučen, na putu se promenilo vreme, i kad ga je mraz savladao, vratio se kući cvokoćući ◊ l-a razbit vîntu pănă la uos — probio ga je vetar do kostiju [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
5920 | satul | sătul | сит | satul (satulă) (mn. satuĭ, satuļe) [akc. satul] (prid.) — sit, nahranjen ◊ tuoț pļekară satuĭ, ńima n-a ramas flomînd — svi pođoše siti, niko nije ostao gladan ◊ lasî-ma, mis satul đi minśuńiļi tĭaļe — pusti me, sit sam tvojih laži ♦ up. săturat [Por.] ∞ sătura | | [Vidi] |
|
|
|
2473 | său | seu | лој | său (mn. săurĭ) (i. s.) — loj ◊ său au oiļi, kapriļi șî vaśiļi, da puorśi au untură — loj imaju ovce, koze i krave, a svinje imaju mast ◊ ku său đemult avut trĭabă kînd a viđerat koļiba, kînd a oltańit, șî đi uns tălpiļi kînd s-a pļekat la vrun drum đeparće — loj se nekad upotrebljavao u osvetljavanju kuće, pri kalemljenju, i za mazanje tabana kada se polazilo na neki daleki put [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
4765 | skimba | schimba | мењати | skimba (ĭuo skimb, ĭel skimbă) [akc. skimba] (gl. p. ref.) — menjati, promeniti, zameniti, razmeniti; presvući se ◊ n-a fuost aăla luoku luĭ đintîń, numa ĭel l-a skimbat măĭ amînat ku vrunu — nije to bilo njegovo mesto od početka, nego ga je on kasnije zamenio sa nekim ◊ s-a imat ka puorku, șî s-a dus la kasă sî sa skimbe — isprljao se kao svinja, i otišao je kući da se presvuče ◊ a pļekat în bankă să skimbe galbińi, ama pi drum l-a apaurît uoțî — krenuo je u banku da razmeni dukate, ali su ga usput opljačkali lopovi ♦ sin. primeńi [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
4785 | skulat | sculat | усправљен | skulat (skulată) (mn. skulaț, skulaće) [akc. skulat] (prid.) — 1. (o položaju) uspravljen, uspravan, dignut ◊ kînd tună narńiku în suobă, nuoĭ tuoț ăl așćetam, skulaț ka lumanarĭa — kad ulazi narednik u sobu, mi ga svi dočekamo uspravni kao sveća 2. (o budnosti) probudjen, budan ◊ kînd uoțî a-nśeput să bată la ușă, ĭuo am fuost skulat șî sprimit să pļek la lukru — kad su lopovi počeli da lupaju na vratima, ja sam bio budan i spreman da pođem na posao [Por.] ∞ skula | | [Vidi] |
|
|
|
4947 | strakină | străchină | здела | strakină (mn. străkiń) [akc. strakină] (i. ž.) — zdela, panica; činija ◊ strakina a fuost vas đi mînkare đi pomînt, da đi dupa rat înkoaśa a ĭeșît șă străkiń đi pļek — panica je bila posuda za jelo od zemlje, a posle rata naovamo pojavile se i panice od pleka ◊ înainća lu străkiń, kare ļ-a fakut olari, șî ļ-a vindut pi la bîlśurĭ, rumîńi a mînkat numa đin bļidurĭ đi ļemn, kare ĭ-a fakut sîngurĭ — pre panica, koje su izrađivali grnčari i prodavali po vašarima, Vlasi su jeli isključivo iz drvenih bljuda, koje su izrađivali sami [Por.] ∞ vas | | [Vidi] |
|
|
|
4442 | strîmb | strâmb | крив | strîmb1 (strîmbă) (mn. strîmbĭ, strîmbe) [akc. strîmb] (prid.) — 1. (o formi) kriv ◊ klańa-sta ĭe strîmbă într-o parće, are să kadă kînd va baća vrun vînt măĭ tare — ovaj stog je kriv na jednu stranu, ima da padne kad bude dunuo neki jači vetar 2. (fig.) kriv, pogrešan, loš izbor ◊ s-a prins ku ńișći oțomań, ș-a pļekat pi drum strîmb — uhvatio se sa nekim lopovima, i krenuo krivim putem [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
4443 | strîmbat | strâmbat | накривљен | strîmbat (strîmbată) (mn. strîmbaț, strîmbaće) [akc. strîmbat] (prid.) — nakrivljen, iskrivljen, zakrivljen ◊ anțarțuoń a fuost un skuturatu pomîntuluĭ tare, șî đ-atunśa ńi koļiba strîmbată într-o parće — preklane je bio jak zemljotres, i odonda nam je koliba nakrivljena na jednu stranu ◊ a pļekat baĭatu la źuok, ku kaśula strîmbată la urĭakĭe — krenuo momak na igranku sa šubarom nakrivljenom na uvo [Por.] ∞ strîmb | | [Vidi] |
|
|
|
4758 | sufara | suferi | трпети | sufara (ĭuo sufăr, ĭel sufără) [akc. sufara](gl. p. ref.) — trpeti, podnositi ◊ nu su sufără înga đi la ćińerĭață — ne trpe se još od mladosti ◊ n-a putut sufara ńiśkum să-ĭ bombońaskă muĭarĭa tota ḑîua, șa dudaito — nije mogao nikako podnosti da mu žena zvoca po ceo dan, pa ju je oterao ◊ n-a vrut s-o măĭ sufere pi suakrî-sa ńiś o ḑî, ș-a pļekat đi la kasă — nije više htela da trpi svekrvu ni jedan dan, pa je pošla od kuće [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
4956 | śonći | ciunti | окрњити | śonći (ĭuo śonćiesk, ĭel śonćiașće) [akc. śonći] (gl. p. ref.) — okrnjiti, osakatiti, okresati; oštetiti; čuknuti ◊ sa śonćeașće śeva kînd vreĭ să-l taĭ frumuos, da numa-l frînź — okrnji se nešto kad hoćeš lepo da ga isečeš, a samo ga slomiš ◊ kînd uomu sa farîmă, șă-s taĭe vrun źeĭśt, sa ḑîśe k-a śonćit mîna — kad se čovek povredi, i iseče neki prst, kaže se da je osakatio ruku ◊ kînd kumpirĭ vas đi pļek, să baź sama să nu fiĭe śonćit vrunđiva — kad kupuješ plekanu posudu, da paziš da ne bude negde čuknuta [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
3547 | tot | tot | све | tot1 (pril.) — I. sve 1. za vreme: stalno, neprestano ◊ đi vrĭamĭa đi rat nu s-a dus ńiś unđe, a fuost tot în sat — za vreme rata nije otišao nikuda, bio je sve u selu 2. za način a. ispred brojeva, pokazuje ponavljanje stalnog brojnog odnosa ◊ ușa strîmtă, da iĭ sa-mping tot duoĭ ku duoĭ — prolaz uzan, a oni se guraju sve dva po dva b. za isticanje istovetnosti ◊ a lor țîkă tot ńișći oțomań đi kînd lumĭa țîńe minće — njihov rod sve sami lopovi od kad svet pamti c. za isticanje brojnosti ◊ śe tot nu la fi întrabat, ama ĭel taśe, kă frika ĭ-a luvat ļimba — šta ga sve nisu pitali, ali on ćuti, jer mu je strah oduzeo jezik 3. za pojačavanje stupnja poređenja ◊ iĭ tuarnă apa să stîngă, da fuoku arđe tot măĭ tare șî măĭ tare, pănă nu do arsă koļiba đi tot — oni sipaju vodu da ugase, ali vatra gori sve jače i jače, dok koliba nije izgorela sasvim 4. uz neke glagole (misliti, govoriti), za dopuštanje mogućnosti kojoj se u sumnji daje prednost ◊ uńi s-a dus la stînga, da alalț tot ginđesk k-a fi fuost măĭ bun sa fi pļekat la đirĭapta — jedni su otišli na levo, a drugi sve misle da je bolje bilo da su pošli na desno 5. za isticanje prostornosti ◊ đ-aiśa pî pănă unđe vĭeḑ ku uoki, tot anuastră moșîĭe a fuost — odavde, pa sve dokle vidiš očima, sve je naše imanje bilo II. (u izr.) 1. svega, sasvim, potpuno, skroz ◊ kînd s-aduna tri, ku șapće șî ku ḑîaśe, ku tot ĭe doaḑăś — kad se sabere tri, sa sedam i deset, svega je dvadeset ◊ a veńit apa ku tot, șî ļ-a luvat kășîļi — nadošla je voda potpuno, i odnela im kuće ◊ la batut fara milă, șî l-a frînt đi tot — tukao ga je bez milosti, i skroz ga je polomio ◊ muĭarĭa a trekut pista tot, șî sa-ntuors la kasă — žena je prešla preko svega, i vratila se kući 2. svako ◊ tot nat vĭađe kă nuĭe bun — svako vidi da to nije dobro ♦ var. tuot [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
3549 | totodată | totodată | истовремено | totodată [akc. totodată] (pril.) — istovremeno, odjednom ◊ a pļekat totodată đi la kasă, pĭeurmă unu a tîbarît, șî s-a-ntuors înapuoĭ — pošli su istovremeno od kuće, posle se jedan umorio, i vratio nazad ♦ var. totđodată [Por.] ∞ tuot | | [Vidi] |
|
|
|
3036 | ușńerkă | ușernică | уличарка | ușńerkă (mn. ușńerś) [akc. ușńerkă] (i. ž.) — uličarka, prostitutka ◊ a pļekat dă la parinț, ș-akuma ĭe o ușńerkă guală kare mĭarźe dă la ușă la ușă, șî sa kulkă ku fiĭe kare, kare-ĭ dă un kuodru dă pîńe — pošla je od roditelja, i sada je jedna teška uličarka koja ide od vrata do vrata, i legne sa svakim koji joj da komad hleba ♦ var. ușńikurtă [Mlava] ∞ ușńer | | [Vidi] |
|
|
|
3803 | zminći | zminti | сметати | zminći (ĭuo zminćesk, ĭel zminćașće) [akc. zminći] (gl. p. ref.) — 1. smetati, ometati ◊ fuź, nu ma zminći đin lukru — beži, nemoj mi smetati u poslu 2. pogrešiti ◊ a zminćit drumu, ș-a pļekat în parća strîmbă — pogrešio je put, i krenuo na krivu stranu ◊ a zminćit la numîr — pogrešio u brojanju ♦ var. sminći ♦ sin. greșî [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
6312 | źińirĭe în kasă | ginere în casă | домаzет | źińirĭe-n kasă (sint.) — (srod.) domazet ◊ źińirĭe-n kasă ĭe źińirĭe kare a pļekat đinkasa prințîlor ș-a trĭekut să traĭaskă în kasa muĭeri — zet u kući je zet koji je napustio roditeljsku kuću, i prešao da živi u ženinoj kući ◊ đi źińirĭe-n kasă s-a duśe baĭatu kare are mulț fraț, or kare ĭe sarak, da sa duśe-n kasă unđe parințî n-au fiśuorĭ numa fĭaće — za zeta u kući ide momak koji ima mnogo braće, ili je siromašan, a ide u kuću u kojoj roditelji nemaju sinove nego samo ćerke ◊ źińirĭe-n kasă ĭa prazńiku lu suokrî-su, da ku vrĭame, kapîtă șî poļikra dupa suokrî-su — zet u kući prima tastovu slavu, a vremenom i njegovo prezime ◊ (izr.) źińirĭe-n kasă, ka mîțu supt masă — zet u kući, (je) ko mačka pod stolom [Por.] ∞ źińirĭe | | [Vidi] |
|
|
|
6174 | șuapît | șopată | шапат | șuapît (mn. șuapîće) [akc. șuapît] (i. s.) — šapat ◊ vorbĭesk ku șuapîće, n-auđe ńima ńimika śe tăĭnuĭe — pričaju šapatom, ne čuje niko ništa o čemu pričaju ◊ numa un șuapît ĭ-a spus la urĭakĭe, șî ĭa đin luok a pļekat ku ĭel — sam joj je jedan šapat rekao na uvo, i ona je smesta krenula sa njim ♦ var. șuopît, șuopăt [Por.] ∞ șopći | | [Vidi] |
|
|