Reč astalu nije obrađena kao osnovna reč!

Reč astalu u karticama drugih reči
BrVlaškiRumunskiSrpskiGnezdo reči  Reč u umotvorinamaAkcija
770  astal  astal  астал  astal (mn. astaļe) [akc. astal] (i. m.) — astal, sto ◊ șeḑ la astal să śinăm — sedi za sto da večeramo ◊ puńe koļașa pe astal — stavi kačamak na sto ♦ sin. masă [Crn.] ♦ (demin.) astaluțstočić ♦ (augm.) astalu ◊ mĭ-a fakut tișleru un astaluoń boznakît, în trîabe đi prazńik — napravio mi je stolar jedan ogroman sto, treba mi za slavu ◊ astal đi ļiemn — drveni sto ◊ astal đi kuĭnă — kuhinjski sto ◊ astal đi kopiĭ — dečji stoastalu đi sufļit — sto koji se kao deo zagrobne opreme, namenjuje pokojnicima [Por.]   [Vidi]

841  astalu  astaloni  столац  astalu [akc. astaluoń] (augm.) — (augm.) stolac, veliki sto ◊ a tras dupa ĭel, đin kasa batrînă, un astaluoń ku tuot, șî n-a putut să-l baźe-n kasa nuauă numa la lasat supt șupă — vukao je za sobom, iz stare kuće, jedan ogroman sto, i nije mogao da ga unese u novu kuću nego ga je ostavio ispod šupe [Por.] ∞ astal  [Vidi]

805  bukată  bucată  плод  bukată (mn. bukaće) [akc. bukată] (i. ž.) — 1. plod, usev; hrana ◊ umplură masa ku bukaće — napuniše trpezu plodovima ◊ a rođit bukaće đi tuotă suarta: krastavĭeț, piparkă, śapă, potloźań, varḑă, da șî karńe o sî fiĭe đi ĭarnă — rodilo je plodova svih vrsta: krastavac, paprika, luk, paradajs, kupus, a i mesa će biti za zimu [Crn.] 2. zalogaj, komad ◊ anu a fuost rău, n-a fuost o bukată sî ĭaĭ în gură — godina je bila loša, nije bilo ploda jednog da staviš u usta 3. (zast.) predmet, stvarastalu la pomană pļin ĭe đi bukaće în tuaće fĭelurĭ — sto na pomani pun je stvari svih vrsta ♦ up. bukatură [Por.] ∞ bukă  (Ima umotvorina!)[Vidi]

3158  întămpinare  întâmpinare  састав  întămpinare (mn. întămpinărĭ) [akc. întămpinare] (i. ž.) — (tehn.) sastav, spoj ◊ bun s-a-nkeĭat blăńiļi, întămpinarĭa gata nu sa vĭađe — dobro su se spojile daske, spoj se gotovo ne vidi ◊ numa sî sa măĭ ńićeḑaskă întămpinărĭļi, șî astalu ĭe gata — samo da se još izglade spojevi, i sto je gotov [Stig] ∞ întămpina  [Vidi]

4246  Vizak  Vizac  Визак  Vizak (i. m.) — (top.) Vizak, ostenjak na području Tande ◊ Vizaku ĭe o parće đi sat Tanda la otar ku Gorńana, Lukĭa șî Buśa — Vizak je deo sela Tande na međi sa Gornjanom, Lukom i Bučjem ◊ Vizaku ĭe o kuamă đi pĭatră în kununa đi kîrșĭe — Vizak je kameni greben u vencu krša ◊ ĭastă Vizako-l mik șă Vizako-l mare — postoji Veliki i Mali vizakîntra Vizaśe ĭastă pașćuńe bună đi viće, ș-aśiĭa a paskut turmiļi luor Tanđeńi, Lukĭeńi șă Buśeńi aĭ batrîń — između dva Vizaka ima dobro pasište za stoku, pa su tu napasali svoja stada stari Tanđani, Lučani i Bučjani ◊ apruapĭe đe vizak ĭe Stuolu, vîr mare đe kîrșĭe kare sa kĭamă așa kă ĭe pļoșćenat ka astaluu blizini Vizaka je Stol, veliki krševiti vrh koji se tako zove jer je spljošten kao sto ◊ ńima ăn aļi triĭ saće înveśinaće nu șćiĭe đi śe Vizaku sa kĭamă așaniko u ova tri susedna sela ne zna zašto se Vizak tako zove ◊ uńi spun kă a vaḑut ńiskaĭ kărț batrîńe sîrbĭeșć pi kare skriĭe Dvizak în luok đi Vizak — jedni kažu da su videli stare srpske karte na kojima piše Dvizak umesto Vizaka ♦ / Vizak < srb. Dvizak < dvizac, dvize„dvogodišnji jarac ili ovan” (exp. Durlić, sursa: РечникСАНУ4) [Por.]  [Vidi]


NASTAVAK PRETRAGE PO OBLASTIMA USMENE KNJIŽEVNOSTI ?

ŠAlJI KOMENTAR:
TRIMITE COMENTARUL
:


aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź