Reč sila u karticama drugih reči |
|
Br | Vlaški | Rumunski | Srpski | Gnezdo reči | Reč u umotvorinama | Akcija |
|
220 | armată | armată | армија | armată (mn. armaće) [akc. armată] (i. ž.) — 1. armija, vojska, 2. naoružana sila 3. grupa ljudi pod oružjem ◊ s-a dus în armată — otišao u armiju, regrutovan [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
341 | aźunźa | ajunge | стићи | aźunźa (ĭuo aźung, ĭel aźunźe) [akc. aźunźe] (gl.) — 1. stići, sustići, dostići, dohvatati ◊ mĭergînd ĭuta, iĭ đi mulće uorĭ ń-aźunźa pi drum — idući brzo, oni su nas često sustizali na putu ◊ nu sa puaće aźunźa în tuaće părțîļi — ne može se stići na sve strane 2. (psih.) biti opsednut nekom bolešću ili stanjem ◊ o aźunźe ś-o aźunźe — stiže je neka (nepoznata) bolest, obizima je neka (tajanstvena) sila ♦ var. inov. ažunźa [Por.] ♦ dij. var. ažunğa (ažung, ažunğe) [Kmp.] | | [Vidi] |
|
|
|
1220 | dobarî | doborâ | скинути | dobarî (ĭuo dobuor, ĭel dobuară) [akc. dobarî] (gl. p.) — 1. skinuti, smaći, sneti ◊ dobuară ogļinda đin parĭaće, s-o șćerg — skini ogledalo sa zida, da ga obrišem [Crn.] ♦ dij. var. dubarî ◊ ažutăĭ să dubuară nuśiļi đin puod — pomogni mu da snese orahe s tavana [Por.] 2. silaziti, ići na dole ◊ đin vuoz s-a dobarît numa o muĭarĭe — sa voza je sišla samo jedna žena [Crn.] ◊ pîkurari tuamna dubuară ku uoĭļi-n sat — pastiri u jesen silaze sa ovcama u selo [Por.] 3. (fig.) osloboditi se tegoba, rasteretiti se neke brige, rešiti neki problem ◊ rînduĭ-će, șî dobuară ńivuoĭa-ĭa đin spinarĭe — sredi se, i skini tu nevolju sa pleća [Crn.] ◊ mare grižă, amunka o s-îm fiĭe s-o dubuor đi pi kap — velika briga, teško će mi biti da je skinem s glave ♦ dij. sin. kobarî [Crn.] kuborî, kubarî ♦ supr. sui [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
1222 | doda | deda | навикнути (се) | doda (ĭuo ma dodau, ĭel sî dodîă) [akc. doda] (gl. p. ref.) — navikniti (se) , privići (se), prilagoditi (se); predavati (se), prepustiti (se); prikloniti (se) ◊ mîĭ ușuor ći dodaĭ la zapușală, đi kĭt la frig — lakše se navikneš na vrućinu, nego na hladnoću [Crn.] ♦ dij. var. daĭ ◊ kînd će pisaḑă sila mare, or nakazu, ļesńe ći daĭ, măî ĭuta faś învîățu — kada te pritisne sila, ili velika muka, lakše se daješ, brže stekneš naviku [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
3102 | ḑîsă | zisă | судбина | ḑîsă2 (mn. ḑîsă) [akc. ḑîsa] (i. ž.) — (zast.) a. (demon.) sudbina, usud ◊ ḑîsa ĭe sîla-ĭa śe rașîașće suđina uomuluĭ, în śasu nașćiri — usud je ona sila koja određuje čovekovu sudbinu u času rođenja ◊ (u izr.) nu ĭ-a ḑîs sî fiĭe — nije mu suđeno da bude ◊ basanka așa ĭ-a ḑîs — valjda mu je tako suđeno ◊ avut o ḑîsă rîa — imao je zlu sudbinu b. suđena osoba ◊ s-a đisparțît, ĭa basanka n-a fuost ḑîsa luĭ — rastali su se, ona valjda nije bila njegova suđenica ♦ sin. ursă, skrisă [Por.] ∞ ḑîśa | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
1681 | đeskînćik | descântec | бајалица | đeskînćik (mn. đeskînćiśе) [akc. đeskînćik] (i. s.) — (mag.) bajalica, basma, vradžbina 1. a. tekst koji se izgovara prilikom bajanja ◊ đeskînćiśiļi đi dragusta au măĭ frumuasă vuorbe — ljubavne basme imaju najlepše reči b. čin bajanja ◊ s-a dus la vrîžîtuare să-ĭ fakă đeskînćik đi durĭarĭe la burtă — otišao je kod vračare da mu baje protiv bolova u stomaku 2. vrste bajanja ◊ ĭastă đeskînćiśe în tuaće fĭelurĭ — ima bajalica svih vrsta ◊ đeskînćik ku al kurat — čista magija ◊ đeskînćik ku al rîău — zla magija, bajanje uz pomoć zle sile ◊ măĭ tare ĭe đeskînćiku ku al rîău, ama aĭa nu kućaḑă tot nat să lukrĭe — najače bajanje je sa zlim silama, ali to ne sme svako da radi ◊ đeskînćik đi skrisa — (dosl.) bajanje za zapisano, tj. da se ostvari zapisana sudbina ◊ đeskînćik đi dragusta — ljubavna basma ◊ đeskînćik đi naluś — basme protiv priviđenja ♦ var. điskînćik [Por.] ∞ đeskînta | | [Vidi] |
|
|
|
5722 | nîpraćitură | năprătitură | напратница | nîpraćitură (mn. nîpraćiturĭ) [akc. nîpraćitură] (i. ž.) — (mag.) napratnica, čini ◊ nîpraćitura ĭe farmika śe faśe vrîžîtuarĭa șî labdă pi vrunu lu kare iĭ đeskîntă ku al ńikurat — napratnica je vražbina koju pravi vračara i baca je na nekog kome baje sa nečistim silama ◊ nîpraćitura puaći fi numa vuorbă guală, ḑîsă în đeskînćik, or vro momuată lupadată în drum — napratnica može biti samo prazna reč, izgovorena u toku bajanja, ili neka vražbina bačena na put ◊ nîpraćitura, đeskîntată șî lupadată la vrunu în drum pi unđe trĭaśe đes, sa kĭamă nîgazîtură — napratnica, prebajana i bačena nekome na put kojim često prolazi, zove se nagaznica [Por.] ∞ nîpraći | | [Vidi] |
|
|
|
2682 | stîrminuos | străminos | стрм | stîrminuos (stîrminuosă) (mn. stîrminuoș, stîrminuasă) [akc. stîrminuos] (prid.) — (za teren) strm, nagnut, kos ◊ tare stîrminuos — jako strmo ◊ đi la kasă-n vaļe luoku ĭe stîrminuos, puoț kubarî numa pi piśuare — od kuće na dole teren je strm, možeš da silaziš samo peške ♦ sin. rîpuos, kostîśuos, tîvaluos [Por.] ∞ stîrmină | | [Vidi] |
|
|