Reč uns nije obrađena kao osnovna reč!

Reč uns u karticama drugih reči
BrVlaškiRumunskiSrpskiGnezdo reči  Reč u umotvorinamaAkcija
1147  ćikai  ciuguli  кљуцати  ćikai (ĭuo ćikîĭ, ĭel ćikîĭe) [akc. ćikai] (gl. p.) — kljucati, kljuckati ◊ tata a-nćins pĭaļa đi puork în ļiemn, va ćikai pîăsîrļi unsura đi pi ĭa — otac je razapeo svinjsku kožu na drvetu, da ptice iskljucaju masnoću sa nje [Crn.] ♦ dij. sin. ćuokăi, ćokai [Por.]   [Vidi]

5625  katran  catran  катран  katran (mn.) [akc. katran] (i. s.) — katran ◊ ńegru ka katranu — crn kao katran ◊ ku katranu a uns vićiļi să ļi apire đi muskă maruntă — katranom su mazali stoku da je odbrane od mušica [Por.]  [Vidi]

4004  kăpiĭală  căpială  брљ  kăpiĭală (mn. kăpiĭeļ) [akc. kăpiĭală] (i. ž.) — (vet.) brlj, brljavost, ovčja bolest (Cenuroza, Vertigo) ◊ uaĭa bolnauă đe kăpiĭală uđașće đe kîrd, pașće sîngură șî đes sa suśașće în luok — ovca obolela od brlja zaostaje za stadom, pase sama i često se okreće u mestu ◊ aĭ batrîń uaĭa kăpiĭată a taĭat ku briśu la kap, șî ĭ-a skuos đin kriĭir vro guangă, gaura a uns ku său ș-a-nkiso ku katran — stari su brljivim ovcama otvarali lobanju brijačem, iz mozga vadili neku bubu, ranu mazali lojem i zatvarali je katranom ♦ var. kăpiĭatură [GPek] ♦ dij. var. kîpiĭatură [Por.] ∞ kăpiĭa  (Ima umotvorina!)[Vidi]

5626  kîtrańiță  cătrăniță  катраница  kîtrańiță (mn. kîtrańiț) [akc. kîtrańiță] (i. ž.) — katranica ◊ kîtrańița a fuost vas đi ļemn în kare s-a dus katranu kînd ku ĭel s-a uns vićiļi đi mușć— katranica je bio drveni sud u koji se nosio katran, kad se njime mazala goveda od mušica [Por.] ∞ katran  [Vidi]

3056  kļiĭ  clei  смола  kļiĭ (mn. kļiĭurĭ) [akc. kļiĭ] (i. m.) — smola; masnoća; gustiš 1. ušna smola ◊ kļiĭ ĭe unsura kare o are tuot uomu în urĭake — klij je masnoća koju svaki čovek ima u uvu 2. gusta i lepljiva kaša ◊ kînd uala fĭarbe prĭa mult, șă đin mînkarĭe ramîńe numa groșală, atunśa sa ḑîśe kî mînkarĭa s-a fakut kļiĭ — kad lonac vri predugo i od jela ostane samo kaša, tada se kaže da se jelo pretvorilo u klij [Por.] 3. ♦ dij. var. kļeĭ ◊ kļeĭ ĭe smuala dă pră prun, śe o manînkă păkurari — klej je smola sa šljive, koju jedu pastiri (Voluja) [Zvizd] ◊ kļeĭ dă pră prun ĭe bun dă ļipit fluĭeru — smola sa šljive je dobra za lepljenje frula [Mlava] ♦ dij. sin. mńare [Por.]  [Vidi]

5991  kolomaz  unsură  коломаст  kolomaz [akc. kolomaz] (i. m.) — (tehn.) kolomast ◊ kolomazu a fuost unsură gruasă ku kare s-a mînžît uosîĭļi la karu đi buoĭ — kolomast je bila gusta mast kojom su se podmazivale osovine volovskih kola ◊ kolomazu s-a kumparat pi la bîlśurĭ — kolomast se kupovala na vašarima [Por.] ∞ unsură  [Vidi]

3370  marćiń  brumar  новембар  marćiń [akc. marćiń] (i. m.) — (kal.) (izob.) novembar ◊ abĭa sa țîńe minće kă babiļi vorbĭa đi vro lună kare a kĭemato marćiń kă pi ĭa a kaḑut Marćino-l Mare — jedva se pamti da su babe govorile o nekom mesecu koji se zvao „marćin” jer su u njemu padali Veliki Mratinci ◊ marćińi aĭ babĭeș sa ogođesk ku novembru đi pi kîļindarĭu ăl bisăriśesk — bapski „marćinj” podudara se sa novembrom iz crkvenog kalendara ◊ alt nume alu luna unsprăśiļa pi an, a fuost „rîpśuń” — drugi naziv za jedanaesti mesec u godini bio je „rapčun” ♦ sin. rîpśuń [Por.] ♦ dij. sin. brumarĭ, brumarĭol mare [Crn.]∞ lună   [Vidi]

5674  naklă  năclaie  масноћа, густа  naklă (mn. naklăĭ) [akc. naklă] (i. ž.) — (o materiji) gusta masnoća ◊ naklă puaće fi unsură vîrtuasă, kare grĭeu sa mînžîașće, dar șî morśilă grĭa kare sa ļipĭașće đi înkălțamînt, șî nu sa puaće kurața ļesńе — gusta masnoća može biti gusto mazivo, koje se teško razmazuje, ali i teško blato koje se lepi za obuću, i ne može se lako očistiti [Por.] ∞ nîklai  [Vidi]

2122  peśinźină  rostopască  руса  peśinźină (mn. peśinźiń) [akc. peśinźină] (i. ž.) — (bot.) rusa (Chelidonium majus) ◊ peśinźina rar sa gasîașće, la nuoĭ dă numa pi pĭetruańe, pi lînga rîu — rusa se retko nalazi, kod nas niče samo na kamenjaru, pored reke ◊ (med.) peśinźină are lapće galbin șî amară, kare ĭe tare bun ļiak đi ńiźiĭ: numa dupa duauă-triĭ unsurĭ, ńiźielu sa pĭarđe ka kînd ńiś n-a mîĭ fuost — rusa ima žut i gorak sok, koji je jako dobar lek za bradavice: samo posle dva-tri mazanja, bradavica nestaje kao da nije ni bilo ♦ up. kuru đi gaină [Por.]  [Vidi]

4629  prapur  prapur  марамица  prapur (mn. prapurĭ) [akc. prapur] (i. m.) — (anat.) maramica (lat. omentum) ◊ prapuru ĭe o pĭaļe unsuruasă prinsă pi mață — maramica je masna opna slepljena za creva ◊ ku prapuru đi mńel, pus pi pĭeptu kopiĭiluor, s-a skuos fuoku đi la kopiĭi aĭ bolnavĭ— sa jagnjećom maramicom, stavljenom na dečje grudi, skidala se temperatura bolesnoj deci [Por.]  [Vidi]

2473  său  seu  лој  său (mn. săurĭ) (i. s.) — loj ◊ său au oiļi, kapriļi șî vaśiļi, da puorśi au untură — loj imaju ovce, koze i krave, a svinje imaju mast ◊ ku său đemult avut trĭabă kînd a viđerat koļiba, kînd a oltańit, șî đi uns tălpiļi kînd s-a pļekat la vrun drum đeparće — loj se nekad upotrebljavao u osvetljavanju kuće, pri kalemljenju, i za mazanje tabana kada se polazilo na neki daleki put [Por.]   [Vidi]

6136  smuală  smoală  смола  smuală (mn. smuaļe) [akc. smuală] (i. ž.) — smola, katran ◊ smuala ĭe unsură ńagră șî vîrtuasă ka katranu — smola je crna i gusta mast kao katran [Por.]  [Vidi]

5647  stîklă  sticlă  стакло  stîklă (mn. stîkļe) [akc. stîklă] (i. ž.) — 1. staklo ◊ pănă n-ažuns stîkla în dugăĭ, ferĭeșćiļi s-astupat ku vrun fĭeļ đi arćiĭe śețuasă șă unsuruasă — dok nije stiglo staklo u prodavnicama, prozori su se zatvarali nekom mutnom i masnom hartijom ◊ în luok đi stiklă la ferĭeșć alu koļibĭ pi śuoś s-a pus șă pĭaļe đi bĭeșîkă porśaskă — umesto stakla na prozore koliba po brdima stavljala se i koža od svinjske bešike ◊ stîkla ferĭeșći — prozorsko staklo [Por.] ♦ var. șćiklă (Brodica)[Rom.], țaklă [Res.] ♦ sin. oĭagă [Bran.] 2. flaša, stakleni sud ◊ a veńit k-o stîklă đi rakiĭe să ńi kĭame la nuntă — došao je sa flašom rakije da nas pozove na svadbu [Por.]  [Vidi]

2584  unsprîaśe  unsprece  једанаест  unsprîaśe [akc. unsprîaśe] (br.) — jedanaest ◊ numîru unsprîaśe ĭe đi unu măĭ mare đikît ḑîaśe — broj jedanaest je za jedan veći od deset [Por.] ∞ unu  [Vidi]

2585  unsprîaśiļa  unsprezecelea  једанаести  unsprîaśiļa [akc. unsprîaśiļa] (br.) — jedanaesti ◊ al unsprîaśiļa stă în rînd întra al ḑîaśiļa șî al doĭsprîaśiļa — jedanaesti stoji u redu između desetog i dvanaestog [Por.] ∞ unu  [Vidi]

5990  unsură  unsură  масноћа  unsură (mn. unsurĭ) [akc. unsură] (i. ž.) — masnoća; mazivo ◊ a župuit puorku, șă pi kuțît a ramas unsura — drao je svinju, i na nožu je ostala masnoćaunsura sa spală numa ku apă kaldă — masnoća se pere samo toplom vodom [Por.]  [Vidi]

5993  unsuruos  unsuros  мастан  unsuruos (unsuruasă) (mn. unsuruoș, unsuruasă) [akc. unsuruos] (prid.) — mastan, zamašćen ◊ karńa đi puork ĭe unsuruasă kînd are prĭamult slańină — svinjsko meso je masno kad ima previše slanine ◊ maĭsturu kare ogođașće la mașîń ĭe tuot unsuruos — majstor koji popravlja mašine je sav mastan [Por.] ∞ unsură  [Vidi]

5992  untură  untură  маст  untură (mn. unturĭ) [akc. untură] (i. ž.) — (nutr.) mast ◊ untura sa kapîtă kînd sa topĭaće slaina đi puork — mast se dobija kad se topi svinjska slanina [Por.] ∞ unsură  [Vidi]

5995  unźa  unge  мазати  unźa (ĭuo ung, ĭel unźe) [akc. unźa] (gl. p. ref.) — mazati; podmazati ◊ aĭ nuoștri aĭ batrîń a mistakat katran ku untură ș-a uns pulpiļi vaśilor — naši stari su nešali katran i mast i mazali kravlja vimena ◊ kînd uosîĭa la kar nuĭe unsă bińe, ĭa skîrțuańe — kad osovina na kolima nije dobro podmazana, ona škripi [Por.] ∞ unsură  [Vidi]

1122  țîța uoĭi  ţiţa-oii  арника  țîța uoĭi [akc. țîța uoĭi] (i. ž.) — (bot.) „ovčja sisa”, arnika, brđanka, veprovac, vrsta lekovite biljke (Arnica montana) ◊ frunḑa lu țîța uoĭi ĭe bună đi durĭare la burtă — list arnike je dobar za bolove u stomaku (Neresnica) [Zvizd] ◊ țîța uoĭi s-a mistakat ku măĭ mulće ĭerburĭ, ku kare la Sînźuorḑ, înainća mulsuluĭ, s-a uns țîțîļi la uoĭ — ova biljka se mešala sa drugim biljkama, kojima su se na Đurđevdan, pre prve muže, ovcama mazale sise (Krivelj, zapis. D. Dragić ) [Crn.] ∞ țîță  [Vidi]


NASTAVAK PRETRAGE PO OBLASTIMA USMENE KNJIŽEVNOSTI ?

ŠAlJI KOMENTAR:
TRIMITE COMENTARUL
:

69972 
aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź