Reč visaļiĭ u karticama drugih reči |
|
Br | Vlaški | Rumunski | Srpski | Gnezdo reči | Reč u umotvorinama | Akcija |
|
2729 | țambalău | tămbălău | гужва | țambalău (mn. țambalăĭ) [akc. țambalău] (i. s.) — gužva, haos ◊ ńișći bĭețîuoș la bîlś s-a luvat la bataĭe, uńi a sarit să-ĭ đispartă, alțî sî sa bată, șî s-a fakut un țambalău ku tuot đi žîndari abĭa la spart — neke pijanice su se potukle na vašaru, jedni su skočili da ih razdvoje, drugi da se biju, pa se stvorila opšta gužva koju su žandari jedva rasturili (Tanda) ♦ var. țîmbalău (Rudna Glava) ♦ var. tămbalău ◊ asară la uoră s-a luvat la gîlśao ńișće baĭaț, a fakut tămbalău ș-a strîkat visaļiĭa — sinoć su se na igranci posvađali neki momci, napravili su gužvu i pokvarili veselje (Topolnica) [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
1594 | đeșalat | deșelat | погрбљен | đeșalat (đeșalată) (mn. đeșalaț, đeșalaće) [akc. đeșalat] (prid.) — 1. pogrbljen usled teškog posla, iznuren; iscrpljen; umoran ◊ mis đeșalat đi lukru, nu mi đi visaļiĭe — iznuren sam od posla, nije mi do veselja 2. labav, nezategnut; rasklimatan ◊ șaua la kal stă đeșalat, trîabe strînsă — sedlo na konju stoji labavo, treba ga zategnuti ♦ sin. tîbarît, frînt, ustańit [Por.] ∞ đeșala | | [Vidi] |
|
|
|
6206 | flakău | flăcău | бећар | flakău (mn. flakăĭ) [akc. flakău] (i. m.) — (izob.) bećar, momak ◊ ka pin vis, țîńem minće kî đemult s-a kîntat pi la visaļiĭ: „Aĭ la uară, măĭ flakăĭ!” — kao kroz san, sećamo se da se nekad na igrankama pevalo: „Haj u kolo, bećarine!” ♦ sin. baĭat, bekĭar [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
2034 | gagauz | găgăuzi | незнанац | gagauz (mn. gagauž) [akc. gagauz] (i. m.) — (pej.) neznanac; beskućnik, skitnica; stranac; nezvan gost ◊ a veńit đi-nkotrova un gagauz, șî ń-a strîkat visaļiĭa — došao odnekud neki neznanac, i pokvario nam veselje [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
4405 | gostîĭe | gostie | гозба | gostîĭe (mn. gostîĭ) [akc. gostîĭe] (i. ž.) — gozba, svetkovina ◊ gostîĭa ĭe ađet kînd s-adună lumĭa kĭemată la vrunu kare faśe prazńik, nuntă or źuok ku mînkare șî visaļiĭe — gozba je običaj da se skupljaju zvanice kod nekoga koji slavi slavu, pravi svadbu, ili igranku sa jelom i veseljem ◊ gostîĭa la nuntă a țînut triĭ ḑîļe — svadbena gozba trajala je tri dana [Por.] ∞ guost | | [Vidi] |
|
|
|
5883 | îmbrakat | îmbrăcat | одевен | îmbrakat (îmbrakată) (mn. îmbrakaț, îmbrakaće) [akc. înbrakat] (prid.) — odeven, obučen ◊ la visaļiĭe tuoț s-a duk îmbrakaț în țuaļe nuoĭ — na veselje svi idu obučeni u nova odela ♦ var. înbrakat [Por.] ∞ îmbraka | | [Vidi] |
|
|
|
37 | karabaș | cimpoier | гајдаш | karabaș (mn. karabaș) [akc. karabaș] (i. m.) — (muz.) gajdaš ◊ karabașu ĭe uom kare kîntă-n karăbĭ — gajdaš je čovek koji svira gajde ◊ vrodată a fuost în tuot satu kîć-un kîrabaș, șî ku iĭ sa pitrekut tuaće visaļiĭļi, d-akuma s-a pĭerdut gata đi tuot — nekad je u svakom selu bio po neki gajdaš, i sa njima se provodilo svako veselje, a sada su se gotovo sasvim izgubili [Por.] ∞ karabă | | [Vidi] |
|
|
|
4883 | karuță | căruță | каруце | karuță (mn. karuță) [akc. karuță] (i. ž.) — (demin.) karuce ◊ karuța ĭe kar ușuor ku patru ruoț, kare-l trag kaĭi, unu or duoĭ, șî ku kare sa kară gîzdoćińiļi kînd ĭasă la vro visaļiĭe — karuce su lagana kola sa četiri točka, koje vuku konji, jedan ili dva, i kojim se voze bogataši kad izlaze na neku svetkovinu ♦ / (demin.) < kar ♦ sin. kośiĭe [Por.] ∞ kar | | [Vidi] |
|
|
|
3138 | kikă | chică | плетеница | kikă (mn. kike) [akc. kikă] (i. ž.) — 1. (oglavlje) pletenica, kika ◊ kikă ĭe păr muĭerĭesk înpļećit în bîrțâ — kika je ženska kosa upletena u pletenicu ◊ đemult tuaće șkolarițîļi a dus păr înpļećit în kike — nekada su sve učenice nosile kosu upletenu u kike ♦ sin. bîrță 2. (zast.) pramen kose koji se seče prilikom krštenja deteta ◊ ĭerĭ ĭ-a luvat đin kikă la kopil, la bućeḑat, ș-a fakut visaļiĭe mare — juče su detetu isekli pramen kose, krstili ga, i napravii veliko veselje 3. (bot.) svila na kukuruzu ◊ druga a slubaḑît kikă, kukuruḑu ĭe bun đi fiert — klip je pustio svilu, kukuruz je dobar za kuvanje [Por.] ∞ kukuruḑ | | [Vidi] |
|
|
|
4901 | koļeră | colilie | ковиље | koļeră (mn. koļerĭ) [akc. koļeră] (i. ž.) — (bot.) kovilje (Stipa pennata) ◊ koļera ĭe o paĭugă lungă șî supțîre, kare krĭașće đin gļiĭe pi la marźina ļivĭeḑî, la luokurĭ tufișă — kovilje je tanka i dugačka slamkasta travka, koja raste iz busena u žbunjarima po ivici livade ◊ ku koļera s-a kićit fĭaćiļi pi la kap, kînd s-a dus pi la visaļiĭ — koviljem su devojke kitile oglavlje, kada su odlazile na veselja [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
2839 | lăutar | lăutar | виолиниста | lăutar (mn. lăutarĭ) [akc. lăutar] (i. m.) — (muz.) violonista, svirač na violini ◊ lăutari đemult avut mare katare: fara iĭ n-a trĭekut ńiś o visaļiĭe, đi la șîḑîtuare pănă la nuntă mare — violinisti su nekad imali veliku tražnju: bez njih nije prošlo ni jedno veselje, od sedeljke do velike svadbe ♦ var. lautar, lăutarĭ, lîutarĭ [Por.] ♦ dij. var. laptar [Mlava] ∞ laută | | [Vidi] |
|
|
|
3429 | noroḑîĭe | nărozie | лудило | noroḑîĭe (mn. noroḑîĭ) [akc. noroḑîĭe] (i. ž.) — 1. (med.) ludilo, stanje obolelog od ludila ◊ la prins pi kopil noroḑîĭa kare șćiĭe đin śe, da lumĭa pîrîașće stramuoșî luĭ k-a fakut ńiskaĭ rîaļe, șî pi kopil akuma l-a ažuns blastămurļi — poludelo je dete ko zna zbog čega, a ljudi optužuju njegove pretke da su počinili nekakva zla, pa su dete sada stigle kletve 2. (fig.) ludost, ludorija, nestašluk; preterano radovanje ◊ kopiĭi fak la noroḑîĭe, kă n-au alt lukru — deca prave ludosti jer nemaju druga posla ◊ așa visaļiĭe n-a fuost đemult la zavĭećină-n sat, noroḑîĭe mare pănă-n zuorĭ — takvo veselje odavno nije bilo na seoskoj zavetini, veliko ludilo sve do zore [Por.] ∞ noroḑî | | [Vidi] |
|
|
|
3269 | nunțăsk | nuntesc | свадбен | nunțăsk (nunțaskă) (mn. nunțăšć, nunțîašće) [akc. nunțăsk] (prid.) — svadben, koji pripada svadbi, koji ima svadbena svojstva ◊ visaļiĭa nunțaskă a țînut triĭ ḑîļe șî triĭ nuopț — svadbeno veselje trajalo je tri dana i tri noći ◊ ađeturļi nunțăšć mult sa skimbat — svadbeni običaji su se mnogo promenili [Por.] ∞ nuntă | | [Vidi] |
|
|
|
3049 | okroći | ocroti | чувати | okroći (ĭuo okroćesk, ĭel okroćiașće) [akc. okroći] (gl. p. ref.) — čuvati, paziti, štititi ◊ frațî kată bińe la visaļiĭe să okroćeaskă pră sorî-sa dă baĭeț bĭețîuoș — braća dobro paze na veselju da sačuvaju svoju sestru od pijanih momaka [Hom.] ◊ n-am đi śe-l okroći atîta, kînd ĭe mangă mare — nemam ga zašto toliko štititi, kad je veliki mangup (Tanda) ♦ sin. pazî [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
3386 | pripaș | pripas | печеница | pripaș (mn. pripașurĭ) [akc. pripaș] (i. m.) — (nutr.) obredna pečenica, obično prase pečeno na ražnju koje gost nosi na svadbeni ručak kao dar ◊ pripașu ĭe friptură đi pi frigare — „pripaš” je pečenje sa ražnja ◊ pripaș sa kĭamă șî purśelu or mńelu kare ĭe adîns lasat sî sa taĭe șî sî sa frigă pi frigare đi vro nuntă, or đi vro alta visaļiĭe — „pripaš” se zove i prase ili jagnje koje je namenski ostavljeno da se kolje i ispeče na ražnju za neku svadbu ili za neko drugo veselje [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
5550 | privĭegĭ | priveghi | привег | privĭegĭ (mn. privĭegĭurĭ) [akc. privĭegĭ] (i. s.) — (rel.) priveg, obredna vatra ◊ privĭegĭ ĭe fuok mare kare sa dă la-ĭ muorț đi pomană, să aĭbă kaldură șă viđarĭe pi lumĭa-ĭa — priveg je velika vatra koja se namenjuje mrtvima, da imaju na onom svetu svetlost i toplotu ◊ privĭegĭu sa faśe la pomana đi șapće ań, ku lăutarĭ șă ku visaļiĭe mare — priveg se priređuje na sedmogodišnjem pomenu, sa sviračima i velikim veseljem ◊ ĭastă doă fĭelurĭ đi privĭegĭ, una ĭe đi kasă, sa dă la anu alu un muourt, da alaltă ĭe a satuluĭ, sa dă đi tuoț aĭ muorț đin sat la Zîpostîtol mik — ima dve vrste privega, jedna je kućna, daje se na godišnjicu jednom pokojniku, a druga je seoska, daje se svim pokojnicima sela na Mesne poklade [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
4047 | rînduit | rânduit | уређен | rînduit (rînduită) (mn. rînduiț, rînduiće) [akc. rînduit] (prid.) — uređen, sređen; doteran ◊ koļibiļi alu rumîń pi munće nu sînt rînduiće ka kășîļi đin sat — vlaške kolibe na planini nisu uređene kao kuće u selu ◊ tuată fata mare la visaļiĭe trăbe sî ĭasă rînduită frumuos — svaka devojka na veselje treba izađe lepo doterana ♦ sin. sîruit, rostît ♦ supr. ńirînduit [Por.] ∞ rînd | | [Vidi] |
|
|
|
4578 | Sînvasîĭ | Sânvăsâi | Свети Василије | Sînvasîĭ [akc. Sînvasîĭ] (i. m.) — (kal.) Sveti Vasilije ◊ Sînvasîĭ ĭe Anol Nou pi kîļindarĭu al batrîn — Sveti Vasilije je Nova Godina po starom kalendaru ◊ Sînvasîĭu akuma kađe în a patrusprăśi-ļa ḑî în luna ĭanuaruluĭ kare rumîń-aĭ batrîń a kemato kîļindarĭ — Sveti Vasilije sada pada u četrnaesti dan meseca januara, koji su stari Vlasi zvali kalendar ◊ pănă afuost Anol Nou, la Sînvasîĭ s-a fakut ađeturĭ în mulće fĭelurĭ, ku visaļiĭ marĭ pin kafień — dok je Sveti Vasilije bio Nova Godina, priređivali su se razni običaji, sa velikim veseljima po kafanama ♦ sin. Anol Nou [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
4766 | skimbat | schimbat | промењен | skimbat (skimbată) (mn. skimbaț, skimbaće) [akc. skimbat] (prid.) — 1. promenjen, izmenjen, zamenjen ◊ kînd s-a-ntuors đin rat la kasă, n-a kunoskut ńimika: tuot a fuost skimbat — kad se vratio iz rata kući, nije prepoznao ništa, sve je bilo izmenjeno 2. svečano odeven ◊ la nuntă, ka șî la tuată visaļiĭe, uomu sa duśe skimbat în țuaļe nuoĭ — na svadbu, kao i na bilo koje veselje, čovek ide presvučen u novo odelo ♦ sin. primeńit [Por.] ∞ skimba | | [Vidi] |
|
|
|
4688 | snopi | snopi | снопити | snopi (ĭuo snopĭesk, ĭel snopĭașće) [akc. snopi] (gl. p. ref.) — 1. snopiti, praviti snopove ◊ s-a dus sîngur să snopĭaskă grîu, kî nuĭe mult — otišao je sam da snopi žito, jer ga nema mnogo 2. sitniti, komadati, kasapiti ◊ n-avut satară, ș-a snopit karńa ku sakurĭa — nije imao sataru, pa je kasapio meso sekirom 3. (fig.) iskasapiti, poseći ◊ đi mulće uorĭ, turśi a tunat în lumĭe adunată la vro visaļiĭe, ș-a snopit pi tuoț kare n-ažuns să fugă — više puta su Turci upadali u skupove ljudi koji su bili okupljeni na veseljima, i iskasapili sve koji nisu stigli da pobegnu [Por.] ∞ snuop | | [Vidi] |
|
|
|
3459 | taļir | taler | талир | taļir (mn. taļirĭ) [akc. taļir] (i. m.) — (mon.) talir ◊ taļiru a fuost ban đi arźint, ku kapu lu Mariĭa Tereziĭa pi față — talir je bio srebrni novac sa likom Marije Terezije na aversu ◊ kare avut fĭaće marĭ, adunat taļirĭ șî ļ-a dat să-ĭ puarće la gît pi salbă kînd a ĭeșît în sat pi la vro visaļiĭe — ko je imao ćerke udavače, skupljao je talire i davao im da ih nose na niski oko vrata kada su izlazile u selo na neku svetkovinu [GPek] ∞ ban | | [Vidi] |
|
|
|
3924 | urî | urî | омрзнути | urî (ĭuo urăsk, ĭel urîașće) [akc. urî] (gl. p. ref.) — omrznuti, namrznuti; poružneti; smučiti se ◊ puaće fi va urî-o ĭuta, ama ĭa nu sa lasă đi ĭel — možda će je omrznuti brzo, ali ona ga neće ostaviti ◊ iĭ s-a urît tuot k-o țuală sî sa dukă la visaļiĭe — smučilo joj se da sve u istoj haljini ide na veselje ◊ muĭare ćinîră, da ći nakaz a urît pista nuapće — mlada žena, a od muka poružnela preko noći ◊ sa țîńe ku baĭeț ćińirĭ, nu sa ćiame k-o urîașće uomu, ș-o dudîĭe — ljubaviše sa momcima, ne boji se da će je muž omrznuti, i oterati ♦ var. urîțî [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
2157 | urĭakĭa babi | urechea-babei | бабино уво | urĭakĭa-babi [akc. urĭakĭa-babi] (sint.) — (mik.) babino uvo, pečurka jarko crvene boje (Peziza aurantina) ◊ ku urĭakĭa-babi fĭaćiļi s-a rumeńit pi obraz kînd a trîbuit sî sa dukă la visaļiĭe — sa babinom uvom devojke su rumenile obraz kada je trebalo da odu na veselje [Por.] ∞ urĭake | | [Vidi] |
|
|
|
4830 | visaļiĭe | veselie | весеље | visaļiĭe (mn. visaļiĭ) [akc. visaļiĭe] (i. ž.) — veselje, svetkovina ◊ visaļiĭe ĭe kînd s-adună lumĭe multă, șî vruńi kîntă da lumĭa žuakă — veselje je kad se skupi mnogo ljudi, i neko svira a ljudi igraju ◊ fara žuok nuĭe visaļiĭe — bez igranke nema veselja ◊ s-a duk la visaļiĭe — idu na igranku ◊ la visaļiĭe tuoț sînt în vuoĭa bună — na veselju su svi dobro raspoloženi ♦ sin. žuok [Por.] ∞ vĭasîl | | [Vidi] |
|
|
|
6097 | žaļit | jelit | жаљење | žaļit (mn. žaļiturĭ) [akc. žaļit] (i. s.) — (psih.) (rel.) žaljenje, tugovanje ◊ măĭ grĭeu žaļitu ĭe dupa uomo-l muort — najteže žaljenje je za umrlim čovekom ◊ žaļitu dupa al muort, kînd ĭe ńam apruape, țîńe un an đi ḑîļe, atîta žaļașće șă al muort pi lumĭa-ĭa — žaljenje za pokojnikom traje godinu dana, toliko žali i pokojnik na onom svetu ◊ sămnu žaļituluĭ ĭe ńegru, astîḑ să înbrakă în țuaļe ńagre, da đemult s-a dus numa un pĭaćik ńegru, kare s-a kĭemat žăļ — znak žaljenje je crno, danas se oblači crno odelo, a nekad se nosio samo komad crne tkanine, koji se zvao flor ◊ kît țîńe žaļitu, uomu puartă ńegru, șă nu sa duśe la visaļiĭ — dok traje žaljenje, čovek nosi crninu, i ne ide na veselja [Por.] ∞ žaļi | | [Vidi] |
|
|
|
4281 | źukatuorĭ | jucător | играч | źukatuorĭ (mn. źukatuorĭ) [akc. źukatuorĭ] (i. m.) — igrač, učesnik u igri ◊ a fuost kopiĭ puțîń pi śuakă, đes ńiś đi puarkă n-a fuost źukatuorĭ đ-aźuns — bilo je malo dece na brdu, često ni za svinjicu nije bilo dovoljno igrača ◊ Đinkă țîganu a fuost tare źukatuorĭ la kărț — Đinka Ciganin bio je jak igrač na kartama ◊ nu lasă uara să-l trĭakă la visaļiĭe, kî ĭe bun źukatuorĭ, șî źuakă tare frumuos, mîndrĭață sî će uĭț la ĭel — ne da da mu kolo promakne na veselju, jer je dobar igrač i igra jako lepo, milina je da ga gledaš ♦ var. žukatuorĭ [Por.] ∞ źuok | | [Vidi] |
|
|
|
5 | źuńe | june | младић | źuńe (mn. źuń) [akc. źuńe] (i. m.) — mladić, momak ◊ źuńe ĭe baĭat ćinîr — „žunje” je mlado momče [Crn.] ◊ źuńi sa duk la visaļiĭe — mladići idu na veselje (Medveđica) [Hom.] | | [Vidi] |
|
|
|
4278 | źuok | joc | игра | źuok (mn. źuokurĭ) [akc. źuok] (i. s.) —1. igra; igranka; zabava ◊ ḑîua la pîkurarĭ trĭaśe ĭuta, dakă au fîrtaț đi źuok — pastirima dan brzo prođe, ako imaju društvo za igru ◊ pi fata mare n-o trĭek źuokurļi, kă trăbe sî gasaskă soț đi mîritat — odrasla devojka ne propušta igranke, jer treba da nađe muža za udaju ◊ pușka nuĭe đi źuok, kă puaće să pokńaskă sîngură — puška nije za igru, jer može da opali sama ◊ źuok kopilarĭesk — dečja igra 2. kolo ◊ đi patru ĭe măĭ đes źuok kare sa źuakă pi la visaļiĭ — četvorka je najčešće kolo koje se igra na veseljima ◊ źuok đi bîtrĭńață — starinsko kolo ◊ źuok rumîńesk — vlaško kolo 3. (fig.) šala, sprdnja, spletka ◊ mînă źuok, faśe źuokurĭ ku veśińi — tera šegu, pravi šale na račun komšija ◊ nu sa batut źuok đi ńima, k-a fuost rușîńe — nije se ismevao nikog, jer je ružno ♦ var. žuok [Por.] | | [Vidi] |
|
|